Vijesti
Imunološki ne proizvodi, od zmija nas spašavaju lijekovi iz Srbije i Francuske
Posljednjih godina zmije se u prirodi primjećuju sve ranije zbog klimatskih promjena.
Nakon još jedne iznadprosječno tople zime, Slobodna Dalmacija je tragom pojave koju su i ove godine primijetili planinari, izletnici i poljoprivrednici po Dalmatinskoj Zagori, postavila pitanje službi hitne pomoći koliko je prošle godine zabilježeno ugriza zmija.
„Sukladno podacima koje prati Hrvatski zavod za hitnu medicinu, tijekom 2019. godine izvanbolnička hitna medicinska služba obavila je 70 intervencija vezanih uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije otrovnice i pritom je kod tri pacijenta primijenila antiviperini serum. Prema našim saznanjima, veleprodaje u Republici Hrvatskoj kontinuirano brinu o dostupnosti seruma protiv zmijskog ugriza“, N1 je dobio odgovor od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Pitanje koje se pritom otvara je stanje sa zalihama protuotrova protiv ugriza zmija otrovnica, jer je Imunološki zavod tijekom proteklih desetljeća, zbog neulaganja u modernizaciju, izgubio niz licencija; i za cjepiva protiv zaraznih bolesti i za proizvodnju protuotrova. Odakle Hrvatskoj zmijski protuotrovi i odakle ih dobavlja?
„U Republici Hrvatskoj ranije je bio odobren lijek Antitoksin za otrov europskih zmija, otopina za injekciju. Budući da je rok valjanosti zadnje proizvedene serije predmetnog lijeka istekao te ne postoje podaci temeljem kojih bi bilo moguće provesti produljenje roka valjanosti, HALMED je u svrhu osiguravanja opskrbe tržišta Hrvatske u prethodnom razdoblju dao suglasnost za izvanredni unos/uvoz predmetnog antitoksina iz drugih država“, odgovorili su za N1 iz HALMED-a.
Objasnili su da je riječ o Viperfavu, koncentratu za otopinu za infuziju, proizvođača Sanofi Pasteur iz Francuske – 60 pakiranja, te o Viekvinu, otopini za injekciju, proizvođača Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak iz Srbije – 200 pakiranja. Odnosno, ono što se prije proizvodilo u Hrvatskoj, u Imunološkom zavodu, sada se uvozi iz Francuske i iz Srbije.
Za N1 su objasnili da je riječ o protuotrovima indiciranima za spašavanje ljudi od ugriza zmija Vipera aspis, Vipera berus, Vipera ammodytes, odnosno ako prevedemo s latinskog na hrvatski jezik, to su: riđovka, poskok i ljutica.
„Stoga je mogućnost nabave navedenog antitoksina sužena“, dodali su iz HALMED-a.
Razlika između jednog i drugog lijeka je u vrsti primjene. Viperfav dolazi u obliku otopine za infuziju, što znači da nije namijenjen za brzo djelovanje na licu mjesta, dok se Viekvin koristi kao otopina za injekciju, odnosno upravo u hitnoj intervenciji.
Cijene svakog pojedinog lijeka iz HALMED-a nisu nam mogli otkriti, jer je riječ o preparatima koje su ugovorima dobile pravo uvoziti tvrtke Phoenix Farmacija i Medika. Iz Phoenix Farmacije za N1 su odgovorili da je riječ o podacima iz „okvira ugovornog odnosa“ s njihovim poslovnim partnerima, zbog čega ih ne mogu otkriti.
Cijeni je u trag, međutim, ušla Slobodna Dalmacija, i to preko ravnatelja Imunološkog zavoda dr. Vedrana Čardžića.
„Cijena lijeka u Hrvatskoj definirana je cijenom lijeka na listi lijekova HZZO-a (750 kn bez PDV-a po bočici), dok je cijena na ostalim tržištima ovisila o tenderskim parametrima. Primjerice, cijena je 2011. po tenderu u Turskoj bila 30 eura po bočici, no s obzirom na mali broj proizvođača, cijena konkurentskih proizvoda znala se kretati čak do 500 eura po dozi. Još uvijek je prisutan interes potencijalnih partnera za plasman antitoksina protiv ugriza zmija Imunološkog zavoda, osobito u zemljama Sredozemlja, a osobito za zmijskim antiserumom za veterinarsko tržište“, kazao je Čardžić.
Tu se dolazi do kronične traume hrvatske znanosti i medicine, do Imunološkog zavoda, do instituta iz Hrvatske koji je nekoć bio svjetskog glasa, čije je cjepivo protiv morbila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svojedobno ocijenila kao ono koje „postiže izuzetne imunološke efekte“. Imunološki zavod bio je prva adresa za cijeli niz cjepiva, pa tako i za niz zmijskih i drugih protuotrova. Sve dok zapuštanjem tijekom desetljeća nije izgubio licence.
Konačan udarac tom institutu zadan je u siječnju 2014., što je devastaciju Imunološkog zavoda po prvi put podiglo na razinu jedne od glavnih političkih tema. Aktualna HND-ova novinarka godine Nataša Škaričić ovako je sažela priču o propasti Imunološkog zavoda koja traje skoro koliko je stara sama Republika Hrvatska.
„‘90-ih, čim je počela privatizacija, Zavod je postao žrtva divlje koruptivne privatizacije kao i svi drugi gospodarski subjekti u Hrvatskoj. Postoje ozbiljne indicije da su svi upravljači Zavoda iskorištavali ovu instituciju za svoje privatne interese“, kazala je Škaričić tada za Tportal.
„Ispada da se jedna neprocjenjiva zdravstvena, znanstvena i gospodarska institucija prepušta propasti isključivo zato što se tijekom cijelog postojanja Republike Hrvatske u modernizaciju proizvodnih pogona nije uložilo pukih nekoliko desetaka milijuna eura. Imunološki zavod osnovan je još 1893., te je tijekom cijelog stoljeća postojanja izrastao u instituciju koja je prije hrvatske neovisnosti proizvodila krvne preparate i cjepiva za područje cijele Jugoslavije“, objasnila je tada Škaričić značaj tog instituta.
Pritom nije riječ samo o uštedi ili profitu hrvatskog javnozdravstvenog sustava, iako i tu Imunološki zavod ima nemjerljivu vrijednost. Neki upućeni stručnjaci godinama su navodili cijene pojedinih doza preparata zmijskih protuotrova i od više tisuća kuna. Riječ je i o zdravstvenoj sigurnosti nacije kao o sigurnosnom pitanju, koje su, kao objektivan problem, za N1 tijekom kampanje spominjali i nestranački i stranački stručnjaci.
Pritom nije bila riječ o vlastitim istraživačkim pogonima u Hrvatskoj u dobu pandemije Covid-19, nego i o svakodnevnim epidemijama gripe, te posebno o budućim pandemijama na koje već nekoliko godina upozoravaju i WHO i pojedini svjetski stručnjaci, a što se ove godine obistinilo.
Kad je riječ o zmijama, dakle o gmazovima koji su aktivniji što je vrijeme toplije, računica je jasna u dobu klimatskih promjena. Ljeta u Hrvatskoj, kako predviđaju svi klimatološki modeli, bit će sve toplija i toplija, s tim što bi do kraja ovog stoljeća promjene u temperaturi zraka ljeti mogle biti i više od 6 Celzijevih stupnjeva.
Hrvatska bi prema tome bila jedna od zemalja svijeta posebno pogođenih klimatskih promjenama, trpeći teške posljedice u prirodi, ekonomiji, stanovništvu, vodi, dostupnosti hrane i izloženosti bolestima. Ljetne temperaturne anomalije u Hrvatskoj u posljednja su dva desetljeća postala uobičajena u rasponu od +1,8°C i +2°C.
U takvom svijetu ponovno vraćanje u život Imunološkog zavoda Hrvatskoj bi trebalo biti jedno od glavnih strateških pitanja. Kad je riječ o zmijskom protuotrovu, Zavod je tu vrlo spreman.
„U Brezju se nalazi izdvojeni pogon u kojem se drže konji, zmije i štakori. Konjima se ubrizga razrijeđena otopina zmijskog otrova te nakon dva tjedna dolazi do imunološke reakcije i proizvodnje antitijela koja spašavaju ljudske živote. Potom se konju vadi krv i šalje u centralu u Zagrebu, gdje bi se proizvodio visokokvalitetni i u cijeloj Europi cijenjeni protuotrov“, kazao je Čardžić.
Brezje zapravo postoji svih ovih godina i mediji svako toliko podsjećaju na postojanje tog pogona.
„U izdvojenom pogonu u Brezju trenutačno skrbimo za 18 serumskih konja, 20 ovaca, 800 miševa, 65 zamoraca i 64 zmije“, objasnio je sadašnje stanje Čardžić.
Tijekom 2015. Imunološki zavod je pokušao od HALMED-a dobiti odobrenje za ponovno pokretanje proizvodnje, da bi do kraja godine od toga odustao, zbog objektivnih nedostataka.
Iscrpljivanje Zavoda počelo još 1994., da bi od 1997. Zavod zbog neulaganja u proizvodne pogone izgubio status suradne ustanove Svjetske zdravstvene organizacije. A taj status bio je zbilja nešto posebno. Slijedio je gubitak dozvole za proizvodnju lijekova, seruma i cjepiva od Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode.
Između ostalog, zbog neulaganja u proizvodnju i nezadovoljavanja proizvodnih standarda EU. Niti jedna vlada sve do danas Imunološkim zavodom nije se pozabavila u dovoljnoj mjeri da pokrene višegodišnji proces povratka stare veličine i slave, iako tamo još uvijek postoji i znanje i materijalni potencijal.
Kad je riječ o zmijskim ugrizima, Slobodna Dalmacija navodi da su od 1998. do 2019. godine zmije otrovnice (poskok i riđovka) ugrizle stotine ljudi, pa su tako zbog toksičnog učinka zmijskog otrova hospitalizirane – 632 osobe! Najviše hospitalizacija zbog ugriza zmija otrovnica bilo je 2001. godine, njih 58. Prošle godine je u bolnici završilo 18 ugriženih. Sveukupno, 70 ljudi tijeklom prošle godine završilo je na Hitnoj zbog ugriza zmija.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin5 dana prije
VAŽNO! S Višnjika objavili upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća
Nevjerojatno
5. srpnja 2020. at 9:48
Bože sačuvaj