Hrvatska
Nemiri u Libiji eskaliraju
Nakon najkrvavijeg vikenda u modernoj libijskoj povijesti tijekom kojeg je ubijeno oko 200 ljudi u sukobima sa snagama sigurnosti, sin libijskog diktatora Moamera Gadafija, Saif al-Islam Gadafi, kazao je u intervjuu za državnu televiziju da će državom teći rijeke krvi bude li se nastavljalo s ustankom. “Nastavi li se ovakvo stanje, bit će gore nego što je bilo u Jugoslaviji”, rekao je Saif al-Islam Gadafi.
Istovremeno, obećao je otvaranje dijaloga na temu političkih sloboda pa čak i novi ustav. “Protiv Libije se kuje zavjera”, kazao je drugi sin Moamera Gadafija, mogući diktatorov nasljednik, u intervjuu iza ponoći, sjedeći u studiju obučen u odijelo i kravatu. Saif je putem državne televizije uvjeravao kako opozicijske skupine i “outsideri” pokušavaju Libiju razlomiti u nekoliko manjih država te ako u tome uspiju da će se strani investitori povući, a životni standard stanovnika drastično potonuti.
U govoru dugom 40 minuta, Saif je demantirao glasine da je njegov otac pobjegao iz zemlje. “Ostao je u Libiji kako bi predvodio bitku”, kazao je. Tripolijem su se u nedjelju kasno navečer, naime, pronijele glasine kako je libijski diktator napustio glavni grad, ako ne i zemlju, nakon što je istok države zapao u kaos i nasilje, javlja Time. Al Jazeera javlja kako je diktator pobjegao u Venezuelu. Saifu je, navodno, ostavio da upravlja državom.
Istovremeno, sukobi su se s istoka zemlje proširili i na glavni grad Tripoli, kojeg su neredi do sada zaobilazili. Također, jučer su ostavke podnijeli libijski veleposlanici u Ligi arapskih država, Indiji i Kini.
Saif je u intervjuu za libijsku televiziju za nerede optužio ljude izvan zemlje te ustvrdio kako policija i vojska možda jesu napravili neke pogreške, ali da je broj poginulih koji se navodi u izvješćima nevladinih organizacija izmišljen. Kazao je i kako ovo područje zemlje prolazi kroz potres te da ljudi pokušavaju kopirati ono što se dogodilo u Egiptu.
Diktatorov sin tvrdi da je u neredima poginulo nekoliko ljudi i to u sukobima kojima je cilj bio nasilje nad policijom. Kazao je i kako vojska nije trenirana da bi se znala suprotstaviti prosvjednicima. Upozorio je kako bi zemlju mogao pogoditi građanski rat u kojem bi se potrošilo bogatstvo od naftnih izvora.
Zbog potpune medijske izolacije koju je nametnuo Gadafi, nitko ne može sa sigurnošću kazati što se točno u Libiji događa. Međutim, svjedočanstva s ulica i trgova koja objavljuju najugledniji svjetski mediji poput Al Jazeere, CNN-a i BBC-a svakog dana postaju sve više zastrašujuća. Prema zadnjim dostupnim informacijama, na prosvjednike su poslane i zračne snage!
Vojnici su helikopterima nadlijetali prosvjednike i pucali na njih iz teške artiljerije, prepričao je za CNN svjedok šokantnih zbivanja u glavnom gradu Tripoliju, koji je tek jučer zahvaćen prosvjedima. Drugi svjedok novinarima je javio da su prosvjednici zapalili zgradu vlade u Tripoliju, ali ove je informacije vrlo teško potvrditi. No, čini se da je Gadafi objavio rad libijskom narodu.
Točno to je izraz koji je upotrijebio zamjenik libijskog ambasadora u UN-u Ibrahim Dabbashi, koji je diktatora optužio za genocid. “Gadafi mora prestati ubijati građane Libije. Mora se povući s vlasti i što prije napustiti zemlju”, rekao je Dabbashi novinarima u New Yorku i zatražio od Ujedinjenih naroda pomoć za libijske prosvjednike.
Iz Libije u Zagreb se u ponedjeljak navečer vratilo dvoje radnika Geofizike. Igor Mamić i Boško Lovrić redovnom su zrakoplovnom linijom iz Tripolija preko Beča stigli u Hrvatsku. U utorak se očekuje evakuacija još 34 radnika iz Tripolija.
Mamić i Lovrić su po dolasku u Zagreb o situaciji u Libiji progovorili za HTV. “Kad smo izlazili iz Tripolija oko 11 sati, situacija je još uvijek bila pod kontrolom. Nemamo nikakvih detaljnijih informacija”, rekao je Mamić. “Situacija je bila dosta užurbana i napeta. Noću je bilo nekih nereda, ali nekih većih izgreda zapravo i nije bilo prije nego smo mi otišli”, kaže Lovrić.
Zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Libiji, u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija osnovan je Krizni stožer za pomoć hrvatskim državljanima koji se nalaze u tom zemlji. Krizni stožer zajedno s predstavnicima tvrtki u kojima su zaposleni ti Hrvati rade na njihovom povratku.
“Trenutno se u Libiji nalazi 500-tinjak hrvatskih državljana od kojih je oko 380 angažirano preko hrvatskih tvrtki (Montmontaža, Vijadukt, Crosco, Geofizika), 50-ak ih zaposleno u inozemnim, dok preostali imaju dvojno državljanstvo. S njima smo u stalnom kontaktu preko našega Veleposlanstva u Tripoliju, a prema podacima koje smo dobili u HGK-u, nakon sastanka s predstavnicima tih tvrtki, sve imaju razrađene planove za evakuaciju”, stoji u priopćenju MVPEI-ja. Dodaju kako do jučer nitko, osim 13 radnika Montmontaže, od Ministarstva nije zatražio pomoć u organiziranju povratka. No, zbog pogoršanja stanja, danas je većina tvrtki zatražila evakuaciju, a u tu svrhu je spreman zrakoplov za koji se od jučer čekaju potrebne dozvole za slijetanje u Benghazi ili Tripoli.
“Djelatnici Veleposlanstva u Tripoliju u kontaktu su sa veleposlanstvima Njemačke i Turske i dogovaraju zajednički povlačenje radnika iz Benghazija u kojem je sigurnosno stanje najteže. S obzirom da je aerodrom zatvoren, preporučeno im je da ne napuštaju objekt u kojem se trenutno nalaze, a u kojem će im se uskoro pridružiti i dio njemačkih radnika s kojima će se, kada to sigurnosne prilike dopuste, zajedno evakuirati”, pišu iz MVPEI-ja te dodaju kako je nešto bolje stanje sa zrakoplovnim linijama u Tripoliju od kuda će skupina radnika Geofizike sutra otputovati u Beč.
“Na žalost, ni za Tripoli još nije izdana niti jedna dozvola za izvanredne letove, kako za Hrvatsku, tako ni za ostale zemlje EU-a, čiji su državljani u istoj situaciji kao i hrvatski državljani. Prema našim saznanjima, od nedjelje, 20 veljače 2011., otkad je zatražena pomoć Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, nitko od državljana EU-a, osim s redovnim avionskim linijama, nije napustio Libiju”, pišu iz Ministarstva i ponavljaju da će s predstavnicima tvrtki nastaviti raditi sve u njihovoj moći da se radnicima organizira povratak u Hrvatsku.
Sjedinjene Američke Države oštro su prosvjedovale zbog nasilnog gušenja prosvjeda u Libiji. Američki predsjednik Barack Obama odaslao je signal Gadafiju kako bi njegova vlada mogla trpjeti posljedice budu li se nastavili krvavi obračuni s prosvjednicima. Amerika, usprkos oštrim tonovima, nije zatražila promjenu vlasti u toj zemlji.
I visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton pozvala je na prekid nasilja u Libiji, dok je s druge strane libijska vlada zaprijetila prekidom suradnje u borbi protiv ilegalne imigracije ako države članice EU nastave poticati prodemokratske prosvjede.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše