Svijet
Bliže smo izlječenju svih bolesti nego što mislimo
Osnivač i direktor Facebooka Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan prošli su tjedan predstavili ambiciozan program u kojem planiraju uložiti golema sredstva u temeljna znanstvena istraživanja kojima je krajnji cilj izlječenje svih ključnih bolesti u suvremenom svijetu.
Najavili su da će, za početak, tijekom narednih 10 godina, darovati tri milijarde dolara kako bi se pronašli lijekovi i tretmani za četiri ključne skupine bolesti – maligne, zarazne, krvožilne i neurološke.
Naravno, upućenima je jasno da planirana sredstva, iako predstavljaju vrlo izdašnu donaciju kada se uzme u obzir činjenica da dolaze od samo jednog para, sama po sebi ni izdaleka nisu dovoljna da se izliječe sve bolesti. Za ilustraciju, samo američki Nacionalni instituti zdravlja (NIH) godišnje izdvajaju višestruko veće iznose za biomedicinska istraživanja. U 2010. to je izdvajanje iznosilo fascinantnih 27 milijardi.
No još važnije pitanje koje na ovu temu treba postaviti zapravo je: može li čovječanstvo uopće izliječiti sve bolesti? Odgovor nije ni jednostavan niti jednoznačan. Naime, za neke bolesti bit će lakše naći lijekove, a za druge teže.
Zarazne bolesti
U biti znak jednakosti ne može se staviti čak niti unutar navedenih glavnih skupina bolesti. To osobito vrijedi za zarazne bolesti koje uzrokuju različiti mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Neki uzročnici zaraznih bolesti, poput bakterije koja uzrokuje lepru, evoluiraju sporo. Drugi, poput virusa koji uzrokuju gripu, evoluiraju vrlo brzo, mijenjaju se iz godine u godinu. Cjepivo protiv gripe stoga se svake godine priprema na temelju virusa koji su harali prošle sezone. Unatoč tome zna se dogoditi da virus toliko evoluira da zaštita koktela koji se uglavnom sastoji od cjepiva protiv tri virusa bude tek 20-ak posto.
Francis S. Collins, direktor NIH-a, rekao je za stranicu Popular Science da je teško zamisliti svijet u kojem neće biti zaraznih bolesti, no da je svakako moguće stvoriti takav u kojem će se one moći kontrolirati.
„Zarazne bolesti nećemo iskorijeniti na Zemlji no razvit ćemo strategije kojima ćemo ih brzo suzbijati gdje god da se pojave“, rekao je Collins istaknuvši da se strategije identificiranja novih bolesti, te njihova brzog liječenja i prevencije već danas ubrzano razvijaju.
Maligne bolesti
Stručnjaci koji se bave tumorskim bolestima već godinama upozoravaju da rak gotovo nikada nije jedna bolest što znači da se ne može liječiti jedinstvenim pristupom. Primjerice, na temelju molekularnih karakteristika tumora znanost danas razlikuje pet bioloških podtipova karcinoma dojke koji se međusobno razlikuju i po terapijskom pristupu i po prognozi liječenja.
Danas se uglavnom smatra da karcinoma ima više do stotinu te da svaki od njih na pacijente djeluje na drugačije načine, ovisno o brojnim čimbenicima poput dobi, spola, rasne ili etničke pripadnosti i geografskog položaja.
Unatoč tome u liječenju malignih bolesti u posljednjih je nekoliko desetljeća ostvaren golem napredak.
Ugledni hrvatski molekularni biolog svjetskog glasa koji živi i radi u Kanadi, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Igor Štagljar, rekao je na predavanju koje je održao u Zagrebu u prosincu 2014. da će se rak uskoro liječiti kao kronične bolesti.
„Budućnost liječenja malignih bolesti je u personaliziranoj medicini koja će svakom bolesniku propisivati koktel pametnih lijekova nakon sekvenciranja njegove DNA“, objasnio je dodavši da bi to trebalo postati rutinski postupak zahvaljujući kojem će se rak liječiti kao i sve kronične bolesti.
U ovom području najveći problem mogla bi biti dostupnost liječenja jer kvalitetne, personalizirane metode dijagnosticiranja i liječenja vjerojatno još dugo neće postati jeftine.
Okupljanje mozgova
Prvi korak Inicijative Chan Zuckerberg, ujedno i najveća investicija teška 800 milijuna dolara, bit će osnivanje istraživačke institucije ‘Biohub’ na University of California u San Franciscu. Ona bi trebala okupiti brojne vrhunske znanstvenike sa Stanforda, Princetona, Berkeleya i UCSF-a koji bi trebali osmisliti nove pristupe liječenju bolesti.
Sljedeći korak bit će razvoj novih tehnologija koje bi trebale biti dostupne svim znanstvenicima Biohuba.
„Kroz cijelu povijest znanosti, većini znanstvenih proboja prethodila su neka nova oruđa i tehnologije koje su im omogućavale da stvari vide na drugačiji način. Teleskopi su nam pomogli da shvatimo astronomiju i svemir, a mikroskop da shvatimo stanice i bakterije kako bismo se borili protiv zaraznih bolesti“, rekao je za Guardian Zuckerberg koji smatra da bi i umjetna inteligencija mogla pomoći u istraživanju mozga i liječenju neuroloških bolesti.
Tehnologija strojnog učenja, koja mu nije strana, također bi se mogla koristiti za analiziranje genoma raka, kao i za kreiranje čipova i monitora za kontrolu krvi koji bi brzo otkrivali bolesti.
Ambiciozno, ali ne i neostvarivo
Collins smatra da je cilj Inicijative Chan Zuckerberg vrlo smion, no vjeruje da je razvoj lijekova za sve bolesti svakako nešto čemu bismo se mogli približiti tijekom ovog stoljeća.
„Hoćemo li to moći uspješno primijeniti na svaku oboljelu osobu, drugo je pitanje, no istraživanje bi se trebalo moći punom snagom uhvatiti u koštac sa svime što postoji“, rekao je.
Čak i Cori Bargmann, poznata neurobiologinja, koja će voditi projekt, svjesna je da će mnogi plan Inicijative doživjeti kao ambiciozan.
„No on nije potpuno apsurdan“, rekla je Bargmann za Guardian.
Zašto tako misli, objasnila je na primjeru razvoja znanstvenih istraživanja 1970-ih i 1980-ih.
„Jedan od virusa koji su se tada istraživali bio je Rousov virus sarkoma koji je napadao perad“, rekla je.
Mada se može činiti da taj patogen nema ništa s ljudima, bio je to prvi retrovirus koji je ikada istražen. Kasnije, 1983. godine, kada je otkriven retrovirus AIDS-a, prikupljeno znanje omogućilo je relativno brz razvoj terapija za tu opaku bolest. Bargman kaže kako se nada da će moći financirati slične projekte koji će biti kameni temeljci za razumijevanje nekih ključnih tema u medicinskim znanostima.
Steve Caddick, profesor kemijske biologije na University College London, direktor inovacija u Wellcome Trustu, najvećoj svjetskoj zakladi za biomedicinska istraživanja na svijetu, smatra da su inicijative poput Zuckerbergove važne jer je za izazove u medicini odvažnost vrlo bitna.
„U ovoj inicijativi jako je važno to što takav pristup rađa nadu koja je neophodna kako bi se od istraživačkih znanosti došlo do stvaranja boljeg svijeta. Težnja je ključna. S ovakvom idejom da se okupe umovi sve postaje moguće – to je nešto što može držati ljude u istraživanjima desetljećima, kroz sve uspone i padove“, objasnio je.
Konačno ne treba zaboraviti da se Chan i Zuckerberg nadaju da će njihova inicijativa potaknuti druge uspješne poslovne ljude da im se pridruže, da će postupno prerasti u pravi pokret za financiranje znanosti.
Svijet
Nevjerojatno novo istraživanje: Covid može pomoći u smanjenju tumora?
Fascinantno novo istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Clinical Investigation, otkrilo je neočekivanu potencijalnu korist infekcije koronavirusom: može pomoći u smanjenju tumora.
iznenađujuće otkriće, temeljeno na istraživanjima provedenim na miševima, otvara nove mogućnosti za liječenje raka i osvjetljava složene interakcije između imunološkog sustava i stanica raka. No, ističe se u istraživanju da to svakako ne znači da bi ljudi trebali aktivno pokušavati dobiti covid.
Podaci koji ističu važnost imunološkog sustava u borbi protiv raka su značajni, a mnogi lijekovi ciljaju imunološki sustav, oslobađajući njegov potencijal.
Studija se usredotočila na vrstu bijelih krvnih stanica, monocite. Te imunološke stanice igraju ključnu ulogu u obrani tijela od infekcija. Međutim, kod pacijenata oboljelih od karcinoma, monocite ponekad mogu preoteti tumorske stanice i transformirati ih u stanice pogodne za rak koje štite tumor od imunološkog sustava.
Ono što su istraživači otkrili jest da teška infekcija covidom uzrokuje da tijelo proizvodi posebnu vrstu monocita s jedinstvenim antikancerogenim svojstvima.
Istraživači su otkrili da ovi inducirani monociti imaju poseban receptor koji se dobro veže za specifičan slijed covid RNA. Ankit Bharat, jedan od znanstvenika uključenih u ovo istraživanje sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu, objasnio je ovaj odnos pomoću analogije brave i ključa: “Ako je monocit brava, a covid RNA ključ, tada covid RNA savršeno pristaje”.
Eksperiment na miševima
Kako bi testirali svoju teoriju, istraživački tim proveo je eksperimente na miševima s različitim vrstama uznapredovalih (stadij 4) karcinoma, uključujući melanom, rak pluća, dojke i debelog crijeva. Miševima su dali lijek koji imitira imunološki odgovor na tešku infekciju covidom, inducirajući proizvodnju ovih posebnih monocita. Rezultati su bili izvanredni. Tumori kod miševa počeli su se smanjivati kod sve četiri proučavane vrste raka, piše The Conversation.
Za razliku od običnih monocita, koje tumori mogu pretvoriti u zaštitne stanice, ovi inducirani monociti zadržali su svoja svojstva borbe protiv raka. Uspjeli su migrirati na mjesta tumora, što većina imunoloških stanica ne može postići i aktivirali su prirodne stanice ubojice. Te su stanice napale stanice raka, uzrokujući smanjenje tumora.
Ovaj mehanizam je posebno zanimljiv jer nudi novi pristup borbi protiv raka koji ne ovisi o T-stanicama, koje su fokus mnogih trenutnih imunoterapijskih tretmana.
Dok je imunoterapija pokazala obećavajuće rezultate, djeluje u samo oko 20% do 40% slučajeva, često ne uspijevajući kada tijelo ne može proizvesti dovoljno funkcionalnih T-stanica. Vjeruje se da je oslanjanje na imunitet T-stanica glavna ograničavajuća točka trenutnih imunoterapijskih pristupa. Ovaj novi mehanizam, nasuprot tome, nudi način selektivnog ubijanja tumora neovisno o T-stanicama, potencijalno pružajući rješenje za pacijente koji ne reagiraju na tradicionalnu imunoterapiju.
Klinička ispitivanja će biti potrebna kako bi se utvrdilo javlja li se isti učinak kod ljudi. Iako je malo vjerojatno da bi cjepiva protiv covida pokrenula ovaj mehanizam (jer ne koriste puni slijed RNA virusa), ovo istraživanje otvara mogućnosti za razvoj novih lijekova i cjepiva.
Svijet
Znanstvenici u čudu: Magnetski Sjeverni pol pomaknuo se za čak 150 km!
Vrijeme je za ponovno kalibriranje navigacijskih sustava na brodovima, zrakoplovima i, s obzirom na doba godine, saonicama Djeda Mraza: službeno se mijenja položaj magnetskog sjevernog pola te se nastavlja pomicati od Kanade prema Sibiru.
Stručnjaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) i Britanskog geološkog instituta (BGS) udružili su snage – kao i svakih pet godina – kako bi proizveli novi, točniji svjetski magnetski model (WMM), javlja Science Alert.
Dok geografski Sjeverni pol ostaje fiksiran na mjestu (na samom vrhu Zemljine rotacijske osi), svjetski magnetski model precizno označava magnetski Sjeverni pol – gdje je Zemljino magnetsko polje usmjereno ravno prema dolje, savršeno okomito magnetsko polje, prenosi tportal.
A kako se željezo i nikal unutar našeg planeta pomiču, tako se pomiče i Zemljino magnetsko polje, što znači da su Sjeverni (i Južni) pol također stalno u pokretu. Ako koristite kompas ili GPS sustav, ključno je znati gdje se točno nalaze te točke.
Modelar globalnog geomagnetskog polja William Brown iz BGS-a kaže kako ranije nisu promatrali ovaj parametar toliko detaljno. “Magnetski sjever polako se kreće oko Kanade od 1500-ih, ali je u posljednjih 20 godina ubrzao prema Sibiru, povećavajući brzinu svake godine sve do prije otprilike pet godina, kada je iznenada usporio s 50 na 35 kilometara godišnje, što je najveće usporavanje brzine koje smo ikada vidjeli’, kaže Brown.
Mirni smo barem pet godina
Istraživanja sugeriraju da dva ogromna magnetska režnja – jedan ispod Kanade i jedan ispod Sibira – pokreću pomicanje magnetskog sjevera. Ponekad su promjene dovoljno dramatične da je potrebno hitno ažuriranje, izvan uobičajenog petogodišnjeg ciklusa.
Sada imamo precizniju kartu magnetskog sjevera, onu koja bi trebala biti funkcionalna i točna barem još pet godina. Po prvi put dostupna je i karta više rezolucije, koja nudi više od 10 puta više detalja: ima prostornu rezoluciju od oko 300 km na ekvatoru u usporedbi sa standardnih 3300 km.
Prema BGS-ovim istraživačima, da ste krenuli na pravocrtno putovanje od 8500 km od Južne Afrike do Ujedinjenog Kraljevstva koristeći stari model, do kraja putovanja završili biste 150 km dalje od zamišljenog cilja.
Tvrtke koje se bave mapama i logistikom, kao i vlade te nacionalne agencije, morat će ažurirati podatke. Mi kao korisnici na svojim telefonima i navigacijskim aplikacijama nećemo morati raditi ništa – ažuriranje podataka će se dogoditi automatski.
Sjeverni magnetski pol prvi je otkrio Sir James Clark Ross u sjevernoj Kanadi davne 1831. godine.
Od tada, istraživači su ga postupno uspjeli pratiti s većom preciznošću, koristeći mjerenja na zemlji diljem svijeta kao i očitanja sa satelita u svemiru.
Svijet
Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje
Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.
Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.
U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.
Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.
Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.
-
magazin2 dana prije
(FOTOGALERIJA) POSJETILI SMO E-SHAPE CENTAR U VESLAČKOJ / Evo kako u 30 minuta odraditi vrhunski trening i “tretman” za kožu i celulit…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PLANIRAJTE KUPOVINU NA VRIJEME! Većina trgovina danas zatvara već u 16 sati. Evo detaljan popis…
-
magazin4 dana prije
NARODNA VJEROVANJA / Evo kako ne smijete ući u Novu godinu!
-
magazin4 dana prije
FENG SHUI OTKRIVA: Šest stvari s kojima treba ući u Novu godinu…