Connect with us

Hrvatska

"HDZ ne može izgubiti izbore u IX. izbornoj jedinici!"

Objavljeno

-


Predsjednicu Županijske skupštine Zadarske županije i poptredsjednicu HSS-a Zadar, Irenu Devčić Buzov, iz zagrebačkog je Trnja – gdje je rođena – u Zadar dovela ljubav i posao.
– Politika se, moram priznati, slučajno dogodila. Radila sam honorarno kao novinarka na radio Centru i pratila kroz taj posao politiku, sve više. Pratila sam dnevno politička događanja, ali više kao promatrač. Vidjela sam da se politika može događati pored mene ili da ja mogu pokušati biti dio politike, pa jednog dana – ako se stvari poslože – možda mogu nešto učiniti sa idejama ili projektima za koje mislim da su dobri i da bi se mogli realizirati. Kao promatrač koji čita novine ili sluša vijesti teško možete bilo što promijeniti. Ako uđete unutra i uhvatite se s tim u koštac, nije lako, ali možda jednog dana dođete u priliku napraviti nešto. To je bio nekakav poticaj i početak, a početak u HSS-u bio je kroz udrugu žena Hrvatsko srce. Primjetila sam da malo žena ima u politici. Obzirom da sam zainteresirana za uvjetno rečeno ženske teme, premda su to teme svih nas, željela sam podići svijest o tome da smo zaista ravnopravni i da bi trebali ravnopravno razgovarati i ravnopravno donositi odluke i ravnopravno biti zastupljeni u političkim strankama i u javno političkom životu.
* Zašto ste se odlučili baš za HSS?
– HSS mi je po svojim programima zaista bio najbliži, a i struka mi je, obzirom da sam šumar, bila jako bliska. I teme kojima se bavi HSS su mi bile najbliskije od svih ostalih političkih opcija.
* Koje godine ste ušli u HSS?
– 2007. godine. Ovdje u Zadru.
* Dosta se pisalo i govorilo o vašem odlasku sa posljednje sjednice Županijske skupštine. Pisalo se da ste napustili Skupštinu razočarani izborom Mirka Đinđića za ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, također se pisalo da ste otišli iz privatnih razloga… Što je prava istina?
– Prava istina je da sam otišla iz privatnih razloga, bez obzira što se pisalo. Više manje svi i jesu prenijeli točno i svi i jesu prenijeli istinu. I kao što sam rekla, da sam ostala na glasovanju, bila bih suzdržana, što je bio i dogovor klubova vijećnika HSS-a i HSP-a. Zaista sam morala otići i nakon toga sam bila zauzeta par sati iz privatnih razloga koje smatram da zaista nikome ne trebam objašnjavati. To je prava istina.
* Stekao se dojam na toj sjednici da je vaš potpredsjednik u Skupštini, gospodin Grgo Batur, ostao zatečen vašim odlaskom?
– Mislim da nije bio zatečen. Nisam najavila prije da ću morati otići jer se termin poklopio, a ja sam se nadala da ću moći ostati što duže. Međutim, dogodilo se da sam morala otići.
* Jeste li zadovoljni koalicijom sa HDZ-om u Zadru?
– Koalicija kao takva ima puno stranaka, tako da dogovor i komunikacija unutar koalicije je možda malo teža i otežana, što bi navela kao trenutno jedini pravi problem unutar koalicije. Dakle, imamo malo problema sa komunikacijom obzirom da nas je dosta i ja vjerujem da je to iz tehničkih razloga dosta teško dogovoriti i iskontrolirati. Smatram da koalicija dobro funkcionira, koliko može dobro funkcionirati, s time da uvijek može bolje, naravno. No ako bi govorili o problemima – a u svakoj koaliciji problema ima – ovdje bi navela možda komunikaciju.
* Mislite na komunikaciju između pojedinaca, ili?
– Između stranaka. Između ljudi je komunikacija jako dobra. Svi smo mi ili prijatelji ili poznanici. S nekim se volite malo više, s nekim malo manje, ali je ovo baš što se tiče stranaka.
* Što je konkretno Županija napravila otkada joj je Stipe Zrilić na čelu da se poboljša kvaliteta života u Zadarskoj županiji? Ima dosta problema na otocima, ima dosta problema po ruralnim dijelovima županije i tu se stječe dojam da se godinama ništa ne mijenja?
– Ne bih se složila da se ništa ne mijenja. Postavili ste mi pitanje koje biste trebali postaviti županu, ja sam predsjednica Skupštine, koja je predstavnička vlast, a izvršna vlast je župan sa dožupanima i svojim suradnicima. Čisto kao promatrač, ne mogu reći da se nije učinilo ništa ili da se učinilo malo. Mislim da se Zadarska županija može pohvaliti sa dosta projekata, da se može pohvaliti sa dosta stvari koje su učinjene. Da postoji problem razvoja otoka i ruralnih krajeva, to je točno, međutim tu mislim da Zadarska županija nije jedina ili nije izuzetak. To je nešto na čemu se treba dugotrajnije raditi. U Zadarskoj županiji se na tome dosta radi i u svakom slučaju idemo u jednom pravcu gdje možemo postići još dosta toga, od razvoja turizma na otocima do razvoja poljoprivrede u ruralnim krajevima. Imamo sve predispozicije da spojimo i jedno i drugo, i turizam i poljoprivredu, pa da naša županija postane brand u tom pogledu i napravi veliki uspjeh.
* Jeste li zadovoljni sa radom gospodina župana Stipe Zrilića?
– Ja osobno sam zadovoljna. Odnos župana prema meni kao predsjednici Skupštine je zadovoljavajući. Ne mogu ga usporediti ni sa čim drugim jer sam tek postala predsjednica Skupštine, pa ne mogu uspoređivati. Općenito, rad župana bih mogla ocijeniti kao vrlo dobar, tu se uvijek može napraviti više stvari. Ono što se za župana mora reći – voljeli ga ili ne, da je zaista veliki radnik.
* Na jednoj Županijskoj skupštini ste istupili i postavili pitanje županu vezano uz smanjenje plaća dužnosnicima i djelatnicma Županije. Vaši koalicijski partneri iz HDZ-a su ismijali to vaše pitanje. Koliku imate slobodu u koaliciji?
– Kao što ste po tom pitanju mogli vidjeti, imam slobodu. Možemo pitati, možemo postaviti pitanje koje god nam padne na pamet, nešto o čemu promišljamo ili na što bi trebalo skrenuti pažnju. Bili u koaliciji, na vlasti ili u opoziciji, potrebno je kritički promišljati. Ne hvaliti sami sebe, pohvaliti se s onim što je napravljeno dobro. Nitko nije bez mane, ni oni na vlasti, ni oporba. Ni oporba ne bi trebala samo upirati prstom i ukazivati na ono što nije dobro, već i pohvaliti ono što se radi dobro. Naravno da je zadatak oporbe ukazivati na loše stvari, ali ne uvijek samo loše. Ajmo svi zajedno raditi za dobrobit Zadarske županije!
* Kako komentirate aktualno stanje u zemlji? Prosvjede fejsbukovaca, prosvjede branitelja, borbu protiv korupcije i kriminala kojega je previše. Sve je kumuliralo i moglo bi eksplodirati danas, osuđujućom presudom hrvatskim generalima, slažete li se?
– Mislim da ste tu u pravu. Situacija u zemlji nije dobra. Ono što također nije dobro jest taj nekakav negativizam koji se javio kod većeg djela stanovništva u Hrvatskoj. Taj jaki negativizam koji je trenutno prisutan ne može pomoći nikome. Imam dojam da je Hrvatsku zahvatila nekakva “histerija”. Kao što nije dobra pozitivna histerija, tako definitivno nije dobra ni ova negativna. Pitanje je kako će to sve skupa završiti.
* Mislite li da se ljudi s pravom osjećaju izdanima, prevarenima od strane vlasti?
– Mislim da dobrim djelom da, ali i određenim djelom ne. Broj nezaposlenih veliki je problem od kojeg ne možemo bježati, gospodarski rast koji je takav kakav je, vanjski dug koji nam je omča oko vrata. To su sve stvari pred kojima ne možemo zatvarati oči kao da se to događa nekom drugom. To se događa nama! Negativizam i histerija koji su zahvatili Hrvatsku ne mogu iznjedriti ništa dobro.
* Kakvu presudu očekujete za hrvatske generale?
– Naravno, voljela bih da za svu trojicu generala budu oslobađajuće presude.

* Koliko je to realno očekivati?
– Strah me reći. Ne znam, zaista ne znam. Svi se nadamo, očekujemo i molimo se za to da budu oslobađajuće presude za svu trojicu. Zaista se toplo nadam da će biti oslobađajuće.
* Mislite li da je Hrvatska dovoljno napravila na njihovoj obrani? Je li se moglo i moralo napraviti više?
– Mislim da je napravljeno dovoljno. Ovako sa pozicije promatrača mislim da je napravljeno dovoljno.
* Kakve rezultate parlamentarnih izbora očekujete?
– Svakako bih željela da HSS osvoji dva mandata u devetoj izbornoj jedinici. Ali, osvojimo li jedan mandat u devetoj izbornoj jedinici, možemo biti jako zadovoljni.
* Znači li to da ćemo vas gledati u Saboru?
– Ne. Mene sigurno ne.
* Nemate ambicija za Sabor?
– U ovom trenutku nemam.
* Što će se dogoditi ako HDZ izgubi izbore u devetoj izbornoj jedinici?
– Ne može HDZ izgubiti izbore u devetoj izbornoj jedinici! Može osvojiti manje mandata nego 2007., ali izgubiti ne može.
* Postojala je priča o prelasku dožupana Stanka Zrilića u HSS. Znate li što o tome?
– Isto koliko i vi. Samo špekulacije iz medija, ništa drugo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. miho

    15. travnja 2011. at 9:21

    sto je ovo?ko je ova?zna li ko?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

-

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu