Vijesti
UVJERENI STE DA JE 2020. DO SADA BILA NAJGORA GODINA U POVIJESTI? Nećete vjerovati, ali – nije! Stručnjaci: ‘Za sve je kriv jedan sindrom’
Jednog dana samo smo se probudili u 2020. i tada kao da su se sve loše vijesti slile na ovaj svijet
Da je netko prije godinu dana rekao kako će izgledati 2020. godina vjerojatno bi mu rekli da je čitao previše proročanstava Babe Vange, Nostradamusa ili nekog trećeg vidovnjaka koji predviđa apokaliptične scenarije za budućnost. No, jednog dana samo smo se probudili u 2020. i tada kao da su se sve loše vijesti slile na ovaj svijet. Pandemija, potres u Zagrebu, gubitak posla, osjećaj nesigurnosti imale su utjecaj na brojne ljude.
Jedna od njih je i Jenny Eastwood, 26-godišnjakinja s Novog Zelanda koja je postala opsjednuta lošim vijestima. Ova djevojka, koja inače radi u marketingu, nije mogla prestati čitati vijesti na temu pandemije Covida, policijske brutalnosti, politici, prosvjedima, teorijama zavjere. Činilo joj se kao da se svakih 10 minuta pojavi nova objava na Instagramu ili Redditu.
“Tijekom pandemije, počela sam se osjećati loše. Imala sam osjećaj da je čovječanstvo općenito zakazalo, a nisam se mogla ni na što koncentrirati jer bih stalno razmišljala o tome kako moram pročitati posljednje vijesti”, ispričala je Jenny za National Geographic.
‘Doomscrolling’
Zašto je Jenny, kao i mnogi drugi, postala opsjednuta lošim vijestima? Odgovor se skriva u evolucijskom razvoju jer priče o strahu i opasnosti izazivaju tjeskobu, što znači da je mozak stalno u visokoj pripravnosti. U ranijoj povijesti, mislilo se da je to prednost, no danas to ima drugačije značenje koje se reflektira kroz neprestano “osvježavanje” društvenih mreža i pretraživanjem vijesti. “Doomscrolling” izraz je koji opisuje tu tendenciju kada ljudi nastavljaju pregledavati vijesti čak i kada su obeshrabrujuće i krajnje depresivne.
Takvu reakciju je pokrenulo mnoštvo tragedija koje su se dogodile. Primjerice, koronavirus je usmrtio gotovo milijun ljudi diljem svijeta, a broj umrlih i zaraženih i dalje raste. Korona-kriza je primjerice istaknula društvenu i ekonomsku nejednakost ljudi u svijetu. K tome, u SAD-u požari neprestano divljaju i Kalifornija izgleda kao mjesto koje je poharala apokalipsa.
Tu je i sezona uragana koja razara gradove, a istočnim dijelom Afrike zavladale su najezde skakavaca. Masovna eksplozija u Beirutu kriva je za smrt najmanje 190 osoba te je uzrokovala štetu od 15 milijardi dolara. Isto tako, klimatske promjene se ubrzavaju.
Iskrivljena percepcija sadašnjosti i nerealna verzija prošlosti
S obzirom na to kakve su vijesti koje nas svakodnevno bombardiraju već šest mjeseci otkada je pandemija službeno nastupila, ne čudi što ljudi 2020. godinu vide tako crno. Međutim, vjerovali ili ne, nije sve u 2020. tako crno, ali nam se to tako čini jer mozak čovjeka ima tendenciju oštrije prosuđivati sadašnje događaje.
Dakle, neobuzdana i pretjerana konzumacija medijskog sadržaja može iskriviti nečiju percepciju i zato je veoma jednostavno usvojiti nezdrave obrasce vjerovanja. Prema stručnjacima, obuzdavanje navike stvaranja negativne i loše slike o svijetu može smanjiti stres. Naši se preci vjerojatno ne bi složili s konstatacijom da je 2020. najgora godina ikada zabilježena. Naime, vrlo je zastrašujuće ono što se svakodnevno događa, ali i ono što se događalo u prošlosti, poput primjerice španjolske gripe od koje je preminulo 50 milijuna ljudi.
Profesor marketinga na Sveučilištu Boston, Carey Morewedge, napravio je istraživanje koje je pokazalo da ljudi zapadne kulture imaju sklonost negativnije interpretirati današnje događaje. Isto tako, vole naglašavati kako je “prije bilo bolje”. Razlog za to leži u tome što je ljudsko pamćenje programirano tako da radije pamti pozitivna iskustva, a taj fenomen naziva se “ružičasta retrospekcija”. “Ako razmišljam, primjerice, kako volim ići na utakmice bejzbola, neću se sjećati onog vremena kada je klub za koji navijam gubio. Prošlost sudimo po pozitivnim sjećanjima koje imamo, a sadašnjost prosuđujemo po svemu onome što nam je dostupno”, rekao je profesor Morewedge.
No, u nerealne verzije prošlosti ne ide samo “obični puk”, nego i mnogi povjesničari tamo “zaglibe”. Povjesničarka Erika Harlitz-Kern sa Sveučilišta u Miamiju iznosi primjer tzv. “Pozlaćenog doba”. To je vrijeme između 1870. i 1900. godine kada je industrijska revolucija omogućila razvoj tehnologije, umjetnosti i kulture. Međutim, povjesničarka navodi za National Geographic da je to isto razdoblje bilo vrijeme ogromne socijalne nejednakosti, genocida na Indijancima te siromaštva.
Psihološke posljedice potresa i pandemije: ‘Strah i tjeskoba su normalni, ali uvijek ima optimizma’
Što je ‘sindrom zlokobnog svijeta’?
Američka udruga psihologa je 2017. godine provela istraživanje u kojem je kod ispitanika koji su sumanuto pratili najnovije vijesti, zabilježili stres, tjeskobu, manjak sna, umor i druge negativne mentalne simptome. Da prekomjerna konzumacija vijesti nije dobra nije ništa novo jer je istražvanje Sveučilišta u Pennsylvaniji iz 1968. godine, predvođeno Georgeom Gebnerom, otkrilo je izravnu povezanost između vremena provedenim pred tv-om i mogućnosti da će gledatelj percipirati svijet kao opasnije i strašnije mjesto. Tu pojavu Gerbner je nazvao “sindromom zlokobnog svijeta”.
Ovaj istraživač je još otkrio da gledatelji koji konzumiraju televizijske sadržaje uglavnom vjeruju da se takvo nasilje odvija i u stvarnosti. Teoriju kultivacije Gebner je postavio preko toga, a ona pretpostavlja da što više televizije ljudi gledaju, da više počinju vjerovati da televizijski sadržaj odražava stvarnost.
Zbog društvenih mreža sadašnjost se čini gorom
Mesfin Awoke Bekalu, znanstvenik koji se bavi odnosnom društvenih mreža i javnog zdravstva na Harvardu upozorio je da se prijašnja saznanja ne mogu primijeniti za objašnjavanje utjecaja društvenih mreža. Dok gledanje televizijskog programa ne zahtijeva sudjelovanje, društvene mreže zahtijevaju korisnikovo aktivno sudjelovanje.
“Društvene mreže preuzimaju ulogu društvenih interakcija u stvarnom životu, a nerijetko zamjenjuju i aktivnosti poput vježbanja i spavanja. Mladi se često uspoređuju s drugima što vrlo često dovodi do niskog samopouzdanja i osjećaja da niste dovoljni”, objašnjava znanstvenik.
Premda se prošlost možda nikada neće moći promatrati kao sadašnjost, pristranost se može kontrolirati, poručuju psiholozi. Prvi korak za to je priznanje koliko konzumacija medija može promijeniti nečiju percepciju.
“Moramo biti svjesni društvene mreže u kojoj se nalazimo, s kim surađujemo i kakav sadržaj konzumiramo. Zbog društvenih mreža sadašnjost nam se može činiti puno gorom nego što zapravo jest i puno gorom od prošlosti, ali to ne mora biti slučaj za svakoga”, izjavio je Bekalu za National Geographic.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!
-
magazin5 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća