Hrvatska
Munjes: "To nisam bio ja nego netko drugi"
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljena je rasprava u slučaju Nikole Munjesa kojega optužnica sumnjiči da je kao pripadnik milicije tzv. “Republike Srpske Krajine”, 22. rujna 1991. godine, u mjestu Perušić kraj Benkovca, prijetio i fizički zlostavljao mještane hrvatske nacionalnosti. Navodno je Munjes bez ikakva povoda Duju Pešuta tukao nogama i kundakom puške te da ga je potom i ugrizao za vrat govoreći mu da će mu se napiti ustaške krvi nakon čega mu je vojničkom bajunetom zarezao vrat i polizao krv s noža. Nakon toga nastavio ga je udarati kundakom po glavi, a kad se Grgo Pešut umiješao riječima da će ubiti pravedna čovjeka. Optuženi Munjes odgovorio mu je da se “ustaše i zmije tuku u glavu”.
Raspravi je trebala nazočiti sudska vještakinja Elizabeta Dadić Hero, ali je zbog bolesti opravdala svoj izostanak. Kao svjedoci su pristupili Dujo i Ante Pešut. Obojica su ostali pri svojim iskazima danim na raspravi 18. siječnja 2011.
Dujo Pešut je u svom iskazu naveo da se događaja iz 1991. nerado sjeća te da ih nastoji zaboraviti i potisnuti. Noćne more imao je tri mjeseca nakon što je otišao iz Perušića na pravoslavni Božić 1992., isto tako noćne more su mu se vratile i kad se 1995. vratio natrag u Perišić i trajale su dva do tri mjeseca. A zbog 42 dana koje je proveo živeći u grobu i dan danas kada prođe pored groblja doživi nelagodu. Sami pozivi suda su ga uznemirili i zbog trauma imao je prometnu nesreću.
Kad mu je predsjednik vijeća pokazao fotografiju Munjesa na sprovodu, gdje on ima maskirnu uniformu na sebi i crvenu kosu, Dujo Pešut Munjesa nije prepoznao.
– Na slici prepoznajem pravoslavnog popa. A ova osoba ima urednu kosu a ja se sjećam osobe neuredne kose, izjavio je Dujo Pešut.
Na upit branitelja optuženog je li siguran da ga je zlostavljao Munjes, Dujo Pešut je odgovorio da u tom trenutku kada ga je udarao nije znao ime i prezime osobe koja to čini.
– Od brata Ante i drugih ljudi koji su ga prepoznali saznao sam tko me je udarao, rekao je Dujo.
Kada je sudac pokazao fotografiju svjedoku Anti Pešutu on je prepoznao da je optuženik osoba crvene kose u maskirnoj uniformi.
– U Perušiću nitko nije činio ta djela iz Bukovića, nikog drugog nisam vidio nego Munjesa, izjavio je Ante Pešut na upit ima li koja druga osoba koja bi mogla biti slična Munjesu a da je počinila to djelo.
U vještačkom nalazu psihijatrice Elizabete Dadić Hero između ostalog stoji da je Nikola Munjes emocionalno nezrela osoba, povodljiva, dissocijalna i bez jačih obiteljskih i prijateljskih veza, s poremečajem ličnosti koja odluke donosi u trenutku bez većeg promišljanja, niskog praga tolerancije. U nalazu se ne navodi dijagnoza, ni duševna bolest.
Prilikom iznošenja završnih govora došlo je do obrata jer se okrivljeni sjetio točnog imena i prezimena osobe koja je to djelo napravila, odnosno, koja je grupa milicajaca bila u Perušiću.
– To djelo nisam ja napravio, znam osobu koja je to napravila, po karakteristikama koje je opisao Dujo Pešut to bi mogao biti Željko Ležaja iz Biljana. Njemu je u to vrijeme bio ubijen brat i ponašao se kao luđak, iznio je Nikola Munjes.
Munjes je iznio da je za taj događaj saznao iza sprovoda Cupaću i to u stacionaru milicije u Benkovcu, za to su mu rekli Micko i kolega Zoran Dobrić. Sa Željkom Ležajom nije nikada razgovarao, ali ipak mu se sjeća boje glasa. Po izgledu Ležaja je bio niži i deblji od njega, plave kose do ramena. Ipak taj podatak nije iznio u svojoj obrani 19. siječnja 2011. jer je smatrao je da nije vrijeme za njegovo iznošenje. Iskaz je bio kontradiktoran jer je rekao da je za događaj saznao kada je pročitao optužnicu u istražnom zatvoru u Crnoj Gori.
Odvjetnik optužbe iznio je da je Sud na temelju stanja još 1995. godine zaključio da je optuženik počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava i dobio je kaznu zatvora od 9 godina. U ponovljenom postupku svjedoci optužbe su detaljni, vjerodostojni i istovjetni prijašnjim iskazima, a Ante Pešut prepoznao je optuženog. Obrana optuženog nelogična je i usmjerena ka izbjegavanju kaznene odgovornosti. Stoga, optužba je donijela zaključak da je okrivljeni postupao i počinio ovo kazneno djelo za koje se tereti.
U svojim navodima zastupnik obrane u završnoj riječi iznio je da do danas nije točno utvrđeno kojeg se datuma djelo dogodilo.
– Imamo činjenicu da se u miliciji SAO Kraine radilo 24 sata i poslije bilo slobodno 48 sati. Sahrana Cupaću bila je 21. rujna 1991. Pošto je Munjes bio određen od pretpostavljenih da bude na sahrani, bio je slobodan taj dan.
Svjedok Ante Pešut pojavio se tek u ovom slučaju, u prethodnom nije bio. On je jedini svjedok koji je poznavao Nikolu Munjesa jer su se susretali. Nakon odvoženja Duje i Grge Pešuta intervenira susjed Jugoslav. Ante Pešut spominje i kao jednog od učesnika Momčila Pupovca zvanog Kena “To je neka specijalna grupa koja harači”
Munjes je po intelektualnim kvalitetama bio običan milicioner i najčešće je radio na osiguranju.
Iskaz Ante Pešuta koji kategorički tvrdi da je Munjes počinitelj je presmion i svjedok se htio sudu pokazati u drugačijem svjetlu. Prča o petnaestorici do zuba naoružanih osoba, milicionera i on kao Hrvat da je mogao pozvati na riječ “Žuti što to radiš?” O psihozi življenja u Perušiću najbolje pokazuje Dujo Pešut koji se skrivao i spavao 42 dana u grobu. Ante je nakon toga događaja 2 dana poslije, što pokazuju činjenice, prešao na suverenitet RH.
Nijedan od oštečenih nije prepoznao Nikolu Munjesa. Jedino je svjedok Ante Pešut sa sto postotnom sigurnošću prepoznao okrivljenog, to najbolje dokazuje dio iskaza “Zaključili smo da se radi o Munjesu”.
Na današnjoj fotografiji iz toga vremena Dujo Peštu nije prepoznao Munjesa, ranije je tvrdio da je ta osoba imala žutu, kratku kosu. Munjes je na fotografiji nosio “bubi frizuru” i crvenu kosu.
Grgo Pešut nije prepoznao okrivljenog. Zlostavljač je bio kratko ošišan.
U kamionu kojim su odvezeni u Benkovac Dujo i Grgo Pešut, bez obzira na prisutnu dozu straha, mogli su sigurno vidjeti osobu koja ih je zlostavljala. A oni nisu prepoznali tu osobu.
Krucijalna su svjedočenja oštečenika koji ga nisu prepoznali.
Postoji ozbiljna sumnja da bi optuženi počinio djelo za koje ga se tereti po klauzuli IN DUBIO PRO REA, bio je završni govor branitelja.
Optuženik se pridružio završnom govoru branitelja tvrdeći da to djelo nije počinio, ali da za svako drugo kazneno djelo koje je počinio treba odgovarati. Pod time je mislio na krađu automobila u Bruškoj zbog čega je i bio suspendiran.
Obajava presude bit će sutra u 10:30 sati.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše