Nekategorizirano
KOMEMORACIJA ZA ENIJA GRDOVIĆA Kalmeta: "Važnost takvih ljudi je velika i moramo ih se sjećati"
Enio Grdović, angažirani i poznati vjernik laik u Zadarskoj nadbiskupiji iz župe Gospe Loretske u Arbanasima, dao je veliki doprinos kršćanskom, duhovnom i kulturnom životu Zadra i rodnih Arbanasa, piše IKA. Svojim nesebičnim djelima i marljivošću utkao je sebe u život Zadra a njegov je angažman zadužio mnoge. Stoga je u dvorani samostana Školskih sestara franjevki Krista kralja u Arbanasima u Zadru održana komemorativna duhovno-kulturna večer zahvale i sjećanja na Enijevu plemenitu osobu i društveno djelovanje.
Susret je počeo molitvom koju je predvodio mons. dr. Pavao Kero, biskupski vikar za kulturu. Događaj je okupio obitelj, suradnike i brojne prijatelje Enija Grdovića, a organiziralo ga je Društvo zadarskih Arbanasa (DZA) čiji je Enio bio dugogodišnji predsjednik, do svoje smrti.
Enio je preminuo iznenada ovoga 26. rujna, u 55. godini života.
“Bio je čovjek vjere, iz Crkve i naroda, socijalno osjetljiv te je pomagao mnogim ljudima u potrebi. Radio je na povezivanju i zajedništvu. Bio je domoljub, hrvatski branitelj, puno je volio svoju zemlju i narod”, rekao je Damir Masno, Enijev prijatelj iz djetinjstva i kum.
Višednevni raznovrsni program proslave Dani Gospe Loretske uz svibanjsku svetkovinu Gospe Loretske u Arbanasima kojoj se utjecao, osmišljavao je Enio, organiziranjem stručnih predavanja, predstavljanja knjiga, izložbi, koncerata i ostaloga.
„Znao je izvući dobro iz čovjeka. Radio je besplatno, dajući svoje vrijeme i novac za skupove, promocije. Takvi ljudi su potrebni gradu i državi. Hoće učiniti nešto dobro, a zauzvrat ne dobiju ništa. Onoliko puno ljudi na sprovodu najbolje govori o vrijednosti Enija. Hvala mu za sve što je činio u ime Arbanasa i građana Zadra”, rekao je zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta.
U ime Neokatekumenske zajednice kojoj je pripadao, prisutnima se obratio Šime Ćurko. Upoznao je Enija na katehezama Puta 1999. g.
„Živio je kao praktični kršćanin i davao znakove vjere koji se mogu prepoznati u svakodnevnom životu. Enio je upoznao Neokatekumenski put kao dar Crkve u župama. Upoznao je besplatnost Božje ljubavi i živio sakramentalno. Enio je išao u apostolat od kuće do kuće, dvoje po dvoje u stanove, odazivajući se pozivu kojeg je Isus uputio i apostolima, ‘Dođi sa mnom’. Onim što je i javno govorio, svjedočio je Božju ljubav. Radost je vidjeti zadovoljnog kršćanina”, rekao je Šime Ćurko. Prenio je riječi mons. Ivana Mustaća, župnika Biograda, na susretu neokatekumenske zajednice, koji je rekao: „Enio je sada dobro. A što će biti s nama, kad dođe naš trenutak odlaska? Hoćemo li mi moći reći, kao Enio i sv. Pavao, Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao?”
Enio je bio idejni pokretač i suosnivač Društva zadarskih Arbanasa i to 1993. g., dok je u Zadru bila ratna opća opasnost. O tome je na komemoraciji govorio Dorijan Perović, predsjednik DZA, koje promiče bogatstvo arbanaške kulture. „Svojom upornošću okupio je mnoge suradnike. Njegova je ideja i zasluga obnova zgrade Lege u kojoj je sad sjedište DZA i ogranak arbanaške Gradske knjižnice. Uspostavljao je odnose s drugim udrugama, kulturno-umjetničkim društvima, raznim ustanovama, Hrvatima iz Barske nadbiskupije u Crnoj Gori, pradomovine Arbanasa odakle su došli u Zadar prije tri stoljeća”, rekao je Perović. Enio je i jedan od najzaslužnijih da je nakon sto godina ponovno pokrenuto učenje arbanaškog govora. Njegov uspjeh je uvrštenje arbanaškoga govora u Registar nematerijalne kulturne baštine Ministarstva kulture RH. Župa Gospe Loretske i Arbanasi su nositelji tog kulturnog dobra. Pod njegovim vodstvom začeti su novi tematski pravci i ustanovljene sekcije za bavljenje raznim područjima arbanaške baštine. Enijevim trudom pokrenuto je arhiviranje, nakladništvo, izdavanje tematskih kalendara, uspostavljena je zavičajna zbirka i knjižnica u Arbanasima. S prijateljem i suradnikom Darijem Tikulinom bio je autor knjige „Sveti Šimun prorok – pretisak i crtice” povodom obilježavanja 290. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar iz Bara. „Bio je radišan i uporan. Dao je najviše za arbanašku kulturu u zadnjih dvadeset godina. Upornost i marljivost za opće dobro bili su njegova vrlina. Iz njegova lica zračili su radost i veselje. U nevoljama je znao okrenuti na šalu. Za poslove oko Društva koristio je svoje slobodne dane. Bio je blizak, ljubazan, otvoren za sve ljude, i drugačijeg svjetonazora. Uvijek je bio spreman stati u obranu slabijeg, vrijednosti istina katoličke vjere, Crkve, Arbanasa, Zadra i Hrvatske. Ostavio je mnoge nedovršene projekte i započete ideje. Gospo Loretska, Zonja Jon, moli za nas”, zaključio je Perović.
Dario Tikulin, potpredsjednik DZA, podsjetio je da je s Enijem 2008. g. osnovao sekciju „Čehuljica za glagoljsku knjigu”. Prepisano je puno glagoljskih knjiga. Istaknuo je njegovu temeljitost, životnost, s radošću je pristupao poslu, bio uporan kad bi nešto tražio. Enijev doprinos je i naziv Glagoljaške ulice u Arbanasima koji su oduvijek bili značajna kulturna i znanstvena sredina koji su Hrvatskoj dali akademike, profesore i mnoge ljude knjige. Klaudio Stipčević, član DZA, podsjetio je da je Enio 2003. g. pokrenuo tečaj arbanaškog jezika u proljetnom i jesenskom dijelu. Organizirao je i izložbu”‘Arbanaška ruka glagoljica” i osobno u došašću po kućama prijatelja na dar raznosio tematske kalendare koji su nastajali temeljem njegove ideje. Davor Bosotina, kolega Enija, od njega se oprostio uime kolektiva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda Zadar, gdje je Enio radio kao službenik. Podsjetio je na riječi jedne bake koja je samo Enija tražila u zgradi tzv. Socijalnog, rekavši „On će meni sve napraviti”, iako to što je njoj trebalo nije bila Enijeva nadležnost. „Za sve je imao vremena. Čovjek se pita kad je sve stigao. Pomagao je svima, poznatima i nepoznatima”, rekao je Bosotina. I na tom radnom mjestu do izražaja je došla Enijeva socijalna osjetljivost i kršćanska ljubav za potrebne, osobno je vodio ljude po uredima da riješe potrebno. Miljenko Dujela uime Matice hrvatske, ogranak Zadar čiji je Enio bio suosnivač i Društva zadarskih Stanara, zahvalio je Grdoviću na suradnji od prve godine Domovinskog rata. Enio je podržao i Udrugu štovatelja bl. Jakova Zadranina. Predstavljajući neki projekt, Enio je bio dragi gost i zadarskih nadbiskupa.
Bio je djelatan u povezivanju hrvatskog i albanskog naroda kroz kulturu, znanost, glazbu. Doprinio je izdanju knjige „Nita” na albanskom, arbanaškom i hrvatskom jeziku, koja prati događanja između 1726. i 1729. g., kad su Arbanasi na poziv tadašnjeg biskupa Vicka Zmajevića, bježeći od turske opasnosti, stigli u Zadar. Vesel Lekaj, učitelj u arbanaškoj OŠ Krune Krstića, istaknuo je da je Enio prvi uspostavio suradnju s Albancima u Zadru. „Enio je bio humanitarac, vulkan bez kraja, dobrota”, rekao je Lekaj, izražavajući priznanje i pohvalu njegovom govoru, radu i dobroti. Grdović je bio i promicatelj i štovatelj glagoljice. Prof. Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša Zadar, podsjetila da je 2010. g. održan prvi Sabor glagoljaša Zadar. Enio je 2011. g. bio među dvanaest osnivača Udruge glagoljaša Zadar i njen prvi dopredsjednik. „Pružao je potporu svima. Povezao je Zadar, Arbanase i glagoljaše. Bio je mirotvorna duša. Uvijek je pomirivao različite duhove”, rekla je Deković i zahvalila Eniju uime svih glagoljaša Zadarske županije, Hrvatske i inozemstva, koje je niz godina srdačno ugošćavao, čak i iz Rusije. Pozdrave sudionicima večeri poslalo je i Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba i KUD-a iz Bara.
Fotografije za vrijeme večeri prikazivale su blago Enijevo lice i njegove aktivnosti, hodočašća u Baru, Kotoru, svetkovinu Gospe Loretske, aktivnosti DZA i suradnju s raznim udrugama, susrete s biskupima. Na večeri su nastupili klape Donat i Pieta, književnik Tomislav Marijan Bilosnić, Dina Bušić i Melita Ivković izveli su stare arbanaške pjesme. Program je vodila Vesna Matešić, prijateljica Enija i zadarska aktivistica. Dva dana prije njegove smrti, rano ujutro susrela je Enija na putu za posao i vidjela kako nije ljutito reagirao na vozača koji je Enija neprimjerenim riječima požurivao dok je bio na biciklu. Vesna je pohvalila njegovu poniznu reakciju, jer nikad nije htio povrijediti drugoga, a Enio joj je rekao: „Ti znaš da ja volim riči. Uvik moraš paziti koju rič kažeš, jer nikad ne znaš hoće li ti biti zadnja”. Matešić je rekla da su iza Enija ostali dobri temelji na kojima će se zrcaliti hrvatska povijest i baština te je poželjela da ne odustajemo od svoje bitnosti, prošlosti, svojih ljudi, da život predajemo Bogu, obitelji i domovini.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše