Hrvatska
'Ivo neće doći kući, nego u hrvatski zatvor'
Mirjana Sanader svakog četvrtka posjećuje svog supruga u istražnom zatvoru u Salzburgu, a intervju je, kako se navodi, vođen neposredno nakon ovotjednog posjeta.
Požalivši se kako je tjedno vrijeme posjeta samo jedan sat, što je prekratko da bi o svemu mogla pričati sa suprugom, pa se tako s njime nije mogla dogovoriti ni o ovom intervjuu, Mirjana Sanader ponovila je da je njezin ‘suprug potpuno nedužan što će jednog dana i biti dokazano’.
Gospođa Sanader opisala je stanje u kojem se ona i njezina obitelj, ali i cijela Hrvatska nalaze. ‘Mi smo takoreći u kućnom pritvoru. Moju kćer i mene špijuniraju i prisluškuju, iako nismo okrivljene. U Hrvatskoj vlada atmosfera straha, ne samo u našoj kući nego i u cijeloj zemlji. Mislim da nas sve prisluškuju, ljudi kažu da je gotovo isto kao i u doba komunizma. To ja nisam doživjela jer sam odmah poslije gimnazije otišla u Austriju i živjela u potpunoj slobodi’, rekla je u razgovoru vođenom u dalmatinskom restoranu Ragusa u Beču. Naglasila je kako je bila ‘potpuno iznenađena’ kad je njezin suprug uhićen na Tauernskoj autocesti u Austriji, jer je ‘bio na poslovnom putu’, a ne u bijegu.
‘Nije pri sebi imao avionske karte za Ameriku, kako se izvještava. Pa nas stalno prate već 18 mjeseci”, tvrdi M. Sanader i objašnjava da se ne može govoriti da je bivši premijer bježao.
‘O bijegu se može samo govoriti ako postoji nalog za uhićenje. A nalog za uhićenje može se izdati, tek kad se ukine parlamentarni imunitet. Moj suprug je otišao u 9 sati ujutro, a njegov imunitet ukinut je u 4 sata popodne i tek su nakon toga podignute optužbe’, rekla je M. Sanader upitavši ‘zašto bi se onda uopće tjedan dana prije vraćao iz Amerike?’.
O žalbi Ive Sanadera na ekstradicijski pritvor, njegova supruga kaže kako se on neće vratiti kući jer bi ga u Hrvatskoj zatvorili i izražava bojazan da Ivo Sanader u Hrvatskoj ne bi imao pošteno suđenje. ‘Neće doći kući, jer bi u Hrvatskoj dospio u zatvor. Duboko sumnjam da bi u Hrvatskoj imao pošteni proces. I ne sumnjam samo ja u to’.
U nastavku razgovora Mirjana Sanader kaže kako ima osjećaj da se hrvatski vlasti sad koncentriraju na nju i njezinu kćer jer im Ivo Sanader nije nadohvat. ‘Izvrgnute smo teroru, psihičkom i fizičkom’, rekla je.
Upitana da to opiše, M. Sanader je ponovila kako su im policajci na brutalan način i ‘bez obrazloženja’ oduzeli putovnice jedne večeri i kako ih nisu htjeli pustiti u kuću. Ona tvrdi da nikad u životu ne bi pobjegla iz zemlje i da će ‘ostati dok je god potrebno i boriti se da dokaže nedužnost svog supruga, pa makar trajalo i 20 godina’.
Izjavila je također da ‘gola laž da je njezin suprug u njihovoj kući od neke nepoznate osobe dobio šest milijuna kuna u crnim plastičnim vrećicama’, naglasila da će se pokazati kako je ‘sve što obitelj posjeduje za više od 30 godina zakonito zarađeno’, rekla da ne posjeduje Picassove slike niti stan na Manhattanu, a o obiteljskoj umjetničkoj zbirci kazala je kako su to ‘slike možda 30-ak mladih hrvatskih slikara, dok su sve ostalo uspomene i pokloni’.
Na pitanje o vezi njezina supruga s Hypo-Alpe-Adria slučajem, Mirjana Sanader je rekla da ‘njezin suprug o tome već na svom saslušanju iznio stajalište’.
Također je porekla da se Ivo Sanader želio vratiti u politiku. ‘Tko to kaže? Moj suprug je jedini političar u Europi koji je nakon dvije pobjede na izborima, a da lokalne izbore ni ne brojim, izašao iz politike. Zato što je to htio, zato što smo mi to htjeli. Sukob sa Slovenijom je bio brutalan. Nije htio dati ni pedlja hrvatskog teritorija. To da se želi vratiti, to su mu podmetali. Nikad se nije želio vratiti’, kategorično je rekla Mirjana Sanader.
Na kraju razgovora još je jednom ponovila da Ivo Sanader nije kriv. ‘Političari nisu nedužna janjad. Ali moj muž nije tako glup, da bi sve to napravio što mu se sad stavlja na teret. Dugo će trajati jer je to u Hrvatskoj slučaj stoljeća. Ali na kraju će se sve razjasniti’, tvrdi M. Sanader koja na zaključno pitanje što će biti za deset godina, odgovara: ‘Za deset godina želim biti baka. A možda ću se sa suprugom vratiti u Split – kući’.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet3 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci