Hrvatska
Europa gubi bitku protiv superbakterija
Infekcije bakterijama otpornim na antibiotike sve su češće, njihova brojka dosegla je dosad nezabilježenu razinu i nemamo mogućnosti boriti se protiv njih postojećim lijekovima, upozoravaju europski zdravstveni stručnjaci.
Svake godine u Europskoj uniji više od 25.000 ljudi umre od posljedica infekcije bakterijama koje su postale otporne na antibiotike.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je situacija postala kritična i da je potreban zajednički napor kako bi se stvorio novi lijek.
Bez zajedničkog napora, moglo bi doći do najcrnjeg scenarija – globalnog širenja neizlječivih infekcija, poručio je WHO.
Najsvježiji primjer je bakterija NDM-1, poznata i kao ‘New Delhi’, nedavno otkrivena kod britanskih pacijenata koji su je donijeli nakon zdravstvenih tretmana i plastičnih operacija u zemljama poput Indije i Pakistana.
Ove superbakterije otporne su na antibiotike ‘carbapenem’, što zabrinjava stručnjake jer ti antibiotici spadaju u najmoćnije oružje u borbi protiv najtežih infekcija.
Istraživači na Sveučilištu Cardiff, koji su otkrili tu bakteriju prošlog kolovoza, kažu da je ona u međuvremenu zagadila zalihe pitke vode u New Delhiju, što znači da bi milijuni ljudi mogli biti prijenosnici bolesti.
Dr. Timothy Walsh i njegov tim prikupili su 231 uzoraka vode u radijusu od 12 kilometara od centra New Delhija u razdoblju od rujna do listopada 2010. godine. Gen bakterije NDM-1 pronađen je u 53 uzorka.
Zabrinjavajuće je to što se gen proširio na bakteriju koja uzrokuje dizenteriju i koleru, koje se brzo šire preko zagađene vode za piće.
‘Oralno-fekalni prijenos bakterija svjetski je problem, ali potencijalni rizici variraju ovisno o sanitarnim standardima. U Indiji, ovaj prijenos predstavlja ozbiljan problem… 650 milijuna stanovnika nema WC školjku, a još više ih vjerojatno nema pristup čistoj vodi’, upozorili su istraživači u časopisu Lancet Infectious Diseases.
Znanstvenici pozivaju zdravstvene službe širom svijeta na hitnu akciju kako bi se uhvatili u koštac s novim sojem i spriječili širenje.
Zsuzsanna Jakab, direktorica WHO-a za Europu, kaže da su antibiotici dragocjeno otkriće, ali ih uzimamo zdravo za gotovo i pretjerano ih konzumiramo. Sada pak postoje superbakterije koje ne reagiraju na lijekove.
‘Imajući u vidu putovanja i trgovinu u Europi i širom svijeta, ljudi bi trebali biti svjesni da nijedna zemlja pojedinačno ne može biti sigurna dok se svi ne suočimo s ovim problemom’, rekla je Jakab.
Britanska Agencija za zaštitu zdravlja izjavila je da pažljivo motri širenje NDM-1.
‘Prvi slučaj bakterijske infekcije identificiran je u siječnju 2008. godine. Nadzor je započeo u 2009, nakon što je otkriveno još slučajeva.’
Do danas je zabilježeno 70-ak slučajeva infekcije. Agencija navodi da je rizik za putnike u Indiju, koji nemaju bolnički tretman u toj zemlji, minimalan.
Hrvatska
Primorac: Apeliram na trgovce da u prosincu imaju umjerene cijene
Potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je kako vjeruje da će prosinac ponovno biti rekordan po potrošnji, a trgovce je pozvao na umjerenost u određivanju cijena.
“To je to doba godine kada svi građani, pa i oni s najnižim primanjima, žele nabaviti određene proizvode. Mislim da je to dobro i da građani koriste situaciju kada dolazi do sniženja, odnosno popusta. Apeliram na one koji utvrđuju te cijene da ih utvrđuju razumno, da imaju neku socijalnu komponentu, a što se tiče same potrošnje, vjerujem da će i ovaj dvanaesti mjesec rezultirati rekordnom potrošnjom”, rekao je Primorac u izjavi na Danu poduzetnika u organizaciji HUP-a.
“Usporavanje gospodarskog rasta ne shvaćamo olako”
Komentirajući podatke o padu indeksa menadžera prodaje u studenom u većim europskim ekonomijama, rekao je uz ostalo kako usporavanje gospodarskog rasta u državama koje su Hrvatskoj najznačajniji partneri stvara određene izazove.
“Nadamo se da će ta smanjenja potrošnje biti što manja i da će biti što blaži utjecaj na hrvatske izvoznike. U svakom slučaju usporavanje gospodarskog rasta našim najznačajnijim partnerima je nešto što ne shvaćamo olako”, rekao je.
Hrvatska
Cijene goriva u Europi u studenom: Evo kako stoji Hrvatska
Benzin je najskuplji u Danskoj i Nizozemskoj, gdje cijena litre iznosi 1,93 eura. Slijedi Švicarska s 1,86 eura, dok u Norveškoj litra stoji 1,80 eura. Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga su tjedna porasle za oko 6 posto, dosegnuvši najviše razine u dva tjedna. Razlog tome su rastuće geopolitičke napetosti, uključujući eskalaciju sukoba između Rusije i Ukrajine, što je dodatno opteretilo globalno tržište energije. U Hrvatskoj litra stoji 1,52 eura, u Bosni i Hercegovini 1,19 eura, u Srbiji 1,54 eura. U Sloveniji litra benzina košta 1,51 euro, u Crnoj Gori 1,43, a u Sjevernoj Makedoniji 1,23 eura.
Hrvatska
U ponoć je jako grunulo u Zagrebu. Eksplodirala je bomba na vratima kluba
Sinoć, nekoliko minuta prije ponoći, grunulo je u Zagrebu.
Detonacija se snažno čula na Trnju, Sigečici, u istočnom dijelu Novog Zagreba…
Jutros je policija objavila kako se radilo o eksploziji eksplozivne naprave pred vratima kluba na Trnju. U eksploziji su oštećena vrata objekta.
“Jučer, 24. studenoga oko 23.55 sati na Trnju, ispred ulaznih vrata kluba aktivirana je eksplozivna naprava. Uslijed eksplozije oštećena su ulazna vrata i dio objekta za vrijeme kada klub nije radio i u objektu nije bilo osoba te je prouzročena materijalna šteta. Kriminalističko istraživanje je u tijeku”, priopćila je zagrebačka policija.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
VAŽNO! S Višnjika objavili upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
Hrvatska5 dana prije
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane