Vijesti
UGLEDNI INSTITUT IZNIO ŠOKANTNU PROGNOZU: ‘U jesen će nastupiti val stečajeva dramatičnih razmjera, sad čak i banke strahuju
Još uvijek se vodi rasprava o smrtonosnosti koronavirusa za ljude. Ali kod banaka – točnije kod kredita koje su davale, ovaj će virus lako nadmašiti i crnu kugu. Prognoze za Njemačku su mračne
Svima je bilo jasno da će korona i mjere protiv pandemije pogoditi i bankarski sektor, ali procjena Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja u Halleu objavljena ovog srpnja je ipak izazvala šok, piše DW.
Istraživanje polazi od spoznaje kako banke neće biti toliko pogođene u “prvom valu” pandemije. Prve mjere za suzbijanje zaraze su iznenadile tvrtke, ali mnoge su još imale i solidne iznose na računu i zalihe na skladištima tako da nisu imale većih problema ni s otplatama kredita. Ali kako vrijeme odmiče – i makar se čuje kako potražnja postoji, ne samo na domaćem nego i na međunarodnom tržištu – tako se i rezerve tope.
Stručnjaci iz Hallea procjenjuju da će to neminovno značiti i velik broj kredita koji neće moći biti vraćeni – jedino je pitanje koliko brzo će se gospodarstvo vratiti u razmjerno normalno stanje. Ako će to biti brzo, onda će oko 6% volumena poslovnih kredita morati biti otpisano kao gubitak, ako se nevolje nastave, onda bi to moglo biti čak 28%. Izraženo u eurima, u najboljem slučaju bi gubitak banaka bio 127 milijardi eura, u najgorem čak 627 milijardi. Ekonomisti upozoravaju kako će ova posljedica korone – baš kao i kod ljudi – najteže pogoditi “slabe” među bankama: na primjer lokalne štedionice koje su i inače prvi partner za manje i obiteljske tvrtke i koje tek rijetko imaju mnogo većih poslovnih mušterija. A ako te mušterije dospiju u nevolju, onda se i tim bankama crno piše.
Naravno, u samim novčarskim institucijama izuzetno nerado slušaju takve procjene. Jer već po prirodi samog posla, ako se počne govoriti da je banka u nevolji, onda će to sigurno značiti da će doista zapasti u nevolje bez obzira na stanje njenih poslovnih knjiga. Zato Michael Emrich, predsjednik Udruge štedionica istoka Njemačke (OSV) optužuje ekonomiste Leibnizovog instituta za “širenje panike”. I u Baden-Württenbergu gdje je osobito mnogo tvrtki koje rade za automobilsku industriju, tamošnja 51 štedionica je koncem strpnja priznala kako im prijeti “dramatični pad dobiti”, ali predsjednik udruge štedionica Peter Schneider tvrdi kako će se “dobit više nego prepoloviti, ali će se još uvijek biti u plusu”. Jer tu nije samo riječ o kreditima koji će se morati otpisati, nego i o potrebi da se drastično poveća pričuva banke kako bi “pokrila” rizik u kreditnom poslovanju.
No dok banke veoma glasno tvrde kako sve nije tako strašno, Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) upozorava da je stvarno loše. 40% njemačkih tvrtki se Komori žali na probleme u likvidnosti. Svaka deseta tvrtka više ne vjeruje da će se uspjeti preživjeti krizu. Još nisu otišli u stečaj samo zato jer ih se “umjetno” drži na životu odlukom vlade: jedna od mjera konjunkturnog programa zbog korone jest i ukidanje obveze tvrtki da smjesta moraju proglasiti stečaj u slučaju nelikvidnosti. Drugim riječima: u njemačkom gospodarstvu već ima mnogo “živih mrtvaca” i to će se pokazati kad istekne taj rok kojeg je odredila vlada. “Strahujemo da će u jesen nastupiti val stečajeva dramatičnih razmjera”, kaže predsjednik Komore Eric Scheitzer.
I tvrtka za osiguranje kredita Euler Hermes procjenjuje kako bi do konca slijedeće godine preko 20.000 tvrtki u Njemačkoj moglo nestati u stečaju. A što će to značiti za banke? Stečaj neke tvrtke nije samo nestanak poslovne mušterije: kod malenih banaka u provinciji u pravilu tamo račune imaju i radnici tih tvrtki koji će zbog stečaja ostati bez posla.
Michael Koetter, pročelnik odjela za tržište novca Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja je u razgovoru za DW priznao da je veoma teško davati prognoze o sudbini banaka i o tome kada će one dospjeti u nevolju, jer ima mnoštvo faktora. Ne samo ekonomskih, nego i zdravstvenih: hoće li biti značajnijeg drugog vala zaraze i hoće li zbog toga opet biti propisan Lockdown. Ali ostaje kod objašnjenja kako će banke to itekako osjetiti – ali tek sa zakašnjenjem: “Načelno će broj stečajeva, kako ja to vidim, porasti, pogotovo kad opet budu ukinute nedavne odluke o labavijoj obvezi prijavljivanja nelikvidnosti.”
Tek kad se to dogodi, u nevolje će dospjeti i banke: “Posebno malene banke imaju vlastita i različita pravila od kad se neki kredit mora voditi kao ugrožen i eventualno biti otpisan”, kaže Koetter. Ali nakon jednog ili dva kvartala tu više neće biti moguće ignorirati nevolje tako da će se taj gubitak pokazati i u poslovnim knjigama banke.
Hoće li to značiti i krizu banaka? Analitičar Boston Consulting Group Holger Sachse, ovisno o razvoju pandemije, ne želi isključiti tu mogućnost. Makar stručnjaci ne misle kako će se takva kriza moći usporediti s financijskom krizom prije nekoliko godina.
I to makar procjene Leibnizovog instituta slute crne dane za banke u razmjerno solidnom gospodarstvu jedne Njemačke. Diljem Europe će to vjerojatno biti još mnogo gore: savjetnička tvrtka Oliver Wyman procjenjuje kako će banke Starog kontinenta u dogledno doba morati otpisati preko 400 milijarde eura kredita koji se neće moći vratiti – a i to samo ako čitava pandemija ubrzo završi. U najgorem slučaju bi to moglo biti i 800 milijardi eura.
Utoliko i agencija za procjenu kreditne sposobnosti Moody’s procjenjuje da će pandemija osjetno oslabiti kreditnu sposobnost europskih banaka, a udio “problematičnih” kredita bi se već do 2022. mogao udvostručiti, ako ne i utrostručiti. Ali hoće li to onda dovesti do krize ili čak do sloma bankovnog sustava u Europi?
“To nije vjerojatno”, smatra Christian Edelmann iz Oliver Wymana. Jer za razliku od bankovne krize prije desetak godina je sad tu Europska središnja banka koja se pobrinula da ima dovoljno novca u opticaju.
No to ne znači da će bankama biti lako: “Mnoge će se zateći u nekoj vrsti preživljavanja s veoma malenim stopama dobiti”, smatra taj ekonomist. Banke će najvjerojatnije preživjeti, ali sasvim sigurno će doći do racionalizacije i mjera štednje: to znači i fuzije i udruživanja, ali i zatvaranje poslovnica i otkazi zaposlenicima. Sve više će se okrenuti digitalnom svijetu novca – ali i tu će se možda dogoditi promjene koje se sad još samo naslućuju.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća