Connect with us

Hrvatska

"Viši asistenti ne bi se smjeli čuti, nego čitati!"

Objavljeno

-


Zadarski dožupan, sveučilišni profesor i prvi čovjek HSP-a u Zadru, Đani Bunja, još jednom je uznemirio duhove izjavom da “sa Srbijom ne trebamo imati nikakve odnose”, odnosno da bi “izbacio njihovog veleposlanika iz naše države i na Dunavu ga nogom u stražnjicu, da ga lakše prijeđe“.
Takvo što, kao i analize koje su uslijedile sa svih strana, ali i aktualni politički trenutak u zemlji, za Z NET komentira prof. dr. Ivo Banac, jedan od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca, redoviti profesor povijesti na američkom sveučilištu Yale…
– Gospodin Bunja je viši sveučilišni asistent, a ne profesor, a viši asistenti, da citiram jednog mog pokojnog kolegu, ne bi se smjeli čuti, nego čitati; dodao bih – makar bili i dožupani. Nek’ napiše nešto suvislo što bi ga hijerarhijski unaprijedilo u akademskom svijetu, jer njegov talent očito nije u diplomaciji. Ja sam inače oguglao na ovu vrstu kočijaške retorike, jer nju kod nas prečesto koriste ne samo viši asistenti i dožupani nego i predsjednici republike. Frustracije sa politikom ili mišljenjima koje očito ne možete promijeniti često vode u ekcesne izjave. U ovom slučaju, riječ je o frustraciji sa zloporabom kaznenog postupka vezanog uz ratne zločine, što je postala praksa „proeuropske“ Srbije pod našim „regionalnim partnerom“ Borisom Tadićem. Traje to već neko vrijeme od slučaja Ilije Jurišića i Ejupa Ganića do trenutno u Hrvatskoj najeksponiranijeg slučaja Tihomira Purde. Bilo bi bolje učiniti nešto da se takva praksa promijeni, jer ona zasigurno vodi u loše međudržavne odnose. Može srbijansko tužilaštvo pričati što hoće o tomu kako su im ruke vezane dogovorima o ustupanju dokaza Hrvatskoj i BiH, ali percepcija o korištenju pravosuđa za prekrajanju povijesti ostaje dominantna, kazao je prof. dr. Ivo Banac na početku razgovora za Z NET.
* Obzirom na posljednja događanja vezana uz optužbe iz Srbije na račun hrvatskih branitelja, kako komentirate prilično mlaki stav vodećih hrvatskih parlamentarnih stranaka?
– Ne postoji razlika između vladina bloka i glavnine opozicije glede taktike u intenzivnoj fazi pridruživanja EU. Želi se zatomiti i privid „neeuropskog“ ponašanja što zapravo vodi u širenje protueuropskih raspoloženja među običnim svijetom. Naša je politička elita gluha na glas koji dopire s ulice. Ne razumije da građani žele konzumirati državnost. Jer ako država ne brani ni one koji su je stvorili, što se o njezinim perspektivama općenito može zaključiti? Zato je čudno da medijski moguli toliko rade na masovnom ostrašćivanju u smislu zavjere. Ako je Sanader kupio Thompsona da ne pjeva za izborne kampanje, tko nam jamči da uopće postoji neka čvrsta točka u našem sustavu? Tako se destruira država i izazivaju veliki interni sukobi.
* Mislite li da bi sada, kada je HDZ više lijevi od SDP-a, a SDP više desni od HDZ-a, moglo doći do ekspanzije radikalnih stranaka u Hrvatskoj?
– Ne slažem se da je HDZ više lijevi od SDP-a. Prije će biti da postoje stranačke kulture koje su postojane i koje ne ovise o stvarnoj politici. Tako se dogodilo da viši slojevi svog šampiona vide u SDP-u, a niži u HDZ-u. Veže ih stanoviti etatizam i vjera u državna rješenja, te skepsa prema slobodi. To je nasljeđe zajedničke totalitarne povijesti. Ipak, i HDZ i SDP su umjerene stranke. Umjerenost im često ne ide, ali pokušavaju se ponašati „kak’ se šika“. Takva malograđanska raspoloženja prevladavaju u Hrvatskoj. Uostalom, zato je Josipović i izabran predsjednikom. Ovo nije sredina koja u neposrednoj budućnosti može iznjedriti radikalna rješenja. Zato kod nas nema stranaka poput mađarskog Jobbika, da ne govorimo da je lijevi „ekstremizam“ svodi na lupetanja raznih Kulića.
* Zašto su radikalne stranke nestale sa hrvatske političke scene?
– Mislim da ih od neovisnosti nikad u pravom smislu i nije bilo. Kod nas nema utjecajnih, pa ni marginalnih, stranaka koje bi zagovarale diktaturu, ukidanje pluralizma, parlamentarizma ili privatnog vlasništva, klasnu politiku, pa i nacionalšovinizam. Zapravo, najgore što kod nas postoji u političkom smislu je nostalgija za ustaštvom ili komunizmom, ali čak ni to nije stranački operativno. U praksi, najgore je nacionalno obojeno nasilje, posebno prema Srbima. Kad takošto uporedite sa rastom niza uspješnih radikalnih stranaka u nizu tranzicijskih zemalja (posebno Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj), ali i starih europskih demokracija (Nizozemska, Švedska), onda je posve jasno da Hrvatska po ničemu nije radikalna sredina, bez obzira što ima onih kojima bi bilo lakše da tako nije.
* Gdje je Hrvatska pogriješila u svom odnosu prema braniteljima?
– Grešaka je mnogo. Dopustilo se da se među braniteljima broje ljudi koji to nikad nisu bili. Išlo se za kupovanjem braniteljskog tijela putem raznih povlastica. Braniteljske su organizacije, poput stranaka, postale konjukturne, stranački i lobistički obojene. Sve je to u tradiciji solunaštva i subnorovstva. Treba obnoviti dignitet ratnih veterana, te obilježiti sve ono što je bilo iznad prosjeka u stradanju i odricanju, požrtvovanosti i junaštvu. No, nisam za to da se, po komunističkom obrascu, stvaraju „narodni heroji“ i da se svake obljetnice štancaju nova odličja. Netko bi se morao ozbiljno pozabaviti veteranskom politikom u zapadnim demokracijama. Ima tu mnogo toga što se itekako može primijeniti.
* Gdje je Hrvatska pogriješila u svome odnosu prema Europskoj uniji?
– Glavni je problem u tomu što se na EU gleda kao na rješenje, a ne kao sredstvo. Integracija je postala zamjena za vlastita demokratska, gospodarska, znanstveno-kulturna i gotovo sva druga promišljanja. Tako smo postali transmisija. Ne mora se misliti, nego primjenjivati direktive, kao u dobra stara vremena kad smo bili ovisni. To je pogubno, jer zanemaruje sve moguće izvanredne situacija, u prvom redu promjenjivu narav EU.
* Što ova izborna godina donosi hrvatskoj politici?
– Teško je reći. Prije svega zato što ne možemo biti sigurni da je ovo izborna godina. No, sigurno je – dan se prepoznaje po zori – da će nam stranačko nadmetanje uskoro izlaziti iz ušiju. Nadam se da će pametniji stranački stratezi ipak shvatiti da je meka propaganda učinkovitija od velike galame.
* Obzirom da vodeće hrvatske stranke funkcioniraju po principu „sve za vlast, vlast nizašto“, jesu li one glavni krivci za lošu ekonomsku i gospodarsku situaciju u zemlji?
– Naravno, ali u smislu da nisu uspjeli podržati jasnu gospodarsku politiku. Mi smo se kolebali između tržišnog i dirigiranog gospodarstva. Potonja orijentacija još uvijek ima mnoštvo sljedbenika, u prvom redu u Mesićevoj sekti. Zato je važno da SDP zagovara liberalnu gospodarsku politiku, a HDZ pokazuje znakove povratka na Škegrinu liniju. Krajnje je negativno da je kriza dala povoda mnoštvu etatista, gospodarskih nacionalista, državnih ovisnika i paleokomunista da napadaju tržišno gospodarstvo pod firmom „neoliberalizma“. Kamo sreće da smo tako što uopće okusili. Mi smo još uvijek predkapitalističko društvo.
* Trebamo li se bojati mogućeg „događanja Grčke“ u Hrvatskoj?
Toga se uvijek trebamo bojati, jer predstavlja krah parlamentarnih rješenja. Usput, naši su sindikati postali previše utjecajni, jer su organizacije srednjeg obrazovanog sloja, ovisnog o proračunu. A tamo gdje su doista potrebni – među neorganiziranim radništvom, tamo sindikata gotovo da i nema.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu