Nekategorizirano
Neograničen je broj luđaka
Biblijska izreka „Neograničen je broj luđaka“ (Prop.1 , 15) i vrijeme današnje, neoboriv su dokaz ljudske nemoći da barem ograniči broj, ako već ne može svijet potpuno osloboditi luđaka. Od nastanka Biblije do danas, luđaci su se koncentrirali u različitim povijesnim periodima na različitim mjestima. Uspjeli su pokriti svaki kutak Planeta i ne postoji ni najmanji period bez njihovog djelovanja, ali zabrinjava činjenica da su im ovi prostori posebno privlačni. Ne zna se privlači li ih zemljopisna širina, zrak, tlo, konstelacija povijesnih faktora i njeno djelovanje na ostatak populacije, što je najvjerojatnije, jer je upravo tu njihov dugi i plodni minuli rad postizao najbolje rezultate. Brod luđaka najduže luta našim morima.
Povjest ih je, s manje ili više uspjeha, znala prepoznati i to uvijek prekasno poslije skupo plaćenog tolerantnog odnosa prema njima. Često je bila loša učiteljica života ali malo gdje je, kao ovdje, ponavljala greške. Čini se da im je ovdje trajna baza, jer gotovo ne odlaze. No, nije to jedina greška povijesti, jer upravo ovdje ne luči luđake od ostalih, zapravo se ne zna tko su koji. Jesu li to oni koji svojom političkom, a onda i gospodarskom moći upravljaju državom od koje su napravili ludnicu, ili ostali, koji svojim stavom to omogućuju, dapače doprinose. Zna se da istina ovisi o kutu gledanja. Kad se zlo ne prepozna ni borba s njim ne može uspjeti, a onda je i povijest dvojbena. Nije li tako desetljećima?
Mi, ovdje u Hrvatskoj, imamo problem u relaciji dviju skupina ljudi od koji jedni luđački vladaju, a drugi luđački trpe rezultate njihove vladavine. Prvi tvrde da živimo u relaksirajućem vremenu, gdje je izlaz iz krize tu, pred nosom, da je evidentan gospodarski rast, da se pozitiva vidi u svim segmentima života, da se poskupljenje najosnovnijih potrepština od 40 posto neće odraziti ni na koga, da su za probleme poput nezaposlenosti krivi pogrešni izračuni, da živimo bolje nego Njemci, pa sve do otvorenih uvreda i pokušaja grubog zaglupljivanja raje koja bi taj turcizam morala definitivno usvojiti. Vodeća osoba u državi je Vodena Lady, koja je slavu stekla na vodi, jednom od osnovnih elemenata života, najprije tvrdnjom da se odabirom vode za piće u birokratskim jazbinama može spasiti država, a drugi put povlačenjem vlastite opake odluke o upravljanju vodnim resursima. Likovanje nad tim otkrićima neodoljivo potsjeća na dječju radost kada prvi put ono naprave u tutu. Razlog krajnje banalan, radost neviđena.
S druge strane su šizoidne mase, raja bezočno opljačkana i ponižena, iskorištena i prevarena radi ostvarenja najprizemnijih ciljeva grupa i pojedinaca iz prve skupine. Stupanj mazohizma govori o njihovom ozbiljno narušenom mentalnom zdravlju. Vjeruju u nevjerojatno. Vjeruju vrhunskim, dokazanim lopovima kada govore o poštenju i brizi za njih svjesni da će im se tako samo produžiti agonija. Usput, gutaju priče o ponosu, herojstvu, gotovo Božjem poslanju hrvatskog naroda, ne videći kako su u to uvjereni jedini na svijetu. Ne znam postoji li kolektivna retardacija, ali svi pokazatelji idu tome u prilog. Broj liječnika u politici ozbiljno upozorava.
Tipičan primjer je „Kamensko“. Stotine majki, baka, supruga, sestara ili kćeri, grubo je izbačeno na ulicu, Vodena Lady obilazi sve, od vrtića, postavljanja temeljaca za kamen temeljac do opskurnih „druženja“ s psihički oboljelima, kojima ona ne znači baš ništa. No, ona i nije tamo radi njih. Jedino je jasno da tu ima mnogo patološkog što se teško popravlja. Nikada nije razgovarala s izbačenim radnicama iako je znala da su stradale samo radi atraktivne lokacije njihove tvornice i kriminala koji u tome posreduje, a da su radnici, kao ljudi, otpisani za sva vremena. Prva pravnica HDZ-a, naše gore list, reći će nedavno kako za borbu protiv kriminala i korupcije nije bilo zakona. Ne reče nam kako su uspjevali donositi jednodnevne zakone kada je to odabranima trebalo.
Narod gleda, tiho gunđa i čeka svoj red. Čini se da su stvoreni jedno za drugo. Bučni branitelji, u zaštiti svojih prava, radit će sve, ali neće prozvati prave krivce. Upravo svjedočimo, onome što smo nedavno predvidjeli, snaženju stare ljubavi – njih i njihovih stvoritelja. Ono malo kritika bilo je tek u svrhu testiranja i snaženja ljubavi, ili za pokriće troškova provodadžijama u zatamnjenim terencima. Onaj koga vodi Josip Đakić ili Tomislav Ivić neuk je, ima osobnu korist ili je bolestan. To su oni likovi koji su branitelju isključili struju, doveli ga u poziciju preživljavanja preko Bosne, što ga je došlo glave, a onda licemjerno cmizdre nad njegovom sudbinom ponižavajući ga i dalje, a sve u svrhu osiguranja vlastite guzice. Svog generala su nedavno osudili na 8 godina robije po jugoslavenskim zakonima, onim istim koji svakog branitelja iz 1991. karakteriziraju kao teroristu, rušitelja SFRJ, jedine legalne i legitimne države. Začudo, nije bilo reakcija, barem ne zbog toga. Taj sudski presedan imat će dalekosežne posljedice.
Najveće utvrde vladajućih, vojska, policija, pravosuđe, javna poduzeća, javna televizija, uspješno odoljevaju vremenu. Imamo vojsku sa 18 generala na svaki borbeni avion sumnjive ispravnosti. Toliko ih je na svaki ispravni ratni brod, ali im ne fale skupi osobni automobili, koje je vojska SAD-a davno rashodovala zbog velike potrošnje goriva i nerentabilne upotrebe. Policiju, koja je godinama čišćena od ljudi koji nisu slijepo privrženi stranci, sada se želi dekretom depolitizirati. Bilo tko, kada udarcem čizme dobije namješten stan, ili druge privilegije, koje ostali mogu samo sanjati, radit će za one koji su mu to omogućili, a to nikako nije jedino što ih nerazdvojivo povezuje. Gdje je još moguće tek s osnovnom školom biti načelnik. A onda je samo nebo granica. U zemlji u kojoj su policajci i vojnici bogatiji od sveučilišnih profesora , definitivno nešto smrdi. Nekada su u vojci i policiji, kod nas i drugdje, završavali dobri učenici iz siromašnih obitelji, a sada loši učenici imućnih roditelja. Ostale utvrde za uljuđeni svijet predstavljaju neka druga, gruba vremena.
Što je onda na nižim razinama vlasti? Zadar, na primjer, bastion HDZ-a, grad koji najbrže napreduje? Opsjena. Kako nitko ne kaže u čemu napreduje ostaje nam rangirati poznate parametre koje vodi do zaključka da je stvarno u vrhu po narkomaniji i umrlima od predoziranja, alkoholizmu kod mladih, po broju ugašenih obrta, poduzeća, po gašenju grada i života u njemu, košarkaškog kluba koji je desetljećima bio brend, grcanju u dugovima, u nekorištenju europskih fondova jer bi eventualni autori potrebnih elaborata narušili sklad koji dva desetljeća vlada u podjeli plijena među nezamjenjivima. Tu su i dva desetljeća besperspektivnosti mladih osim onih HDZ-ovih, koji se zapošljavaju poput mladih Skandinavaca. Njegovanje ekstremnog nacionalizma, bez pokrića (kao i svaki takav), jedina je prepoznatljiva zadarska značajka koju je vlast očuvala. To ih štiti od „onih koji ne vole Hrvatsku“. Grad vode tri doktora, koji su napustili sigurna i unosna zanimanja radi rizičnih političkih funkcija. Dvojica su svoje osobne frustracije ugradili duboko u temelje propasti grada i uspjeli srozati sve stvoreno prije njih. Oni se nadaju, oni vjeruju, oni su godinama uvjereni da će biti bolje. Kao da su mesije. Znaju da nada i vjera ne podliježu odgovornosti bilo koje vrste, ali ne da je nada dobar doručak, a loša večera. Od nje se ne živi, jer je odvajkada, iz usta političara, značila bježanje od stvarnosti i odgovornosti. Nadu i vjeru, kao platežno sredstvo, u javnim poduzećima ne primaju, pa ostaje nejasno kako s toliko napuhanosti i arogancije ne polete. Ili već jesu? Nama, koji ostajemo na zemlji, neka Bog pomogne. Zbog tereta koji su nam natovarili desetljećima nećemo uzletjeti. Stultorum infinitus est numerus.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!