Nekategorizirano
SLATKO SNIVAJ PARTIJO!
Dugo neće postojati dva istomišljenika o subotnjim događanjima u hrvatskoj metropoli. Konfuzija među akterima i njihovim ciljevima stvorila je konfuziju u mišljenjima promatrača. Svatko će nastupati sa svojom istinom, a vremenom će ostati samo jedna: uspio je onaj tko je događanja (dez)organizirao s ciljem zamagljivanja zahtjeva državnom vodstvu. Šteta što su nositelji događanja bili branitelji pa im se nitko ne usudi spočitati vezu s udbom i kosom, ali i za to se pobrinuo Vladin glasnogovornik iznoseći reoriju zavjere, veleumni zaključak kako iza svega stoje „neke oporbene stranke“. Tužnik nije svjestan da je više od svih vinovnika događanja izvrijeđao zdravi razum koji kod dijela hrvatskih građana još postoji. Bio je to jedan od najsjajnijih bisera i živi dokaz kako je davanje izjava učio od najbolje – same premijerke.
Ne bih htio oskrnaviti bilo čiji kut gledanja na zagrebačku subotu, jer mi se čini korektnim da u višoj razini demokracije, koju događaji zasigurno predstavljaju, svatko neometan testira vlastiti odnos prema tome. Takva prilika se nema svaki dan. No, jedno je sigurno, većina ljudi je, svjesno ili nesvjesno, pomislila na SDP i, opet svatko iz svog kuta gledanja, na njihovu ulogu u svemu.
Samo politički kratkovidni ljudi očekivali su njihov otvoreni angažman u ispoljavanju nezadovoljstva politikom HDZ-a i eventualno poentiranje u subotu. Dobro je da ih nije bilo, da vrijeme troše na „unapređenje organizacije i ispravljanje grešaka iz ranijih predizbornih vremena“, a HDZ-u prepuštaju da radi za njih. Doduše, u pravu su svi koji misle da su morali popuniti prazninu od prvog ozbiljnog gunđanja do još ozbiljnijeg talasanja birača, te artikulirati politička razmišljanja razočaranih, s kojima zemlja zaista obiluje.
Postoji način ponašanja koji se preporuča svima koji se zateknu na nepoznatom terenu, ili u nepoznatim situacijama. Preporuča im se da se ponašaju prirodno. Ma što to značilo nalazi uporište u činjenici da ženke nekih životinja nerijetko prihvate i odgoje tuđe nezbrinute mladunce. Skloni smo podcijeniti životinjsku inteligenciju i ponašanje pripisati nagonu, koji je kao ispod razine našeg ponašanja. Životinje nemaju neiscrpna davanja iz proračuna što im održava nagon, a nagon njih i SDP se trebao ponašati tek prirodno. Mladunci su izgubili majku, dobili maćehu, a ona ima sasvim druge prioritete. Prostor za udomljavanje neponovljiv.
Ali, ako se prisjetimo samo jednog iskustva, i to zadarskog, u pokušaju da se artikulira razmišljanje neodlučnih birača, koristeći aktualnu tzv. braniteljsku temu, bit će nam drago što ih nije bilo više. Naime, u ponedjeljak, 21. veljače, GO SDP organizirao je konferenciju za medije i to u respektabilnom sastavu sa dvoje saborskih zastupnika, predsjednicom GO, gospođom Antičević-Marinović, predsjednikom odbora za branitelje, gospodinom Kotromanovićem i gospodinom prezimena Ranj, predsjednikom savjeta za branitelje ŽO SDP. Na stranu što GO SDP-a nikada nije imala podatke o braniteljskom statusu vlastitih članova i što se zadovoljavaju jedinim njima poznatim, gospodinom Kotromanovićem, i to na svim razinama organizacije, njihov nastup je po svemu potsjećao na basnu Ivana Andreljevića Krilkova, “Labud, rak i štuka“, potvrđujući površnost pristupa temi i nepoznavanje problematike usprkos volji da „stvar otaljaju“.
Kako se i očekivalo, u četrdesetak minuta njihova istupa, dominirao je gospodin Kotromanović, čiji je istup obilovao besmislom, nepoznavanjem problema i inzistiranjem na prijedlozima koji se ni po čemu ne uklapaju ni u mjesto ni u vrijeme. Još jednom se pokazalo da je zbrzao put od prelca do politologa radeći usput niz dobro plaćenih menadžerskih poslova i koprcajući se u sukobu vlastitih stavova u rasponu od ekstremnog mrzitelja do isto takvog ljubitelja SDP-a. Njegovo inzistiranje na proglašenju narodnih heroja Domovinskog rata, tretmanu vojnika iz mirotvornih misija, podjeli branitelja na dvije kategorije i izbjegavanje stava, koji bi ga svjetonazorski trajno odredio, govori o SDP-ovom političkom transferu, koji je poslije Severininih 200.000 eura, najveći promašaj SDP-a. Kolikogod je njegova kolegica, pravničkim vokabularom pokušavala spasiti stvar, nije joj polazilo za rukom i seriju besmislenih prijedloga nije uspijevala prikriti.
Osim puhanja svih u isti rog, držanja branitelja na oltaru Domovine i tetošeći ih i kada ne treba, problemi se samo odgađaju. Jer, u subotu su događanja u metropoli pratile i stotine sredovječnih žena koje su netom ostale bez posla i ljudskog dostojanstva, a da se braniteljski glas nikada nije čuo. Dapače, bio je garancija sigurnosti korumpirane vlasti i nerijetko odlučujući faktor u gaženju elementarnih prava i sloboda. Branitelji su morali znati da od slobode, koju su stvorili, mnogi nemaju ništa. Skloni su tvrditi da se Dalmacija branila iz Bosne, ali su previdjeli činjenicu da su se njihova prava počela osipati mnogo prije, kada ih je Majka pomno uljuljkavala, a stradavali drugi. Postoji slobodan prostor u činjenici da nikada nitko, pa ni dugogodišnja prva narikača, gospođa Kosor, ili zapovjednik mrtve vojske, pukovnik Grujić, okruženi ožalošćenim majkama, nije pozvao branitelje da, bar anonimno , otkriju grob srpskog vojnika, te po uzoru na vrijeme rata i razmjene zarobljenika ishoduju razmjenu za našeg s „neznanog“ grobišta. Nitko ne prosvjeduje što se dovode građani srpske narodnosti, državljani Hrvatske, na sudove poput zadarskog, a potom oslobode lišeni dostojanstva i egzistencije. Ne, jer SDP ima kompleks i nerijetko hoće nadmašiti svoje rivale u domoljublju bez pokrića.
„Prljave poslove“ za račun SDP-a očito odrađuju drugi, ma čime to oni opravdavali, ali bi morali biti svjesni da su posljednji događaji tek uvježbavanje nastupa marginaliziranih za dolazeće vrijeme u kojem će baš SDP bolno rezati, a tada će događaji dobiti epitet prosvjeda, organiziranih, jedinstvenih, masovnih, pod vodstvom onih koji se neće, poput njih, libiti stati na čelo. Teško se oteti dojmu da ih je vrijeme pregazilo i da dolazi kraj dobrom životu u politici, pogotovo u opoziciji. Ništa više neće biti isto. Što prije shvate manje će koštati.
A, stožerni brigadir Ante Kotromanović morao je već shvatiti da su branitelji davno podijeljeni na one poput njega, iz HDZ-ove škole, s visokim činovima, mirovinama i drugim privilegijama, s farmama, ergelama, dionicama, terencima, koji su menadžeri ili sjede u nadzornim odborima i na druge, koji nisu nikada bili u HDZ-u, nemaju visoke činove i sve što uz to ide, a branili su Domovinu i to smatraju tek pravom i obvezom svakog sposobnog građanina .
Samo ti spavaj, partijo. Buđenje bi moglo biti traumatično.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Hrvatska
VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti
Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.
Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.
Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.
Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
-
Hrvatska2 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska7 sati prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
magazin5 dana prije
(FOTOGALERIJA) MALI KOREOGRAF 2024. / Pobjednice Meri Sedić iz Zadra i Katarina Petričić iz Splita!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar proslavila Dan škole