Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati, prenosi HAK Revija.

Benzin i dizel imaju organsko podrijetlo. To su ugljikovo-kemijski spojevi koji su nastali iz fosilnih biljaka i životinja. Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Kada ti organizmi rastu, stvara se biomulj koji može uzrokovati blokade u filtrima goriva, na primjer.

Jedna od najučinkovitijih metoda prevencije je pravovremena zamjena ili potrošnja biodizela. Dugotrajnim odlaganjem goriva znatno se podupire širenje mikroorganizama. Stoga se biodizel mora koristiti ili zamijeniti najkasnije nakon šest mjeseci. Neki vlasnici će napuniti spremnike prije zimskog skladištenja svojih vozila kako bi spriječili kondenzaciju vode jer se bakterije razmnožavaju u vodi.

Međutim, dizelsko gorivo već sadrži vodu, prema EU normi EN 590 do 200 miligrama po kilogramu goriva. Biodizel sadrži čak i do 500 miligrama. Voda također ulazi u spremnik kroz ventilacijske kanale. Ako temperature porastu u proljeće ili je vaš kamper ili brod u grijanoj šupi, spremnik postaje pravo leglo bakterija, a time i dizelskih štetočina, navodi ADAC. Ako vozilo ne koristite dulje vrijeme, bolje je potpuno isprazniti spremnik.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tjednima je pritiskao zapadne lidere da podrže njegov takozvani Plan pobjede, za koji tvrdi da će okončati rat s Rusijom do iduće godine. No, Zelenski je dobio samo mlaku retoričku podršku. Nijedna zemlja nije pristala Ukrajini omogućiti ispaljivanje zapadnih dalekometnih raketa na vojne ciljeve unutar Rusije. Također, nijedna velika sila nije javno podržala pridruživanje Ukrajine NATO-u dok rat traje.

No, pravi cilj plana možda je domaća publika, kažu neki vojni analitičari i diplomati. Zelenski može iskoristiti svoju ustrajnost – uključujući nedavni govor u parlamentu – da pokaže Ukrajincima kako je učinio sve što može, pripremi ih na mogućnost sklapanja dogovora s Rusijom i predstavi Zapad kao prikladnog krivca, piše New York Times.

S opadajućom podrškom Zapada, gubicima na istočnom frontu i u ruskoj regiji Kursk te predstojećim američkim izborima koji bi mogli donijeti drastične promjene u politici prema Ukrajini, Zelenski možda ima malo drugih opcija.

“Mora se ponizno zalagati za plan, zauzeti stav i onda kod kuće reći da je to sada ono što moramo učiniti”, rekao je Michael John Williams, profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Syracuse i bivši savjetnik NATO-a. “Barem može reći da je pokušao. Iscrpio je sve mogućnosti”, dodao je. Ukrajinski predsjednik koristi dolazak sjevernokorejskih vojnika koji se bore uz Ruse u Kursku – što je u ponedjeljak potvrdio čelnik NATO-a – kako bi pokušao pridobiti podršku za svoj plan. Na nedavnom susretu s novinarima, Zelenski je izjavio kako nema očiglednog plana B ako Zapad ne podrži njegov plan.

SAD nezadovoljan planom
Američki dužnosnici privatno su izrazili nezadovoljstvo s planom pobjede Zelenskog, nazvavši ga nerealnim i gotovo u potpunosti ovisnim o zapadnoj pomoći.

Jedan visoki američki dužnosnik rekao je kako je Zelenski predložio “paket nenuklearnog odvraćanja” koji bi uključivao rakete Tomahawk, što je potpuno neizvedivo. Ukrajina također nije uvjerila Washington u način na koji bi koristila dugometno oružje, rekli su američki dužnosnici.

Četiri američka dužnosnika izjavila su New York Timesu da je Zelenski bio šokiran kada mu predsjednik Biden u rujnu u Washingtonu nije dopustio korištenje američkih dalekometnih raketa za napade unutar Rusije. Urušava se bojišnica
Kako Zelenski nastavlja s pritiscima, rat uzima velik danak s obje strane. Rusija postupno napreduje na istoku. Ukrajinski vojnici, od kojih su mnogi stupili u službu nakon ruske invazije u veljači 2022., iscrpljeni su. Nema dovoljno novih regruta, a oni koji se prijave često su stariji i slabo obučeni.

“Ukrajinska istočna fronta u Donjecku zapravo se urušila”, priznao je ukrajinski general-bojnik Dmitro Marčenko. “Ruske snage ušle su u grad Selidove, zapadno od grada Donjecka, i uskoro će ga potpuno zauzeti”, kazao je Marčenko. Danas je rusko ministarstvo obrane objavilo da je grad pao u ruke ruskih snaga. Ukrajina se još uvijek nije oglasila o tim tvrdnjama. Međutim, neovisni analitičari su za Kyiv Independent izjavili da je grad izgubljen.

S druge strane, Rusija također trpi teške gubitke. Američki dužnosnici izjavili su da je Rusija u rujnu izgubila više vojnika nego u bilo kojem drugom mjesecu rata. Američki i britanski vojni analitičari procjenjuju gubitke na više od 1200 dnevno.

Iako nijedna strana nije spremna za formalne pregovore, Putin često izjavljuje da je spreman na razgovore, dok ukrajinski i zapadni dužnosnici njegove ponude smatraju pozivom na kapitulaciju. Strah od svjetskog rata
Najveći cilj Zelenskog ostaje članstvo u NATO-u tijekom rata. Iako su neki saveznici NATO-a, poput baltičkih zemalja i Poljske, otvoreni za tu ideju, SAD i Njemačka protive se pozivu Ukrajini dok rat traje zbog straha da bi NATO mogao biti uvučen u sukob s nuklearno naoružanom Rusijom.

Među Ukrajincima sve više jača osjećaj nezadovoljstva prema Zapadu zbog kašnjenja vojne pomoći i osjećaja da saveznici šalju samo dovoljno oružja da Ukrajina ne izgubi. Na bojištu, frustracija s SAD-om i njegovim saveznicima je opipljiva.

Jedan pilot drona iz 57. brigade rekao je kako želi zamrzavanje trenutne linije fronta jer Ukrajinci ne mogu pobijediti Ruse samo lopatama i strojnicama. “Uskoro možda neće biti nikoga da koristi oružje koje nam daju. Jer sve što naši zapadni partneri žele jest da se borimo do posljednjeg Ukrajinca”, rekao je Jevgen Tuzov.

Prošlog tjedna skupina kradljivaca uspjela je iz skladišta u luci u Melbourneu ukrasti nove automobile u vrijednosti od oko 2 milijuna australskih dolara (približno 1.2 milijuna eura). Krađa se dogodila 20. listopada tijekom noći i u ranim jutarnjim satima.

Prema izvješću policije, na posjed su upala dva muškarca i dvije žene, deaktiviravši sigurnosne sustave i alarme. Uspjeli su odvesti ukupno 45 neregistriranih automobila, a među njima su se našla vozila raznih modela.

Među ukradenim vozilima ističe se 20 primjeraka Honde Civic Type R, zajedno s tri Škode Kamiq, pet Škoda Kodiaq, VW Golfom R, tri VW Tiguana, tri Škode Superb, dvije Honde ZR-V, dva GMW Tanka 300, Hondom Accord, dvije Honde CR-V i dva Mercedes-Benz Sprintera. Policija je uhitila jednu od osumnjičenih, 32-godišnju ženu, koja se sada suočava s optužbama za krađu, nesavjesnu vožnju, posjedovanje lažnih registarskih oznaka, vožnju bez vozačke dozvole i posjedovanje droge. Uhićena je dok je vozila jedan od ukradenih automobila u obližnjoj ulici.

Policija navodi da su lopovi uspjeli pristupiti ograđenom parkiralištu i pomoću jednog od ukradenih Sprintera ukloniti betonske prepreke. Način na koji su uspjeli pokrenuti vozila još uvijek je nepoznat – odnosno ne zna se jesu li imali ključeve ili su se koristili nekim sofisticiranijim metodama.

Policija je do sada uspjela pronaći 21 od ukupno 45 ukradenih automobila, a potraga za preostalim kradljivcima je u tijeku.