Hrvatska
"Ne znam je li Europa uopće spremna za nas?"
Splitsku glumicu, pjevačicu i spisateljicu, koja kroz humor prikazuje realnu situaciju hrvatskog društva, prije večerašnje predstave smo upitali jesmo li uistinu spremni za Europu te kako je sve počelo. Na zanimljiv način opisala nam je jedno “splitsko mišljenje” o gay paradi, kao i o tome zašto je danas teško ženama u društvu. O politici ne želi govoriti jer, kako kaže, ovo što danas imamo nije nikakva politika. Za sebe kaže da nije osoba puna humora u privatnom životu, ali iskrenost u njenim odgovorima nas je baš nasmijala.
* Koliko dugo izvodite stand up komediju “Za Europu spremni”?
– Već par godina, ali ne toliko intenzivno. Prva premijera je bila na Rundekovim danima. To je stand up komedija koja ima pet dijelova unutar kojih pjevam. Možemo to nazvati stand up komedijom, ali na temelju racionalnog utjecaja koji je nekako modificiran s malo znanja o datim situacijama koje se trenutno događaju. Na neki način, kako sam uvijek govorila o muško ženskim odnosima, sada me inspiriralo to naše inzistiranje ulaska u Europsku uniju.
* Jesmo li spremni za Europu ili nismo?
– Ne znam koliko smo mi spremni za Europu, a koliko je ona spremna za nas. Što se tiče predstave, ja ne donosim nikakve zaključke. Prepuštam to publici. Ja samo analiziram kakav je naš jezik, naši običaji i različitosti od Europe.
* Što biste napravili u ovoj situaciji da ste kojim slučajem premijerka RH?
– Ja ne bih bila kao naša premijerka, to je sigurno. Nemam toliko energije za sva ta eksponiranja, slikanja, lažna obećanja… Taj posao vjerojatno ne bih radila na taj način. U politiku ne želim previše ulaziti zato što ja politiku uopće više ne razumijem. Ovo što se događa na našoj sceni, meni više nije politika.
* Mislite li da je premijerka dovoljno ženstvena?
– Ma da vam pravo kažem, ja više nju ne mogu gledat’ u tolikim količinama. Mislim, da smo mi toliko prisiljeni gledati jednu te istu osobu po cijele dane…
* Kakav je status žena danas u Hrvatskoj?
– Žene su u puno gorem položaju danas zato što ima puno samohranih majki i žena koje teže nalaze posao. Kriza nas pogađa sve skupa, pa mislim da im nije baš jednostavno.
* Vi pišete, glumite i pjevate. Što vam je od tog primarno i u čemu najviše uživate?
– Crtati. Ja sam tako malo nemiran duh. Radim sve to po malo i meni sve dobro dođe. Nekada naiđem na mišljenje da – ako pjevaš, ne tribaš glumiti, ako glumiš što ćeš pjevat, ako pjevaš što ćeš plesat’, a i vidim da je to frustriralo neke osobe. Jer, ako sam ja glumac, mislim da je samo pozitivno ako znam u datom trenutku zapjevat’.
* To je u biti kompletiranje jednog talenta?
– Tako je! Recimo, ovo što ja radim, ovaj stand up, sve se prati unutar takvog izričaja. Znači, ja da ne znam primjetit’, ne bih mogla napisat’, da ne znam napisat’, kako bih to odigrala? Ako igram, moran imati neku spontanost. Ako mi netko nešto dobaci, da mogu u datom trenutku odmah odgovoriti. Jer, ako ne odgovorim, onda na neki način, zato što sam žena, gubim teren pod nogama. Više niste dominantni, na neki način. Meni su zato potrebne sve te komponente za ovo što ja radim.
* Imate li dojam da mi svi danas živimo u jednoj velikoj stand up komediji?
– Imam, da. Što je rekla jedna glumica – “lakše je plakati u Mercedesu, nego u Fići”. Tragično je da oni koji dobro žive rade zapravo najveću komediju jer njima je lijepo plakati u Mercedesu. Ovi drugi ljudi koji sve to skupa gledaju sigurno imaju neku gorčinu. Zapravo i oni koji su na pozicijama rade najveće farse oko svega. Svi smo skupa ubačeni u jednu farsu. Najgore je što se dogodilo gubljenje kriterija, vrijednosti. Više se ne zna što valja, što ne valja, tko je gori, a tko je dolje. Tko ide u školu, tko radi, ne mora značiti da će najbolje živjeti, može biti da netko suprotnih karakteristika uspije, to je ono najgore. Danas je – živi, muči, radi, pa će ti biti dobro. Ispalo je, što sam i napisala u knjizi “Kako se postaje faca”, da ćeš postati faca kad shvatiš da valja okrenuti 10 Božjih zapovjedi. Umjesto ne kradi – kradi, ne laži – laži… Da skratim, gubljenje kriterija u današnjem društvu je ono što mnoge ljude zatekne i tad naprosto ne znaju kako reagirati i kako se ponašati u današnjim vremenima koji zahtjevaju potpuno neke druge moralne kodekse.
* Kada ste vi postali faca i kako se kod nas uopće postaje faca?
– Slučajno je ispao taj naslov, ja san htjela staviti “od pizduna do tajkuna”, ali urednik je inzistirao na tom naslovu. Glavni lik je Srećko koji je radio sve po nekim moralnim načelima, kao što sam prije govorila. Uvijek je bio fin prema djevojkama i točan na poslu. Žene su ga počele shvaćati kao nekakvog bezveznjaka, a onda je on počeo učiti po malo kako postati netko drugih karakteristika. Rekao je sebi da neće više puštati ljude u svoju traku, preskakat će red u pošti, radio je malverzacije na poslu… Uglavnom, na kraju je rekao da ima puno lažnih prijatelja i iskrenih neprijatelja, ali postao je ta faca 21. stoljeća.
* Je li on faca tipa Kerum?
– Ne bi htjela raditi nikakve takve paralele.
* Možete li danas zamisliti život bez humora?
– Ja sam inače improvizator na toj sceni, što ne znači da sam privatno takva. Nisam! To tako glumim i sjeo mi je taj humor i zaista bi mi bilo teško bez toga živjeti. Imam neku satisfakciju iz toga jer vidim da mi se dosta ljudi obraća i jako mi je drago da ih mogu nasmijat. Mislim da danas jako malo toga ima.
* Ovo ljeto najavljuje se u Splitu gay parada. Što vi mislite o tome i kako bi Split mogao na to reagirati?
– Ja nemam ništa protiv homoseksulaca, svatko ima pravo na svoje seksualno opredjeljenje. Imam i takvih prijatelja, ali za gay paradu nisam. Mislim da ovo društvo nije zdravo za gay parade i oni sami doživljavaju razne neugodnosti. Ne znam zašto na takav način traže svoja prava. Inače, mislim da ljudi određenih seksualnih sklonosti ne moraju imati paradu.
* Mislite li da je Split dovoljno liberalan?
– Split nikako nije liberalan što se tiče toga. Mi smo vam ljudi koji imamo čak i crni humor, volimo provocirati. Mi onome tko ima prištiće odmah kažemo “ajme šta ti je to?!” A kamoli parada!
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!