Hrvatska
"Izvrnula sam Zadar kao svoj džep, a nikad ga nisam sasvim upoznala"
Splitska spisateljica Olja Savičević Ivančević, jedna je od onih čija je proza pitka kao vino, a istovremeno toliko britka da se na rubove njezinih rečenica možete posjeći. Nedavno je predstavila svoj novi roman “Adio kauboju”. Studirala je na zadarskom Filozofskom fakultetu, a u četvrtom mjesecu možemo je očekivati opet u Zadru, na manifestaciji “Zadar čita”, na kojoj bi trebala biti gošća. Sve to, dovoljno je dobar razlog za intervju s njom.
* Obzirom da je to naslov tvoje zbirke pjesama, koja su tvoja kućna pravila?
– Kućna pravila u tim pjesmama su one prve usputne lekcije koje kao djeca dobijemo od doma za dalje. U konkretnom slučaju, na primjer: smij se na sav glas, plači i viči isto tako, kad god to osjetiš kaži „volim te“, pare su da se troše, vozi bicikl kao da si svjetska prvakinja, ako već misliš i govoriš – govori ono što misliš, uživaj u životu – to je i više nego ok, dobro jedi i dobro čitaj, pošalji u onu stvar svakoga tko zasluži, a kad te hvataju trojica bržih od tebe sakrij se na stablo.
* Koliko se danas u Hrvatskoj drži do ženskih pisaca?
– Malo, uostalom kao i do muških pisaca, do knjiga i kulture inače. Ni novine se puno ne čitaju, a i ove koje još postoje uglavnom su ukinule kulturnu rubriku, tako da smo i zvanično zemlja bez kulture. No, s druge strane baš svi pišu, kao u nekom crnohumornom ostvarenju pjesme Branka Miljkovića, pisanje je postalo nacionalna terapija. Ali unutar tog postojećeg konteksta – nije to samo moje mišljenje – trenutno u Hrvatskoj autorice dominiraju. Jedna kolegica je izrekla sumnju da je to možda i zbog toga što u ovom poslu ima malo novca, i bojim se da nije sasvim pogriješila.
* Studirala si u Zadru. Kakav je Zadar onda bio? Čega se sjećaš iz tog perioda svog života?
– Kad sam došla u Zadar još su padale granate i bila su zamračenja, a vodu smo imali svaki drugi-treći dan svega nekoliko sati, sve mi to danas izgleda kao nešto što se nije meni događalo, ali onda nam je to bilo normalno, naviknu ljudi i na puno gore. Imala sam dobro društvo u Zadru, čini mi se da smo dosta kvalitetno ludovali i voljeli sve što vole mladi. Plovila sam oko Kornata, verala se po Velebitu, spavala gdje me noć nađe, kao i drugi studenti. Dosta smo se družili s profesorima, osnovali smo književni klub, pokretali neke časopise. Imala sam dobre ocjene, pa mi je stipendija uz novinarski posao omogućila određenu slobodu. Zapravo su to bile grozne godine nezrelosti i nesigurnosti, ali opet i definitivno jedan od ljepših perioda u životu. Izvrnula sam Zadar kao svoj džep, a nikad ga nisam sasvim upoznala. Kasnije sam dosta putovala i mnogo veći ili egzotičniji gradovi dosadili su mi puno prije.
* Odlazila si na književne večeri u atelje Benini?
– Jesam, više puta. Zadar imao, i vjerujem da još ima, neka zanimljiva mjesta i ljude. U javnosti postoji slika Zadra kao radikalno konzervativne, isključive sredine, a to mi je žao. Ljudi s kojima sam se bila okružila u Zadru su sasvim drugačiji: slobodni, pametni.
* Split danas ima jednu jaku koloniju pisaca, i tzv. pisaca-novinara, koliko je na svih imao utjecaja Miljenko Smoje?
– Kako na kojeg pisca, rekla bih da taj neki duh grada koji je prepoznatljiv kod Smoje, a uspio se donekle održati, ima utjecaja i na današnje pisce, iako postoji opravdana sumnja da bi se Smoje da vidi današnji Split dobrovoljno vratio u grob.
* Gdje bi još u Hrvatskoj mogla živjeti osim, naravno, u Splitu?
– Volim Split, ali zadnjih godina i nije neki najsretniji izbor za življenje. Ljeti živim u Korčuli, u uvali malo izvan starog grada i to mi se sviđa, ali zime na otocima su nešto sasvim drugo.
* Koliko je okolina i obitelj bitna za tvoje stvaranje?
– Obitelj puno. Većinu dobrih stvari u životu dugujem njima. A okolina je matrica za pravljenje teksta. Za neku osobu koja se sudara sa stvarima, nit ih zaobilazi nit netaknuta prolazi kroz njih, koja je jednostavno odgovorna i nije statist u vlastitom životu, svaka je socijalna okolina neprijateljska, jer je u pravilu ograničavajuća i sputavajuća. Iz tog sudara pojedinca i stvari iz okoline, nastaje poticaj za stvaranje. Zato dobra umjetnost spašava svijet od pakla ravnodušnosti i važna je.
* Nedavno se pojavio tvoj roman “Adio kauboju”. U čemu je poanta romana?
– Prvi dio romana započinje grafitom: Stranče ovdje te zakon ne štiti, a drugi jednim citatom Stranglersa: Whatever happened to the heros? Mislim da se tu negdje, ako je ima, krije i poanta.
* Pišeš li još uvijek poeziju? Na čemu sad radiš?
– Sad ne pišem poeziju, pišem ljubić, ali ne baš kao Ana Žube. Preispitujem žanr ljubavnih klasika kroz suvremenu priču. Dakle, niš’ od romantike.
* Zašto te više nema među novinskim kolumnistima?
– To je bila moja odluka i sigurna sam da je ispravna. Mislim da moje usluge ne trebaju današnjim novinama. Ali pišem za Moderna vremena info, za Treći program hrvatskog radija, neke portale i časopise koji dijele moje interese…
* U četvrtom mjesecu gostuješ u zadarskoj Gradskoj knjižnici na manifestaciji “Zadar čita”?
– Da, već su me nekoliko puta pozivali u Zadar, ali nisam uspijevala doći, pa se baš veselim tome. Još uvijek znam sanjati kako se uz bedeme preko Relje spuštam prema Poluotoku, a to nije noćna mora, dapače, dobro je.
Biografija
Olja Savičević Ivančević rođena je 16.09.1974. u Splitu.
Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na zadarskom Filozofskom fakultetu.
Piše prozu, poeziju, eseje, kolumne. Autorica je više pjesničkih zbirki, knjige priča „Nasmijati psa“ (2006) te romana „Adio kauboju“ (2010).
Za rukopis „Nasmijati psa“ nagrađena je nagradom „Prozak“; dobitnica je prve nagrade „Ranko Marinković“ Večernjeg lista za kratku priču, te nagrade „Kiklop“ za najbolju zbirku poezije „Kućna pravila“ (2007).
Zbirka priča „Nasmijati psa“, osim u Hrvatskoj, objavljena je u Njemačkoj pod nazivom „Augustschnee“, te u Srbiji, Mađarskoj i Makedoniji.
Roman “Adio kauboju” paralelno je objavljen u Hrvatskoj i Srbiji, a uskoro izlazi i na njemačkom, španjolskom i makedonskom jeziku.
Prozni ulomci, priče, pjesme i eseji ove autorice prevedeni su na dvadesetak svjetskih jezika, uvrštavani u strane i domaće izbore i antologije.
Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica.
Hrvatska
Ciklonalni vrtlog nad Španjolskom utjecat će i na vrijeme u Hrvatskoj, poznato i kada stiže promjena
Nad Europskim kopnom je polje visokog tlaka. Hladna suha zračna masa polarnog porijekla prodire istočno od Karpata prema Crnom moru i donosi manje zahlađenje u naše krajeve.
Prodorom hladnog zraka nad Panonsku nizinu vjetar okreće na sjeverni smjer, a uz obalu se stvaraju uvjeti za jaku anticiklonalnu buru.
Ciklonalni vrtlog nad Pirinejskim poluotokom slabo je pokretan i dalje se hrani energijom – iz razmjerno toplog Sredozemnog mora te se sporo popunjava. Počeo se premještati nad Zapadni dio Sredozemnog mora te će do kraja idućeg tjedna putovati uz sjevernu obalu Afrike prema istoku i donijeti obilne oborine Sardiniji, Siciliji, Tirenskom moru te jugozapadnoj obali Apeninskog poluotoka.
U našim južnim krajevima uzrokovat će promjenu vremena, zapuhat će jugo uz kišu, ali tek za 10 do 12 dana.
Kakvo nas vrijeme očekuje?
Danas će nakon jutarnje magle i jutarnjih temperatura od 3 do 6C u unutrašnjosti i toplijeg Jadrana s temperaturama od 13 do 17 dan biti pretežno sunčan i razmjerno toplo. U unutrašnjosti će se magla tijekom prijepodneva razići te će biti umjerene naoblake ostataka jutarnje magle. Na Jadranu će krajem dana iznenada punom snagom zapuhati bura koja će doseći maksimum u noći na nedjelju te će mjestimice na udare puhati olujnom jačinom. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 14 do 18, na Jadranu od 18 do 21.
U nedjelju u unutrašnjosti promjenljivo oblačno s jutarnjom maglom u dolinama i uz tokove rijeka. Na Jadranu i uz Jadran sunčano uz oblake burine kape na priobalnim planinama. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 3 a na Jadranu oko 11C. Puhat će slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak a na Jadranu jaka bura mjestimice s olujnim udarima. Najviše dnevne temperature zraka od 12 do 15 u unutrašnjosti, a na Jadranu oko 18.
U nastavku tjedna pod utjecajem anticiklone stabilno suho vrijeme uz jutarnje magle. Na Jadranu će bura od utorka oslabiti i skrenuti na sjeverozapadnjak. Zbog premještanja hladne zračne mase nad sjeveroistokom Europe manji pad temperature zraka, ali sve u okvirima srednjaka za početak studenog. U unutrašnjosti je mjestimice u noći i pred jutro moguć slab mraz.
Hrvatska
Počinje ocjenjivanje državnih i javnih službenika! Evo kriterija i procedure…
Vlada je na sjednici prihvatila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026. Službenici će se ocjenjivati ocjenama ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ te ‘ne zadovoljava’.
Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.
Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem upozoravati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.
Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se i prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali zaposlenikova samoprocjena, te je dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.
Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene i Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene
Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu.
Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika ‘izvrstan’ ili ‘naročito uspješan’, Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I taj odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata.
Ocjena kao kriterij za plaću
Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.
Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu ‘ne zadovoljava’ pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze.
Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom ‘uspješan’.
Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe.
Za ocjenu ‘ne zadovoljava’ – prekid službe
Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze – planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine.
Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada.
Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’, prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.
Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja – opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike.
Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom.
‘Izvrstan’ i ‘naročito uspješan’
Prijedlog ocjene ‘izvrstan’ mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu ‘naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.
Prijedlog ocjene ‘izvrstan’, kao i ‘naročito uspješan’ dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela.
Prve ocjene početkom 2026. godine
Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.
– Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine ocjenom ‘izvrstan’, očekuje se 2027. godine, rekao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.
Hrvatska
Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim firmama
Ako radite u državnoj firmi, božićnica vam je zagarantirana. Evo koliko će zaposleni dobiti pod bor. Cifre i nisu neke, osim u HEP-u.
HŽ Infrastruktura d.o.o. božićnicu će isplatiti svim radnicima, a određena je prema važećem Kolektivnom ugovoru. Božićnica će za 2024. godinu iznositi 250 eura po radniku. Ukupan predviđeni iznos za božićnice je 1,33 milijuna eura, rekli su za Dnevnik.hr u tvrtki.
Janaf svojim zaposlenima temeljem Kolektivnog ugovora uoči Božića daruje božićnicu u iznosu od 331,81 eura.
Svojim radnicima INA i ove godine isplaćuje naknade i potpore utvrđene važećim Kolektivnim ugovorom: prigodnu nagradu za Božić, tzv. božićnicu, u iznosu od 331,81 EUR neto te dar za djecu u visini od 132,72 EUR neto po djetetu. Isplatom božićnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe, odnosno više od 8500 radnika, priopćili su.
Radnicima većine društava INA Grupe početkom prošle godine, uslijed inflatornih pritisaka, iznosi godišnjih bonusa ugrađeni su u fiksna mjesečna primanja koja su porasla svim zaposlenima, a pritom je zadržan i kvartalni bonus koji se radnicima isplaćuje ovisno o ostvarenju poslovnih rezultata i individualnom doprinosu, naveli su dodatno u priopćenju.
Hrvatske ceste pod borom svojim zaposlenima dat će 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos isplate ovisi o broju zaposlenika u mjesecu isplate. Trenutni broj zaposlenika je 483
Hrvatska pošta isplatit će božićnicu u iznosu 500 eura, što je čak 300 eura iznad iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom.
HEP će svojim djelatnicima isplatiti iznos od 497,71 eura po radniku.
Grad Zagreb će svojim djelatnicima sukladno odredbama Kolektivnog ugovora također isplatiti božićnice. Ona će za 3009 zaposlenika Gradske uprave za 2024. godinu iznositi 331,81 euro.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA9 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
klon
27. siječnja 2011. at 8:11
pih…kao i svaki splićanin mandrilo…moje je sve najbolje a tuđe ne valja ni pišljiva boba…kakav konzervativni primitivizam
Mirko
27. siječnja 2011. at 8:40
Ajde, nisu ni Zadrani bolji…nekulturni i zatucani.
mali
28. siječnja 2011. at 11:58
pa naravno da Bežigrad ne valja! Uvik ste bili i ostat ćete sluge! 😛
Kata
30. siječnja 2011. at 11:10
Napuši se k. !