Nekategorizirano
Hajduk živi vječno!
“Zbog njega mi glava već odavno sida. I pape i dida bili su Torcida!”
I to je stvarno tako. Oba moja dida i moj ćaća, cila obitelj otkad pamtim sebe, druka za bile. Imao sam pet nejakih godina kada su me učlanili u Hajduka. Danas su mi trideset i dvije, a ljubav prema splitskom klubu trideset i dva puta je jača. Uvijek sam se pitao kako nekome tko to ne razumije objasniti tu ljubav koja u sebi sadržava neke sasvim druge dimenzije od onih inače poznatih i objašnjivih ljubavi. Kako objasniti sebe, kada prije utakmice od prstiju na nogama pa sve prema gore počnu tijelom strišati neki čudni žmarci, zanos, ponos što sam to što jesam. Ali to se objasniti ne može. To treba doživjeti. I tko samo jednom osjeti Poljud u punoj snazi, taj ostaje zauvijek zarobljen nekim tajnim vezama sa bilom bojom i hajdučkim srcem.
Nikada neću zaboraviti onaj 27. studeni 2003. kada je Hajduk na Poljudu u 2. kolu kupa UEFA dočekao talijansku Romu. U glavi mi je bila samo jedna jedina misao, Bože da mi je doživjeti Hajdukovo vodstvo, samo to. Ne tražim baš previše. Četrdeset tisuća ljudi stiskalo se u Poljudskom grotlu, stadion je podrhtavao cijelo vrijeme. A onda je došla ta 33. minuta utakmice. Petar Krpan probio je po lijevom boku, uvalivši igraču Rome, Zebini lagani “vlakić” turivši mu loptu kroz noge. Ušao je u šesnaesterac, pogledao i dodao. Ta je lopta, tada mi se učinilo do noge Nina Bule putovala cijelu jednu vječnost. Ali kada je konačno sjela na Bulinu nogu završila je u Rominoj mreži. Hajduk vodi 1:0! Ljudi moji, je li to moguće, odzvanjao mi je u glavi glas legendarnog Mladena Delića dok sam plačući baš ko malo dijete skakao od veselja. Doživio sam i to. Kako je kasnije završila ta utakmica vjerojatno znate, ali radi tog detalja, radi te 33. minute i one erupcije poljudskog vulkana koja je potom uslijedila vrijedile su sve one godine prije. Taj trenutak nikada u životu ne bih mijenjao za ništa na svijetu. I danas kada pogledam u svojoj obilnoj arhivi kartu s te utakmice pri pomisli na taj trenutak, kada ljubiš i grliš prvoga do sebe a nikada ga u životu nisi vidio i vjerojatno nikada više nećeš, je neprocjenjiv. I onda shvatiš da se takvo nešto ne može kupiti novcem.
Kao bršljan kada se ovije oko zida, tako se Hajduka provlačio kroz moj život. Kada god bih pogledao iza sebe on je bio tu. Ona nit koju su moji povukli davne 1984. kada su moje ime napisali u bijelu knjižicu sa Hajdukovim grbom samo je debljala i rasla, vezujući me neraskidivim sponama sa mojim najdražim klubom. A bilo je, kako to inače u nogometu biva, jer je nogomet takva igra, a Hajduk takav klub, i sretnih i tužnih dana. Suza radosnica i tolike tuge da bi cijeli jedan Poljud mogao njome ispuniti.
A onda je došao Niko Kranjčar. Zakleti dinamovac preko noći se uselio u hajdučka srca. Bio je poseban. Imao je nešto što do tada moram priznati nisam vidio ni osjetio. Imao je purgerski ponos. Obično igrač kada dođe u novi klub, u novu sredinu, još pogotovo ako je to iz tabora najljućeg suparnika, odmah se uvlači izjavama kako od malih nogu navija baš za taj klub u koji je došao. Međutim, Niko Kranjčar sa posebnim je sjajem u očima govorio da je on dinamovac, dijete čijim venama teče plava krv. Ali to ga nije spriječilo da donese Hajduku još jedan u nizu naslova prvaka i postane ljubimac svakog hajdukovog navijača zbog svoje nogometne umjetnosti. Kada je morao otići iz Hajduka u izjavi koju je dao za televiziju, Niko Kranjčar je govoreći kako nikada neće zaboraviti vrijeme provedeno u Splitu i ljubav koju je osjetio, zajecao. Bilo je stvarno pregršt velikih trenutaka u mom druženju sa splitskim bilima. Bilo je osjećaja kada sam mislio da je cijeli svijet tek ona Nike-ova lopta koju svojim nogama prema protivničkom šesnaestercu vješto gura Ibro. Senijad Ibričić, najfriškija ikona Hajduka ili kako su mu neki tepali ” hajdukov Baka 21. stoljeća”, vratio je bijeloj desetki staru ovjenčanu slavu i plemenitost kakvu je imala kada su je na leđima nosili strašni Jurica Jerković ili Aljoša Asanović. Ibro je mogao sve. A u simbiozi sa navijačima bio je nepobjediv. Naravno, najsvježija mi je uspomena protiv Uniree. Poljud rasprodan, tražila se karta više. Utakmica je počela sa najvišim očekivanjima koja su samo na trenutak splasnula u 34. minuti kada je Unirea povela. Opet ista priča, bilo je prvo što su svi pomislili. A onda je iz daljine, prvo tiše pa sve jače i jače počeo dopirati glas prepunog stadiona: Ibro poludi! Ibro poludi. I naravno, Senijad Ibričić je poludio i pet minuta nakon Unireina vodstva izjednačio rezultat. U medicinski sasvim neobjašnjivom deliriju potrčao je prema sjevernoj tribini dižući obje ruke u zrak, u znak pobjede i zajedništva. Bila je to njegova večer. Igrala se 66. minuta utakmice kada je Ibro, trideset metara od protivničkog gola uzeo loptu, prošao kostelićanskim slalomom kroz nekolicinu rumunjskih igrača i doveo se u, činilo se svima osim njemu, nemoguću situaciju za postizanje gola, ali kako Ibri ništa nije bilo nemoguće, lopta se čudnim efejom odbila od suprotne vratnice i ušla u gol. Sekunda muka, a onda u se bilijardama decibela zatresao Split. Iz svakog grla na prepunom stadionu koji je te večeri podsjećao na šipak, iz petnih žila i staro i mlado izvikivali su ime svoga junaka. “Ibro, Ibro! Osmijehom od uha do uha, što mu je bio zaštitnički znak Ibro je od protivničkog gola do sjeverne tribine rukama podignutim u znak doveo do eksplozije onu svoju simbiozu koju je imao sa navijačima. Znalo se tu večer, sa tako raspoloženim Ibrom Unireja je mogla, što se i dogodilo, samo izgubiti utakmicu. Biti dio svega toga bila je povlastica i ponos, barem sam tako ja osjećao nakon što sam s mojim prijateljima iz Torcide Knap nakon utakmice, grlo ispucalo od vikanja i urlanja liječio hladnim Heinekenom.
Danas, moj klub slavi svoj stoti rođendan. Sto godina ponosa i slave. Kako sam na početku kazao, i pape i dida bili su Torcida. Baš zato oko moga vrata visi lančić sa Hajdukovim grbom sprijeda i posvetom straga. A u posveti piše: “Marku od tate”! Eto, hajdučka je to krv. A jabuka ne pada daleko od stabla ako je stablo hajdukovo. Dopuštam sebi da na kraju svom stogodišnjaku Hajduku poželim još sto sretnih godina uz onaj poznati navijački poklik: Hajduk živi vječno !
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše