Nekategorizirano
JASTREBOVI SU LOVCI, A NE LEŠINARI
Jastrebovi su ptice grabljivice i koliko god tragali za podatkom da mogu biti i lešinari nećemo uspjeti. Doduše, postoji tek jedna rijetka potporodica, Milvus migrans, koja grabi otpatke s kopna i vode u punom letu (Ptice, Thomas Giliard, kustos američkog prirodoslovnog muzeja, Mladinska knjiga 1968.).Posebnost jastrebova leži u činjenici da je, u pravilu, ženka bitno krupnija od mužjaka i da vide, pojednostavljeno rečeno, kao čovjek koji gleda kroz kvalitetan dalekozor.
Hrvatski enciklopedijski riječnik dodaje da je ime Jastreb karakteristično i za osobito agresivnog političara ekstrtemnih uvjerenja i nastupa.
Mi, umjereni ljubitelji ptica ( i sve manji ljubitelji političara), a strastveni ljubitelji preživljavanja, ime Jastreb vezujemo prvenstveno za vođe obrane grada Vukovara, a tek potom za razne političke ekstrtemiste, koji , iskustvo nas uči, ipak lešinare. Kućne nimfe sve češće uvjeravamo da će živjeti duže, ako jedu manje. Tješimo se da razumiju ako ponekad govore i uglavnom tu završava naš odnos s pticama.
Nije poznato tko je ljudima, zapovjednicima obrane grada Vukovara, za vrijeme Domovinskog rata nadjenuo imena Jastreb i Mladi Jastreb, ali svjedočimo kako ta imena nose bespogovorno sad već skoro dvadeset godina. Uostalom, u ratu su to uobičajene pojave, a to ratničko ime smo već negdje čuli. No, koliko je ispunjena uobičajena želja kumova da usklade imena s karakterom njihovih nositelja, drugo je pitanje. Rijetki predvide da se mijenjaju ljudi, vremena i običaji.
Nismo pozvani da ocjenjujemo bilo čiji doprinos u ratu, jer je za objektivnost potrebna, između ostalog, i povijesna distanca, ali u miru, na temelju svih dostupnih izvora saznanja, imamo pravo na mišljenje o onima koji ulaze u naše živote, a to su i Jastrebovi iz Vukovara. Ne kao ratni, već kao mirnodopski Jastrebovi i to u vrijeme i na mjestu gdje su poželjni golubovi. Na gradskom trgu. Ornitonim je bitan, jer određuje suštinu.
Istup Mladog Jastreba na nedavnom protestnom skupu u Vukovaru, gotovo sam siguran, potpisalo bi devedeset posto građana Hrvatske i još bi, svatko iz svog kuta, dodao niz kritika na račun aktualne vlasti, jer se u tome ne može pretjerati. Naime, iskustvo uči da i najveći pesimisti bivaju iznenađeni pojavama za koja se mislilo da su iz drugih vremena i dalekih kontinenata. Onima što im nije jasno tko i kako „upravlja“ ovom zemljom više i nije potrebno govoriti. Ili onima koji se, poput tvorova u kriznim situacijama, brane smradom, jedinim preostalim oružjem u obrani neobranjivog.
Ono što je iz sukoba Mladog Jastreba i vrha hrvatske vlasti još vrijedno braniti jest njegovo „ime i djelo“(i kao predstavnika vrste) i ne na način nekritičke obrane, koja je dijelom doprinijela sukobu koji pomalo plaši, već objektivno, koristeći spomenute izvore saznanja, a oni vape za hitnim i iskrenim odgovorom na pitanja:
– Tko je odgovoran za žrtvovanje Vukovara i tko je grad sa živim ljudima pretvorio u žrtvenik iz još uvijek nejasnih razloga?
– Tko taj grad i zašto još uvijek koristi kao žrtvenik što podrazumijeva žrtvovanje već žrtvovanih Vukovaraca i za koje ciljeve?
– Tko vrši morbidne pokuse na živim ljudima i to iz predmeta preživljavanja i temeljnih ljudskih prava?
– Tko i zašto žrtvuje Vukovar za držanje u pokornosti cijelog naroda, nabijajući im kompleks koji su davno sami izliječili?
– Tko je zatvarao i prebijao zapovjednika obrane Vukovara, zašto se šuti i koja je cijena šutnje?
– Tko, radi osobne koristi, ucjene, ili nečeg trećeg, a s terena, podržava ostvarenje tih paklenih zamisli?
– Tko je napuhao više od pola milijuna branitelja, tako „osigurao“ da je iz svake obitelji u prosjeku po jedan, čime se eliminira možebitno herojstvo pojedinaca, koje odlikuje žrtvovanje za druge, a od početka su bili nepoželjna vrsta.
– Tko je dopustio (ili pomogao) organiziranje nekoliko stotina braniteljskih udruga i njihovih kombinacija?
– Tko je dodijelio tisuće mirovina lažnim braniteljima Vukovara i dvadeset godina odbija srediti „vukovarsko pitanje“?
-Zašto Mladi Jastreb nije reagirao kada je gospođa Kosor, s posebnim gađenjem, napadala političkog protivnika samo zato „jer je bio kapetan JNA“? Je li se sam našao uvrijeđen on ili njegov prethodnik?
– Tko, već dvadeset godina, ubire plodove iz „vukovarskog nereda“, uz čiju pomoć i po koju cijenu?
– Tko je i zašto gospođu Jadranku Kosor izabrao za počasnog građanina Vukovara?
– Tko ima političke i druge koristi od implementacije potencijalnih zločinaca u hrvatsku i vukovarsku vlast?
– Tko omalovažava, diskriminira, pa i fizički ugrožava vukovarske branitelje?
– Gdje su Jastrebovi koji su davno, hrabro, po uzoru na držanje u ratu, trebali dati odgovore na ova i desetke sličnih pitanja?
Tko je htio mogao je zapaziti da je bilo pokušaja njihovih „malih istraga“ i traženja odgovora na neka postavljena pitanja, ali i naknadnog i neobjašnjivog muka. Možda baš taj muk krije materijal za „ministrovu prijetnju i ucjenu“, a i nova pitanja:
– Tko je kriv za činjenicu da je gospođa Jadranka Kosor godinama bila (pazi sad) ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i zašto nitko nije reagirao na očito grubo ruganje braniteljima i obiteljima, kao i instaliranje svoje zamjene koja je nastavak iste ponižavajuće politike.
Tek prije par dana predsjednica Vlade RH nagovještava mogućnost otkupa stanova u Vukovaru prema iskustvu iz ostatka zemlje. Tu je netko davno ukrao i dobro sakrio kompas.
Teško se oteti dojmu da se odgovori na ova i druga sumorna pitanja odavno znaju, a ovdje o tome pisano bar jednom mjesečno i ne želimo li se ponavljati ostaje nam još pitati:
– Kako Mladi jastreb nije znao da su ženke jastreba krupnije i jače od muških predstavnika vrste i da mu vid, sam po sebi, nije dostatan za uspješan lov.
Da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja( ili će tinjati godinama), valja mijenjati dosadašnji, očito bezuspješni, način borbe za dostojanstvo branitelja i njihove borbe i pribjeći jedino mogućem; ujediniti razjedinjene branitelje oko aktualnog braniteljskog problema i stvoriti nezaobilazni faktor koji će, bez emocija koje su jednostrane, postati nezaobilazan u životu ove zemlje. Sad ili nikad.
Potpisi, kojima se želi isprovocirati postupanje Vlade odavno su samo gubljenje vremena.
Srbijanska politička scena se radikalizira. Dobrica Ćosić pretendira za Nobelovu nagradu. Europa ne želi hrvatski polamilijunski braniteljski „balast“. „Trend“ ozbiljnih javnih prosvjeda, protiv društvenih devijacija, stigao je i pred naša vrata. Traži se razum ispred emocija i neće valjati ako branitelji „proliju vlastito mlijeko“. A, ni prijetnje nisu bezazlene.
Jedino tako Jastrebovi neće prijeći na teren vlastite podvrste Milvus migrans.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
grozni-zd
7. veljače 2011. at 22:50
Tko je dobio a tko izgubio izborima u Vukovaru ?? Tko dobiva a tko gubi tihim protestom braniteljskih udruga u subotu ??? HVALA na odgovoru !!!
Pišite što češće ! Hvala
grozni-zd
15. veljače 2011. at 0:54
Život teće dalje, Purda u zatvoru a jaca pojela velikog jastreba a mali se još neda…kad će sljedeći tekst da nam podsvjest ispliva…hvala…