Connect with us

Hrvatska

"Državne institucije trebaju ispitati porijeklo imovine Sandre Vukić!"

Objavljeno

-

Novac (foto: Žeminea Čotrić)
“Čitajući Vaš članak na Z NET-u, primorani smo reagirati i izvijestiti Vas o očitim lažima Sandre Vukić. Sandra Vukić navodi da je informacija o poljoprivrednom zemljištu netočna, jer je to po starom prostornom planu. Moramo ustvrditi da je svaki pa tako i Vrški plan na snazi dok se nalazi na službenim stranicama Zadarske županije ili dok se ne donesu izmjene i dopune koje se objavljuju na službenim stranicama. Tako da je njena tvrdnja jedna obična i gnusna laž, sa kojom želi obmanuti javnost i zaslijepiti oči svima. Međutim zaboravlja da u Vrsima ima i pismenih ljudi.
Tvrdi i da prema zakonu Komunalac može sam sebi izvoditi radove, što bi bilo točno kad bi isti imao osim zakonom propisane dozvole od ministarstva i stručni kadar.
Da su u Komunalcu zaposleni ljudi koji se u sve razumiju, u to ne sumnjamo, jer glavni zidar je ujedno i direktor Komunalca.
Točna je informacija da su Mrtvačnicu napravili mještani sa vlastitim sredstvima, jer sav novac kako u državnom proračunu , tako i u lokalnoj razini pripada mještanima odnosno poreznim obveznicima. Ali svi mi taj novac dajemo na povjerenje sudionicima u vlasti da raspolažu sa njima za boljitak žitelja, kako Vrsi tako i cijele Lijepe Naše.
Pritom gospođica Sandra Vukić zaboravlja da se sredstva trebaju iskorištavati u zakonskim okvirima i da nam nije potrebna mrtvačnica koja nema zakonom propisane dokumente, jer čemu uložiti milijun kuna pa da je građevinska inspekcija sruši ili zabrani upotrebljavati.
Posebnu pažnju želimo Vam uputiti na česticu 1253 k.o. Vrsi, koja se u zemljišnim knjigama vodi kao Šuma. Dapače do unazad mjesec dana tamo je i bila šuma koja je posječena i na njoj su niknuli temelji za buduću građevinu kojoj očito nije ni poznata namjena, jer je na općinskom Vijeću ustvrdila da se gradi prostorije DVD-a i skladište, a sada samo skladište. U nekim medijima načelnica tvrdi da su izvodili samo pripreme terena za buduću zgradu, a na terenu je vidljivo da su sagrađeni temelji koji su jednim djelom od zemljišta viši i od dva metra.
Kad već Komunalac izvodi radove za sebe, zašto se u planovima gradnje i proračunu Općine Vrsi nalazi sporna građevina?Netočna je izjava da posjeduje građevinsku i uporabnu dozvolu za mrtvačnicu, kao što ne posjeduje ni za svlačionicu na Gusterni, ambulantu u Poljicima etc, etc. Poznato je iz raznih natpisa u medijima da je i javnu rasvjetu u zukvama priključivala bez uporabne dozvole, iako je nedovršena, čime je ugrožavala ljudske živote, pa onda zašto tada ne bi gradila bez građevinske dozvole i ostale objekte.
Također je pitanje dali posjeduje građevinsku dozvolu za parkiralište na Mulu i po kojem su natječaju Zadarske ceste dobile taj posao.
Naime, pitanje je i njezinog psihičkog zdravlja, jer stalno umišlja da je netko proganja. Samim time proziva Željka Predovana, kojeg u svojim bližim krugovima naziva kriminalcem, optužuje da je pokrenuo pitanje bespravne gradnje kroz medije. Nikako da postane svjesna da veliki dio njenih mještana ne podržava njen rad samo se boje reći joj to u lice, jer čim joj se suprotstave ili joj ukažu na nelogičnosti, dolaze na njenu crnu listu, te da Predovan sa ovim slučajem nema nikakve, ama baš nikakve veze.
Opće je poznato da je sa svog radnog mjesta za neke svoje neistomišljenike, tražila i vršila pritisak da im se daju otkazi u poduzećima u kojim su radili. Poznata je da je iste te ljude proganjala putem raznih inspekcija, kaznenih prijava, tužbama, objedama, lažima. Za jednog poduzetnika iz svog okruga izmislila je da su pronašli pornić gdje je on glavni akter sa nekim muškarcem etc, etc.
Revizija nije našla nikakve nedostatke, ma molim Vas, a zašto tada na stranicama Državne Revizije ne objave komplet nedostatak. Svim općinama su objavljene komplet stranice, osim Vrške. Neka objavi ili barem Vama dostavi kompletnu dokumentaciju.
Zar smo svi mi ludi, kad nijedna inspekcija nije našla nedostatke, ili je netko uistinu dobro brani ili ona laže? Ako samo stari avio snimak usporedite sa sadašnjim stanjem u lučici na Školjiću ustvrditi ćete koliko je ušla u more, koliko je uzurpirala pomorskog dobra. Kolika je bila šuma na čestici 1253 k.o. Vrsi, kolika je bila stara kapelica, a kolika sadašnja mrtvačnica? Vodi i gubi sudske sporove u kojima mora plaćati velike odštete i kamate (to Vršani ulažu iz vlastitih sredstava).
Gdje su te državne institucije da dokažu porijeklo njene imovine, čime je kupila stan u Zadru kod SAS-a, u zgradama Jadran-investa, čime je njen „prijatelj“ – šef u birou sredio i napravio onoliku kuću u zadnjih nekoliko godina? Pitajte njene jatake Trišelja, Zorića i ostale koliko je novaca oprala preko njih i njihovih poduzeća? I vi novinari malo sjedite i zagrijte stolice, proučite malo slučajeve o kojima pišete, proučite malo izjave i uskladite ih sa zakonom – tada će Vam sve biti jasnije.
U nadi da ćete objaviti ovo pismo, srdačan pozdrav.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Rafi

    30. ožujka 2011. at 15:04

    Izvrstan članak, a sramotno za institucije koje štite kriminalce. Uz novinare neka se probude i nadležne institucije i pošteno ispitaju sve ove navode. Poruka za autora ovog članka: obaviještavaj nas i dalje ovakvim informacijama, svaka čast.

     
  2. ljiljana

    1. travnja 2011. at 10:05

    ma jel bilo dosta! jadna načelnica s vama takvima. ona se sirota trudi iz petnih žila, a vi ovako po njoj.
    evo npr. kad su se davale stipendije izvrsnim učenicima i studentima, ona se stvarno svojski potrudila da tu bude neki red pa je tako djelila stipendije po redu od najlošijih prema najboljima. ipak treba dati poticaj i onima koji baš i nisu top studenti da se ne osjete manje vrijedni.
    i kad daje koncesije isto tako. brate, ko je kome kriv što se ne zove Vukić pa da mu se kiosk naplaćuje po cijeni škrinje za sladoled. ili dobije čitavu obalu u koncesiju. k vragu i ljudska zloba.
    a tek kad je obala u pitanju! poravnala je sva mula, proširila obalni pojas tako da kuće uz more nisu više prvi red do mora nego drugi, a sve to kako bi zaštitila kuće od udara mogućeg tsunamija. neznalice.
    i zukve! ma dajte, pa načelnica je romantičarka u duši i želi omogućiti turistima da uživaju u nebu posutom zvjezdama, a to je dobro i za natalitet. pa ionako se svi žale da nas je malo, a kad netko radi na tome opet ne valja.
    ne valja nikako.
    i kanalizacija! pa kome to još treba kad svi ionako imaju crne jame, a poneki i poljske zahode koje bi trebalo posebno zaštititi. jeste li se ikad upitali koliko bi ljudi ostalo bez posla zbog kanalizacije? crnu jamu treba najprije iskopati, onda uzidati, i povremeno prazniti.
    i što uopće netko ima raditi u općinskim prostorijama i još se žaliti da ga načelnica ne želi primiti. svašta. tamo mogu ići samo oni koje ona pozove i za koje je sigurna da će govoriti o pravdi i poštenju, a ne oni koji se stalno na nešto žale i ukazuju na nekakve nepravilnosti kojih nema.
    dajte uključite malo mozak i ostavite ženu da radi ono što najbolje zna….a to je i moto naše općine…mi (općina) punimo, vi (svi koji niste glasali onako kako je trebalo) praznite…

     
  3. gost

    2. travnja 2011. at 1:49

    a di ima ljudi u vrsima? ja ih ne vidim! dajte malo napravite djir iz grada do vrsi ljudi pa ćete vidit sto je to….divlji zapad i indijanci!
    nacelnica,komunalci…sami sebe blatite sto ste drugi bolji?hahaha vršani!!

     
  4. most

    14. svibnja 2013. at 0:03

    Svaka čast našoj načelnici!! da Bog da vlada Vrsima još 100 godina!!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Medvjed napao muškarca na Plitvicama: Završio u bolnici

Objavljeno

-

By

Pexels

U petak navečer na području Plitvičkih jezera dogodio napad medvjeda na čovjeka. Incident se dogodio oko 22:30.

Ravnateljica OB Gospić Sandra Ćubelić rekla je za Lika online kako je u bolnicu zaprimljen pacijent s ozljedama koje se tretiraju kao lakše tjelesne ozljede, a slučaj su potvrdili i iz Policijske uprave ličko-senjske.

Medvjed je na području Čuljić Krčevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera napao muškarca rođenog 1960. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

Objavljeno

-

By

Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0,2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39,2 posto. Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s 18,4 posto.

Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27,6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.

Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22,2 posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.

Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12,9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.

Zagreb prednjači prema broju ostvarenih transakcija

Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2.326 kupoprodaja, Split s 2.313 i Rijeka s 1.478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2.027 i Karlovac s 1.232 kupoprodaje.

Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.

Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.

“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju

Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4.264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3.427 eura, zatim Omišalj s 3.149 eura, Rovinj s 3.120 eura i Malinska-Dubašnica s 3.017 eura.

Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po metru kvadratnom.

Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po metru kvadratnom.

Pored Zagreba i Samobora, koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 jedinica u ovom cjenovnom rasponu obuhvaća 31 priobalnu i osam otočnih jedinica.

Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova i apartmana po kvadratu zabilježene u Kostreni, 2.443 eura, Preku, 2.414 eura, Primoštenu, 2.412 eura te Podstrani, 2.401 euro, a najniže u općini Vrsi, 2.007 eura, te gradu Malom Lošinju, 2.010 eura. U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.

S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Deset jedinica s cijenom kvadrata građevinskog zemljišta za euro i manje

Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2.172 eura po kvadratu.

S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća do 200 eura po metru kvadratnom zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 165, od kojih je većina smještena u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura. Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.

Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, dok su u 174 jedinice medijalne cijene prodanih zemljišta iznosile manje od eura po kvadratu.

Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac, Davor, Stara Gradiška, Okučani, Preseka i Nova Kapela.

U Dubrovniku rekordna medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora zabilježene su u priobalnim jedinicama i oko Zagreba.

U Dubrovniku je tako u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po kvadratu, dok su u Splitu i Zadru zabilježene medijalne cijene od 2.003 i 1.957 eura po četvornom metru.

U svega 26 lokalnih jedinica zabilježeno je deset ili više kupoprodaja poslovnih prostora, a riječ je isključivo o administrativnim županijskim centrima ili većim urbanim sredinama, napominje se u publikaciji.

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost “indeksa priuštivosti” veću od 30, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 jadranskih jedinica – Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.

U Vukovaru najpriuštiviji stanovi

S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je “indeks priuštivosti” iznosio 2, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi.

Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno, a s vrijednošću indeksa 17,1 Grad Zagreb je na 86. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadratnih metara stana.

Kada je riječ o najmu, najviša medijalna mjesečna cijena najma stana/apartmana u eurima po metru kvadratnom lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, 10,1 euro, Splitu, 10 eura, te Dubrovniku, 9,7 eura, a najniža u Vinkovcima, 4,5 eura, navodi se u publikaciji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U vojarni u Požegi iznenada preminuo vojnik

Objavljeno

-

By

Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.

Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.

Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.

Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu