Nekategorizirano
USTAŠKA UDBA
Teško se oteti dojmu da hrvatski građani zaslužuju da žive baš kako žive. Osiromašeni, gladni svega osim obećanja i straha, ali ostaju zahvalan materijal za oblikovanje protuhama svih vrsta, od političara do udbaško-kriminalnih likova, jer se, po uzoru na europski srednji vijek , društveni ugled i utjecaj, domoljublje i odanost Bogu, kupuju novcem, a da je porijeklo istog potpuno nebitno. I poštenje je postalo roba dostupna samo bogatima. Poštene sirotinje nema, jer je davno dobila ružan i podrugljiv naziv koji ne želi. Društveni ugled i utjecaj se mjeri upornošću u pljačke vlastite zemlje, a zemlja umire na kredit , s kreditnim rejtingom razine: „Korak do smeća“.
U Hrvatskoj je rad s smećem vrlo isplativ, retro razmišljanja i reafirmacija nekih duhova prošlosti također. Kao i sve i to ima svoje porijeklo, često opisivano, pa evo još jednog:
„Većina vodećih članova HDZ-a koji su preuzimali državne funkcije bili su bivši članovi SK koji su u doba sloma Hrvatskog proljeća ili kasnije otpali od komunizma zbog svoje nacionalističke orijentacije, te nisu imali, niti su pod komunizmom mogli imati, bilo kakve pripreme i prakse za demokratsko upravljanje državom nego su zavladali onako kako su naučili u svojoj bivšoj partiji. Potpuno su zanemarili demokratski princip trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Posvuda su na vodeća mjesta ubrzo postavljeni članovi HDZ-a ili njihovi bliski suradnici, pa se nije mogla usposataviti nezavisnost institucija, nužna za funkcioniranje istih. Tome je mnogo doprinio i autoritarni način vladanja samog Franje Tuđmana; apsolutnu podršku i autoritet u svojoj stranci on je prenio na svoje nove državničke funkcije…“
„… U zemlju se vratio stanovit broj političkih emigranata, među kojima i proustaških koji su u javni život unosili ekstremne ideje. Franjo Tuđman, još je na Prvom saboru HDZ-a početkom 1990. godine ustvrdio kako NDH nije samo puka kvislinška tvorba i fašistički zločin, već i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom, potom je iznio ideju o pomirenju svih Hrvata, odnosno pomirenju ustaša i partizana ili njihovih sinova i unuka. Ideja o pomirenju, bez obzira na to što je načelno mogla biti privlačna, zapravo je omogućila da se u javnosti toleriraju ekstremni nacionalizam i proustaški ispadi. Mnoge ljude u novoj vlasti obuzelo je pijanstvo od uspjeha; zanemarili su ili podcijenili činjenicu da je Hrvatska državnopravno još u Jugoslaviji i da u njoj živi više od pola milijuna Srba, koji su se oslanjali na Jugoslaviju i sve više bili manipulirani iz Srbije…“
Ova dva poglavlja, s približnim brojem rečenica, jesu dio Hrvatske povijesti, autora Ive Goldsteina, 2008. god., str. 511 i 512, uzeti kao prikladan uvod za bolje razumijevanje uzroka, pojava i posljedica teškog političkog, ekonomskog, drušvenog i inog stanja u Hrvatskoj, posebno u svjetlu aktualnog zaoštravanja odnosa, koje je u ovoj fazi teško definirati.
Međutim, dva navedena poglavlja, sama po sebi, nebi dali odgovor na svu složenost stanja u zemlji, pogotovo zaoštravanje (još nedefiniranih) odnosa da nije bilo i drugih nezaobilaznih čimbenika poput obrane interesa bivše Tvorevine, preinačenih u interese njenih „sljednica“,Srbije i JNA, te interesa drugih zemalja i vanjskih faktora, a sve kroz svoje tzv. tajne službe – manje ili više efikasno.
Djelovanje stranih službi do danas je ostala nepoznanica, njihovo djelovanje je dio urbanih legendi, dok su „Sljedbenice“ baštinile minuli rad starih službi, odnosno davno ostvareni utjecaj na sve strane, bivše komuniste, proustašku emigraciju i Srbe u Hrvatskoj.
Definicija najčešće spominjane UDB-e, prema Enciklopediji, BIGZ 1976., (gdje je najsažetija i nefrizirana) glasi:
„Uprava državne bezbjednosti, UDBA( OD 1964. Služba državne bezbjednosti), specijalizirani državni organ, koji vrši upravne i druge poslove, radi spriječavanja i otkrivanja aktivnosti uperenih protiv društveno-političkog i ekonomskog sistema SFRJ. Služba je organizacijski začeta u ilegalnom radu KPJ i revolucionarno-oslobodilačkom ratu Jugoslavije (1941.- 1945.); neposredno je proistekla iz Odjeljenja za zaštitu naroda (Ozna), osnovanog 13. 5. 1944; od sredine 1952 nije više vojna formacija i od tada svoje zadatke u zaštiti samoupravnih tekovina jugoslavenskog društva vrši u okvirima Ustava i zakonima utvrđenih ovlaštenja.”
Valja istaći veliku ulogu crkava, katoličke i pravoslavne, koje su (u želji da se zatru stari društveni – politički odnosi) aktivno podupirale ekstremizam u svim varijantama i UDB-i, post mortem, odradili posao.
U vrijeme masovne (e)migracije stanovništva s područja bivše Tvorevine, UDB-e nije bilo, doduše promjenjeno je tek ime, a o njenom djelovanju i djelovanju njenih sljedbenica, govore drugi.
Cilj je shvatiti suštinu postojanja Ustaške udbe, iznimno efikanog izdanka svoje matice, koja se, kako se čini, uspješno prilagodila novom vremenu, a egzistira na ovim prostorima hraneći se materijalnom i duhovnom bijedom sviklih na njene pretke. Stručno usmjeravanje vrši političko i udbaško-kriminalno podzemlje štiteći sebe i svoj utjecaj.
Novoj „službi“ ime je dao sam Predsjednik RH, objašnjavajući ga činjenicom da je sastavljeno od „kvaliteta“svih vrsta ekstremizma i da je, u suštini, antidemokratska služba. Djeluje na principu besmislenog kretanja dvaju tijela oko Planeta, u suprotnim smjerovima, koji se od pola puta približavaju i napokon sastanu na polazišnoj točki. Kad se izgube u besmislu, čeka ih i usmjerava Struka.
Neiskreni i neuki borci protiv takvih „službi“, poput kliconoša, jačaju njihov utjecaj, pa se neke spominju danas više nego u vrijeme svojih „najboljih dana“, jer se njima straši, prijeti, ucjenjuje, pa i ugrožava zdravlje i život ljudi. Njome nas plaši Šeks, Budiša, Cvrtila, Miklenić i drugi „čuvari“ hrvatske krijeposti. Poput Faraonskog prokletstva, djeluje iz glava „pljačkaša grobova“.
Tko god se nečim bavi mora poznavati temelje svog posla. Sve tzv. tajne službe počivaju na istim temeljima, ljudima izvana „utkanim u sve pore društvenog života“, koji uvijek ne moraju biti svjesni svog djelovanja. Zovu se špijuni, suradnici, (dez)informatori i slično. Možda samo budaletine s kojima se može manipulirati. Angažiraju se po tri osnove i to: domoljubnoj, materijalnoj i kompromitirajućoj. Prvi rade iz uvjerenja, drugi zbog novca ili drugih nagrada, a treći rade jer su ucjenjeni. Najlošiji i najnepouzdaniji, u pravilu šire (ne)kontrolirane (dez)informacije, koje dobiju od Službe „u povjerenju“. Postoje, doduše, i četvrti, koje nitko ne treba, već sami, improvizacijama, zadovoljavaju nekakve svoje porive ili sklonosti službama koja ih neće. Potonjih je uvijek najviše, najglasniji su i ne trebaju, nužno, postojanje službi. Oni ih jednostavno izmisle. Najuspješniji su u neredu, jer tako „peru“ vlastiti.
Možda nikakvih tajnih službi i nema, već svim navedenim kategorijama, upravlja netko drugi. Recimo „visoka“ politika. Ali, tada bi ona morala dobro poznavati funkcioniranje Službi. Hrvatska ima, na primjer, Vladimira Šeksa, najutjecajnijeg i najdugotrajnijeg živućeg političara, dokazanog u otkrivanju udbinih ubojica tijekom rata u Osijeku, prislušnih uređaja u zgradi Sabora i niza udbinih akcija protiv Hrvatske. Govori naoko besmisleno i predpostaviti je da se radi o šifriranom govoru. Tijekom rata je nosio vojnu odoru, kao civil (bez obzira što o tome rekle međunarodne konvencije), a zbog tajnog djelovanja je postao general. Uspio je da nitko ne sazna za njegova velika djela. Nije poznato koliko je agenata udbe otkrio, pa ni ukupan doprinos borbi protiv istih.
Idemo li naniže prisjetit ćemo se mnogih opskurnih likova, koji su se na razne načine, manje ili više,ogriješili o zakon ili moral, nekadašnjih pričuvnih čobana u skupim terencima, kojima, kako reče Predsjednik, ne odgovara demokracija (ili čišćenje jer Službe negdje nasreću postoje).
Prisjetit ćemo se velikih lovaca na udbaše i izdajnike Domovine, od Sanadera do Tompsona i Marijačića, u pravilu velikih domoljuba i katolika, a njihov broj i odlike polako slažu mozaik koji će definitivno otkriti hrvatske „udbaše“. Jer, onaj koji podriva gospodarske temelje neke zemlje, bogomdan je za neprijateljsku Službu. Dobro je, ako usput verbalnim akrobacijama, poželjno domoljubnim , otklanja moguće sumnje okoline.
Kombinacija društvenih marginalaca, koji su se tek počeli opuštati , „visoke“ politike i kriminalnog podzemlja u vrijeme kriza (ili borbi za vlast), oblikuje se u destruktivnu silu, koja prema svojim tvorcima može „s ponosom“ nositi ime ustaška udba.
A što je sa Strukom? Odgovor nismo dugo čekali, a za to se pobrinula domaća tiskovina, koja lasira iznimno providnu i čudnu igru. Nadam se iz financijskih razloga iako je i to, rekosmo, jedna od osnova djelovanja . Njima je, navodno, netko „proturio“ dokumenat o malverzacijama s stanovima MORH-a, koji, vidjeli smo, sadrži općepoznate, u mnogome nesporne podatke i to je bio razlog da gostuju Dnevniku HTV-a? No, baš tu, na srednjim stranicama (ili na mala vrata), ulazi Feljton: Tajna služba SFRJ, iz memorije i papira samog Josipa Perkovića. Sadržaj potpuno beznačajan, davno istrošen, koji ne daje niti jedan odgovor na pitanje koje bi mu postavio sud u Njemačkoj ili (da je sreće) ovdje. Polako, ali sigurno, postaje kandidat za osobu godine. Da li samo za to? Sačekajmo.
Osjetimo li se ugroženima ili zakinutim u pravdi, možemo se obratiti moralnoj vertikali u zemlji, Ivi Josipoviću, predsjedniku države, doktoru prava, a on će, slijedom stvari pitanje prepustiti svom savjetniku za sigurnost.
Problem polako dobija konture. Možda definiciju ustaške udbe nećemo dugo čekati. Netko će već (uz pomoć njemačke policije) „preuzeti odgovornost“.
Krug se polako zatvara. Baš kako zaslužujemo.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!