Dvadeset i sedam godina nakon akcije Maslenica uspomena na veliku pobjedu Hrvatske vojske ostaje, ali je uglavnom zaboravljen doprinos “bijelih junaka”, liječnika i medicinskog osoblja koji su zbrinjavali ranjenike i dizali moral, često pod kišom granata, istaknuto je na današnjem znanstvenom kolokviju “Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica”, koji je održan u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u povodu 27. obljetnice ove akcije.

Izaslaniku ministra Damira Krstičevića, brigadnom generalu Borisu Zdilaru i drugim uzvanicima, o radu saniteta u Domovinskom ratu govorili su prof. dr. sc. Boris Dželalija, prof. dr. sc. Neven Skitarelić, doc. prim. dr. sc. Petar Lozo i prim. dr. sc. Želimir Maštrović. U pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Sveučilište u Zadru ovim odaje počast svim braniteljima, na angažmanu u nametnutom ratu i doprinosu u miru. I danas nam daju primjer kako je potrebno nesebično pomagati svom bližnjemu. Ugledajmo se u njihov primjer i ne štedimo u izgradnji boljeg svijeta za buduće naraštaje. Suočimo se s nedaćama i zloćama korupcije, bezobzirnom eksploatacijom prirodnog blaga i drugih bogatstava koje su naši branitelji štitili, poručio je Faričić.

Zdravstvena služba tijekom rata je bila dobro organizirana i opremljena te su ovdašnji liječnici zbrinjavali ne samo pripadnike domicilnih postrojbi, nego i ranjenike profesionalnih brigada koje su djelovale na ovom području. A kako je to izgledao plastično je opisao dr. Dželalija, prenoseći svoje i iskustvo još trojice liječnika saniteta.

– Prva meta bili su hrvatski dragovoljci, a onda i svaki hrvatski čovjek, hrvatska država. Većina zadarskog zaleđa bila je okupirana, s naglaskom na područje oko Maslenice, koja je bila kopnena poveznica Hrvatske. Međunarodna zajednica nije bila sklona Hrvatskoj i tadašnji predsjednik Franjo Tuđman je donio jedinu moguću odluku koju je mogao, osloboditi to područje i povezati sjever i jug, rekao je Dželalija.

Ispričao je priču dr. Ivice Vlatkovića, koji je pomogao jednom ranjeniku a da nije prepoznao svog sumještanina, a u jednoj prometnoj nesreći na bojišnici umalo je i sam poginuo. Tonći Soža i Vesna Ramljak Ušljebrka opisivali su probijanje kroz kišu granata i skrivanje iza zidova dok opasnost ne prođe, a i sam Dželalija doživio je više teških trenutaka, poput onog kada je automobil sletio s ceste zbog granatiranja.

– Hrvatski ratni sanitet dao je od sebe sve, odigrao herojsku ulogu u zbrinjavanju hrvatskih vojnika. Zašto je sanitet danas zapostavljen neću govoriti u ovoj svečanoj prigodi. Brojna su djela ostala nezapisana pa pozivam sve one koji su proživjeli ratne trenutke da to zapišu, ili će nam drugi pisati povijest, poručio je Dželalija.

Dr. Maštrović govorio je o ustrojavanju saniteta, od prvog voditelja pok. Anđelka Viskovića, koji je organizirao sanitetske ekipe po mjesnim odborima nadalje. Glavni zadaci bili su preuzimanje kolabiranog zdravstvenog sustava, kojeg unatoč radnoj obvezi napušta 202 djelatnika. Organiziraju se neophodne edukacije o zbrinjavanju ranjenika i prevenciji zaraznih bolesti. Evakuacija ranjenika, istaknuo je, završavala je čak ispred crte bojišnice, što nije viđeno u drugim ratovima. U šumi različitih podataka navodi se da je u onom užem smislu akcije, od 22. do 27. siječnja, poginulo 19 branitelja, dok ih je 79 ranjeno. Zahvaljujući preciznom evidentiranju ubijenih i ranjenih, srušena je na Haškom teza o građanskom ratu.

Dr. Neven Skitarelić održao je izlaganje o organizaciji saniteta 112. brigade HV u VRO Maslenica., dok je dr. Lozo još jednom ponovio kako su hrvatski liječnici pokazali sve najbolje što ova profesija ima.

– Hrvatski liječnici zbrinjavali su sve ranjenike, pa i pripadnike neprijateljske vojske te danas služe na čast svome narodu. Agresorski liječnici pokazali su suprotno, na trajnu sramotu svog naroda. Danas međutim naše društvo bolesne liječnike dragovoljce ostavlja na ulici i huška medije na njih, rezignirano je zaključio Lozo.

Organizatori znanstvenog kolokvija bili su sveučilišni Odjel za zdravstvene studije, Hrvatski liječnički zbor Podružnica Zadar, Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. – 91. i Opća bolnica Zadar.

no images were found