Vijesti
Istraživanje pokazalo da korona sa sobom nosi 98 dugotrajnih simptoma: Opadanje kose jedan od njih
Najčešći, među 98 dugotrajnih simptoma koji su se javili kod ljudi koji su preboljeli Covid-19 su umor, bol u zglobovima i mišićima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost i glavobolja
Kako pandemija traje već mjesecima, tako se mogu pročitati različita iskustva oboljelih od koronavirusa. I oni koji se još uvijek bore s Covidom-19 kao i oni koji su preboljeli ovu bolest, prijavljuju različite i simptome i “nuspojave” koje im je virus donio.
Tako je televizijska sportska novinarka Mirna Zidarić na Twitteru objavila kako joj je nakon Covida počela otpadati kosa. Ova novinarka zarazila se tijekom lipnja, najvjerojatnije za vrijeme boravka na teniskom turniru u Zadru. Na istom turniru zarazili su se tenisači Borna Ćorić i Novak Đoković.
Mirna Zidarić nije jedina osoba koja se bori s opadanjem kose nakon obolijevanja od koronavirusa jer zadnjih tjedana je upravo opadanje kose jedan od najčešćih problema na koji su se žalile osobe koje su preboljele Covid-19.
Kako prenosi Jutarnji list, novo istraživanje u kojem je sudjelovalo 1.567 ispitanika koji su preboljeli Covid, pokazalo je da postoji 98 dugotrajnih simptoma. Najčešći među njima su umor, bol u zglobovima i mišićima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost i glavobolja.
Riječ je o istraživanju koje još nije objavljeno i znanstvenom časopisu, no proizvašlo je sa Facebook stranice “Survivor Corps”. Stranica je zapravo online zajednica ljudi koji govore svoja iskustva u borbi s korononom. Ovo istraživanje vodile su izvanredna profesorica medicine Sveučilišta Indiana dr. Natalie Lambert te Wendy Chung, specijalistica Medicinskog centra Irving Sveučilišta Columbia.
“Mi još uvijek ne znamo kakve dugoročne posljedice Covid-19 ima na zdravlje, na neurološki, kardiovaskularni, gastrointestinalni ili endokrini sustav. I zato ne treba govoriti da je nekakva masovna zaraza dobra vijest, što se ovih dana moglo čuti u medijima”, upozorava za Jutarnji list prof. Branko Kolarić, inače član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije.
Studije su do sada pokazivale da koronavirusu nije meta samo dišni sustav, nego i niz drugih organa ili sustava u ljudskom tijelu. Dakle, pokazalo se da Covid djeluje kao sistemska bolest. Prof. Dimitri Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na čikaškom Sveučilištu Northwestern, objašnjava da je Covid sistemska bolest koja pogađa mnoge dijelove tijela, čak i mozak.
“No, detaljan mehanizam kako novi koronavirus pogađa mozak trenutačno nije poznat. To može biti zbog izravnog napada virusa na moždane stanice ili posrednim mehanizmima. Njegovo djelovanje je donekle slično mnogim drugim sistemskim virusima koji također imaju snažne učinke na živčani sustav”, objašnjava prof. Krainc koji je s kolegama na Sveučilištu napravio “Covid neurološku kliniku”.
“Budući da se o dugoročnim učincima virusa malo zna, namjeravamo pratiti pacijente s neurološkim problemima kako bismo uvidjeli što se događa tijekom vremena. Sveukupno, kod nas je oko 25 posto bolesnika imalo simptome zbog disfunkcije središnjeg živčanog sustava, uključujući vrtoglavicu (17 posto), glavobolju (13 posto), poremećaj svijesti (7,5 posto), akutnu cerebrovaskularnu bolest (3 posto), ataksiju (0,5 posto) i epileptičke napadaje (0,5 posto)”, navodi prof. Krainc.
Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor s riječkog Medicinskog fakulteta, ističe kako postoje brojni dokazi da Covid-19 nije “obična gripica” nego da je riječ o ozbiljnoj bolesti koja može ostaviti dugoročne i značajne posljedice na čovjeka. Kako ovaj imunolog objašnjava, te posljedice se odnose na kronična oštećenja, osobito srca i pluća, no i drugih organa kao što su bubrezi. Isto tako, navodi da je prisutan sindrom kroničnog umora.
“Taj sindrom nastaje najvjerojatnije kao posljedica oluje citokina koji prolaze krvno-moždanu barijeru i oštećuju dijelove mozga. Hipercitokinemija može aktivirati mikrogliju, stanice u mozgu slične makrofazima, koje svojom aktivnošću i svojim proizvodima posreduju moždano oštećenje.
“Drugi mogući razlog ovog postvirusnog sindroma je oštećenje limfne drenaže iz mozga virusom SARS-CoV-2 koji u mozak, prema svemu sudeći, ulazi kroz sitastu kost, smještenu između nosne i moždane šupljine, a kroz koju prolaze njušni živci, što je također mogući razlog razvoja gubitka osjeta mirisa zbog Covida-19. Kroz sitastu ploču ove kosti odvija se limfna drenaža mozga čiji se poremećaji dovode u vezu s razvojem sindroma kroničnog umora, ne samo u ovoj nego i u drugim virusnim infekcijama poput infekcije Epstein-Barr virusom, uzročnikom infektivne mononukleoze. Sindrom se očituje trajnim umorom u kojem odmaranje ne pomaže, iscrpljenošću i nemogućnošću koncentracije te različitim kognitivnim deficitima. Javljaju se poremećaji sna i bolovi u mišićima zbog čega se poremećaj još naziva “mialgični encefalomijelitis”, govori riječki imunolog za Jutarnji list.
Vladimir Krajinović, jedan od vodećih infektologa sa zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” misli da u slučaju Covida-19 treba razlužiti lakše slučajeve od težih slučajeva bolesti. Ističe da je najbolje reći da se radi o sistemskoj bolesti.
“Mislim kako je najispravnije reći da se radi o potencijalno sistemskoj bolesti jer je u blagim i srednje teškim slučajevima to samo respiratorna bolest, ali u najtežim je sistemska i može se manifestirati kao multiorganska disfunkcija. Međutim, viremija, odnosno prisutnost virusa u krvi je iznimno rijetka, barem prema literaturi. Nakon svake infekcije neko vrijeme zaostanu različite smetnje, ovisno o težini bolesti i komplikacijama. Prema mojem mišljenju, sve je već viđeno i opisano kod drugih virusa”, zaključio je dr. Krajinović za Jutarnji list.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća