Hrvatska
Helikopteri koje je Slavica zvao za pomoć stajali na heliodromu na Hvaru
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Na današnjem suđenju svoje iskaze dali su Mihovil Tomašević, koji je u inkriminirajuće vrijeme radio kao mehaničar u bazi, Rafael Boban, vojni pilot, Slaven Morožin, koji je tog dana bio zrakoplovni tehničar u helikopteru kojim je upravljao Boban, Antonela Marinov, časnica HV-a, a bila je u kopilot u helikopetru s pilotom Poljakom koji je svjedočio jučer te Stjepan Lešković, pilot kanadera.
Tomašević je posvjedočio kako je sudjelovao u mjenjanju gume na helikopteru koji je došao u bazu. Rekao je kako je bio vidljiv rez na ventilu za koji je on zaključio da je nastao nakon kontakta sa stijenom. S posadom helikoptera nije pričao o stanju na Kornatu.
Vojni pilot Boban toga dana imao je naredbu da preveze u dva narata na Hvar generala Stojkovića, glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te bojnika kojem se nije mogao sjetiti imena. On je sa svojim helikoterom, nakon što ih je prevezao, a oni su otišli na sastanak, stajao na heliodromu na Hvaru i čekao. Budući da je istog dana i na Hvaru bio požar, vidio je još dva helikoptera. Iako je požar na Kornatu već uzeo maha, a to se i znalo, Boban je iz neobjašnjenih razloga ostao čekati ljude koje je prebacio dok ne završe sa sastankom. Kada su se vraćali on nije prevozio glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te ne zna kako se on uopće s Hvara vratio.
– Meni je general Stojković na povratku rekao kako bi mogli svratiti do Kornata da izvidimo situaciju, no prvo smo trebali otići u Divulje da bi napunili gorivo. Nedugo nakon slijetanja mi je naređeno da krenem što prije sam, bez generala, na Kornat jer su vatrogasci u okruženju. Moj helikopter može skupiti maksimalno dvoje ljude, a ni nema opremu za izvlačenje. A može ih skupiti jedino ako imam gdje sletjeti i ako ti ljudi mogu hodati. Međutim, kad sam došao tamo i pronašao unesrećene, izvršio sam dva, tri nadlijetanja, ali nisam mogao ništa učiniti te sam zvao pomoć. Tada su mi rekla da je GSS iz Splita već krenuo. Ja sam ostao tu dok oni nisu došli, kako bi im olakšao pronalazak lokacije unesrećenih.
Boban je rekao kako je njemu rečeno da ide sam na Kornat te da ima ljudi u okruženju, ali da nitko nije spominjao unesrećene. Njegov tehničar Morožin je rekao suprotno, te je posvjedočio kako mu je Boban prilikom spremanja za let rekao kako na Kornatu ima unesrećenih te da mu je to rekao general i da trebaju ići što prije.
– Ja sam to prokomentirao riječima “čini mi se da je netko gadno stradao”, rekao je Morožin te je dodao kako je vidjevši unesrećene najprije mislio kako se radi o turistima i starim ljudima, a kada su se približili vidio je da su to zapravo mladi ljudi te je bio iznenađen.
I Boban i Morožin nisu znali reći zašto su stajali i čekali ljude koji su bili na sastanku, a već je bilo poznato da je požar na Kornatu ozbiljan. Odvjetnik Dražena Slavice, Čedo Prodanović potom je ljutito iznio tezu obrane rekavši:
– Mog klijenta se tereti za propuste, a on je nešto iza 12 sati zatražio dodatne snage i helikoptere u zraku. Zašto su ti helikopteri stajali na Hvari i na Kornat došli tek oko 16:30, to nitko ne zna!
Časnica Antonela Marinov bila je kopilot u helikopteru s Poljakom koji se uputio po pozivu na zadaću spašavanja. Kazala je kako su vremenski uvjeti bili vrlo loši te da je puhao vjetar jačine i do 100km/h kao i da je očekivala da će biti jedan ili dva ozljeđena koje će oni prevesti u bolnicu u Split.
– Tek kada smo došli vidjeli smo da je to nešto ozbiljnije. Vremenski uvjeti su bili iznimno loši, a mi nismo imali opremu za izvlačenje svih tih ljudi. Za nas je to sve bilo puno kalkulacija koga prevesti prvog, tko ima veće šanse za preživjeti… Bila je to utrka s vremenom.
Marinov je potvrdila kako je odmah nakon dolaska na lokaciju unesrećenih zatražila dodatnu pomoć, a one unesrećene koje su prevezli, prebacili su na jedinu lokaciju koja je bila povoljna za sletjeti. Prebacivali su ih obješene za uže zajedno s pripadnicima GSS-a. Marinov je rekla kako je prilikom traženja pomoći rekla kako trebaju poslati helikopter s ispravnom LPG dizalicom na što je zastupnik oštećenih komentirao:
– Zar svi helikopteri ne bi trebali imati ispravnu opremu ili to znači da se voze i helikopteri koji nemaju ispravnu opremu.
Pilot kanadera Stjepan Lešković posvjedočio je kako mu nije bilo drago kada je bio opozvan s požara na Korantu na požar u Vodicama, ali isto tako rekao je kako mu to Slavica nije, niti je mogao po hjerarhiji narediti. Iako on tvrdi da je pričao sa Slavicom, koji se kao zapovjednik predstavlja kao Burin 1, rekao je kako se on s njim samo savjetovao o požarima, ali da je on radio po zapovijedi nekog drugog kada je morao otići s Kornata.
– Kada sam došao na požar na Kornatu pokušao sam stupiti u vezu s vatrogascima. Požar je dosta odmicao i odmah sam rekao da treba poslati još snaga iako sam znao da ja vozim jedini kanader. Moje je bilo da zatražim pomoć. U usporedbi s onim požarom u Vodicama, da se mene pitalo, na Kornat bi posalo tri kanadera, a u Vodice dva. Na putu prema Vodicama sam stupio u kontakt sa Slavicom te mu objasnio situaciju.
Iako on tvrdi da je u razgovoru sa Burinom 1 zapravo razgovarao sa Slavicom, upravo Slavica je uložio prigovor konstatirajući kako on u vrijeme tog razgovora nije bio na lokaciji niti u mogućnosti da priča. Slavici u prilog ide i iskaz Vojimira Miloševića, njegovog zamjenika, koji je posvjedočio kako je on razgovarao s pilotom kanadera kao Burin 1.
Kanader se potom vratio na Kornat iak0 je bio na rubu s gorivom. Kada je Lešković tamo došao vidio je druge helikoptere. Stupio je u kontak s časnicom Marinov koja mu je rekla kako “skupljaju mrtve i žive”.
– Ja sam se nakon toga zaledio. Odmah sam počeo vrtjeti u glavi gdje sam bacao vodu i koga sam ozlijedio. Nakon toga ih nisam zvao već sam krenuo na drugu stranu otoka gasiti do kasno u noć. Tek kad sam sletio u bazu čuo sam i shvatio što se zapravo dogodilo.
Lešković je istaknuo kako ga je u cijeloj toj situaciji ljutilo što ga skidaju s požara na Korantu bez da su se raspitali ili zanimali o stanju na samom požarištu, pritom misleći na Kontrolu leta u Zadru.
Čedo Prodanović konstatirao je kako pilot kanadera ne može primati zapovijedi od županijskog zapovijednika, što je tada bio Dražen Slavica, već da on komunicira sa svojim dežurnim operativnim koji naredbe prima od NOS-a.A Slavicu se tereti i da je prebacio kanader s požara na Kornatu u Vodice.
Suđenje se nastavlja 21. travnja u 09:30 sati u sudnici Borisa Babića.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech5 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet5 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci