Magazin
Blagdanska depresija će se ove godine javiti – kasnije no inače
Veliki val pomoći koji je krenuo neposredno nakon potresa govori da su mnogi postali svjesniji koliko su besmislene neke stvari oko kojih se inače nerviramo, na koje trošimo vrijeme i novac
Kako borba protiv virusa korone u Hrvatskoj traje još od ožujka prošle godine i donijela je velika neizvjesnost, mnogi su se prije blagdana borili s osjećajem depresije. Blagdani su za većinu vjerojatno bili još depresivniji, jer se nisu mogli normalno družiti s najmilijima, no potresi koje smo doživjeli kod većine su izazvali snažan šok i na neki način prekinuli, odnosno odgodili osjećaj depresije. S time ćemo se boriti tek kasnije – kaže psihologinja Ana Božac iz Centra za osobni rast i razvoj kreativnih potencijala, iz Pule.
Čini se da ove godine barem ne moramo razmišljati o postblagdanskoj depresiji, kao ni o tome da se približava treći ponedjeljak u mjesecima, koji se inače često spominju kao najdepresivniji u godini. Psiholozi su ga ‘locirali’ na sredinu siječnja, kad pomalo prolazi pozitivan efekt blagdana, zajedništva i pozitivnih emocija koje idu s vremenom, a počinje suočavanje sa stvarnošću: S time da je sve isto kao i lani, samo nas još čekaju i računi za sve ono što smo tijekom blagdana potrošili.
– Ove godine su stvari definitivno drugačije. Potresi su zapravo potaknuli šok i stresnu reakciju organizma. Kod onih koji su proživjeli potres, emocije su potisnute, a energija usmjerena u to da nekako riješe krov nad glavom i osnovnu egzistenciju. S druge strane, mi ostali smo dirnuti time što oni prolaze, a neki i sami osjećaju potrese koji stalno tresu, što je dovelo do toga da se aktiviramo i pretočimo to u zajedničku energiju usmjerenu na to da se pomogne postradalima – kaže Božac.
Dodaje da nas činjenica da se tlo svako malo trese stalno drži budnima i tjera da na neki način budemo aktivni, pa ljudi imaju još veću potrebu usmjeriti energiju u nešto korisno.
– Zato je došlo do tako velikog vala pomoći. Mnogim ljudima koji su otišli na teren i tamo pomažu, ili skupljaju pomoć u svojoj okolini, zbog toga se osjećaju ispunjeno i korisno, pa im to pomaže – kaže sugovornica. Kada se naše mogućnosti za pomoć i snage iscrpe i pomoć na terenu malo uspori, treba očekivati da će i oni koji pomažu i oni kojima je pomoć potrebna, doći u fazu rezigniranosti, koja može voditi u kolektivnu depresiju, no teško je reći kada do toga može doći, niti koliko će trajati te kako ćemo se nositi s tim.
– Možemo pretpostaviti da se na proljeće kod mnogih mogu javiti negativni osjećaji, no slijedi ljeto i turistička sezona, koja bi mogla barem donekle pokrenuti gospodarska kretanja i pomoći da dio ljudi nešto zaradi, da se stvari pokrenu. To bi mnogima moglo dati nadu. Osim toga, svi se mi borimo i s nekim aspektom osobnih kriza koje ovo vrijeme nosi, tako da će to biti vrlo individualno.
Na koncu, ne znamo ni koliko dugo će stres trajati, što ovisi i o tome koliko dugo će se tlo smirivati nakon potresa te kako će se razvijati situacija s koronom. I teško je reći kako će to djelovati na nas kolektivno – kaže Ana Božac.
Nevolje nam pomažu da se povežemo, postanemo usmjereniji na bitno i budemo bolji jedni prema drugima, kaže psihologinja Ana Božac. | Foto: čitatelj 24sata
Na osobnoj razini, dodaje, velika pomoć koju je krenuo neposredno nakon potresa govori nam da su mnogi pomalo postali svjesni koliko su besmislene neke stvari oko kojih se inače nerviraju, na koja trošimo vrijeme i novac, te da će mnogi od svega toga izaći kao bolji ljudi, svjesniji pravih vrijednosti.
– Nevolje nam je pomoglo da se povežemo, da postanemo usmjereni na bitne stvari i budemo bolji jedni prema drugima. Tome nevolje inače služe: Da nas prodrmaju i da preispitamo svoje stavove. Ne, teško je reći može li se i hoće li se taj val prenijeti na razinu cijelog društva i onih koji nas vode, kako bismo u konačnici napredovali kao društvo – zaključuje Božac.
Magazin
Danas se obilježava Svjetski dan WC-a: Ako mislite da je ovaj datum beznačajan, varate se
Svjetski dan WC-a obilježava se 19. studenog kako bi se skrenula pozornost na sanitarnu krizu za milijarde ljudi diljem svijeta koji žive bez pristupa sigurnoj defekaciji.
Važnost čistih i sigurnih zahoda
Ako mislite da je ovaj datum beznačajan, varate se. Naime, bez čistih i sigurnih zahoda te osiguravanja ljudskog otpada možemo ugroziti izvore hrane i vode, čime dodatno ugrožavamo okoliš i vlastito zdravlje.
Kad ljudi nemaju pristup zahodima kakve danas poznajemo i koristimo, nuždu obavljaju u prirodi. To se zove otvorena defekacija. Prema podacima UN-a iz 2021., više od 3,6 milijardi ljudi živi bez pristupa sanitarnim čvorovima. To često uzrokuje širenje bolesti, navodi klix. Zahodi također štite dostojanstvo, sigurnost i zdravlje žena, posebice tijekom menstruacije i trudnoće. Za svaki dolar uložen u osnovne sanitarne uvjete vraća se do pet dolara u obliku ušteđenih medicinskih troškova i povećane produktivnosti, a radna mjesta se otvaraju duž cijelog lanca usluga.
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, gotovo 1000 djece diljem svijeta umre svaki dan od proljeva koji je povezan s lošim sanitarnim uvjetima i kontaminiranim izvorima vode. Sigurni sanitarni uvjeti, dobra higijena i sigurna opskrba vodom mogu spasiti živote više od 300.000 djece godišnje.
Stoga je Svjetski dan zahoda idealna prilika da naučimo više o higijeni i tako podignemo svijest o globalnoj sanitarnoj krizi. Organizacija World Toilet Day želi ukazati na alarmantne statistike. S tim u vezi zalaže se da svaka osoba ima pravo na sigurnu nuždu do 2030. godine.
Magazin
Smiju li se zaključavati ulazna vrata zgrade? Evo što kaže zakon
Ponegdje su ulazna vrata stambenih zgrada u Njemačkoj zaključavaju iz opreza ili kao dodatnu zaštitnu mjere od provalnika. Međutim, pravne situacije po ovom pitanju su nejasna, pa i kontroverzna. Prema Regionalnom sudu u Frankfurtu na Majni, ulazna vrata u stambenim zgradama ne smiju se zaključavati. Sud svoju odluku obrazlaže zaključavanjem ulaznih vrata kuće, što predstavlja značajan rizik za vlasnike stanova i njihove posjetitelje.
Ulazna vrata kao smrtonosna zamka
U slučaju požara ili druge izvanredne situacije, ulaznih vrata koja su zaključana moguće je otvoriti samo ako sa sobom imate ključ, prenosi Fenix Magazin.
To značajno ograničava mogućnost bijega jer se može pretpostaviti da se ključ ne uzme u situaciji panike. Tako u hitnim slučajevima, ulazna vrata mogu postati smrtonosna prepreka.U slučaju o kojem se raspravlja, udruga vlasnika odlučila je noću zaključati ulazna vrata u određeno vrijeme. Međutim, suci regionalnog suda u Frankfurtu odlučili su da je to u suprotnosti s načelima odgovarajuće uprave i poništili su odluku.
Stanodavac u sukobu interesa
Međutim, u svojoj presudi od 20. ožujka 2007. Okružni sud u Hannoveru odlučio je, u slučaju da ugovor o najmu stana ili kućni red tako odrede, ulazna vrata moraju biti zaključana.
I sud je uvidio opasnost od zatvorenih vrata u nuždi, ali je odluku prepustio stanodavcu. On mora odvagnuti interese o temama zaštite od provale i zaštite od požara.
Njemačka udruga stanara (DMB) pak potvrđuje da stanodavac može inzistirati “da ulazna vrata noću moraju ostati otključana” “kao dio balansiranja interesa”.
Udruga prijatelja i podupiratelja dobrovoljnog vatrogasnog društva grada Brühl naglašava da su ulazna vrata ujedno i vrata za izlaz u nuždi.
Stoga se mora “lako otvoriti iznutra u bilo kojem trenutku pomoću ručke bez ikakvih vanjskih pomagala, poput ključa”. Čim izbije požar, “stanovnici su obično pod velikim psihičkim stresom.” Također postoji “rizik da će zaboraviti ključ u stanu ili ga neće moći ponijeti sa sobom”. A onda je bijeg u slučaju požara težak ili gotovo nemoguć. Panik brava je rješenje
Rješenje dileme može biti ugradnja vrata sa tzv. panik bravom koja je još poznata i kao „antipanik brava“.
Takva brava se zaključati izvana, a vrata se mogu otvoriti iznutra i bez ključa. Otvaraju se pritiskom na ručku. To omogućuje nesmetan izlaz ili bijeg u slučaju opasnosti. Takve brave dostupne su već od 50 eura, a bolji modeli dostupni su već od oko 100 eura.
Magazin
Četiri razloga zbog kojih ljudi uništavaju veze, prema psihologinji s Harvarda
Mnogi od nas žele kvalitetne i značajne romantične veze, no ponekad ih nesvjesno sabotiramo vlastitim postupcima i uvjerenjima. Sabotiranje veza često proizlazi iz straha, nesigurnosti ili prošlih iskustava, a može ozbiljno narušiti našu sposobnost povezivanja s drugima. Psihologinja s Harvarda, dr. Cortney Warren, otkrila je četiri glavna razloga zašto ljudi sabotiraju svoje romantične odnose te kako ih prepoznati i prevladati kako bismo izgradili zdravije veze.
Strah
Najčešći razlog za sabotiranje odnosa je strah. “Ljudi se boje biti povrijeđeni, napušteni ili odbijeni, osobito kada im je jako stalo do partnera. Ponekad je to strah od samog povezivanja ili obveze. Ovaj strah može dovesti do misli poput: ‘Radije ću otići prije nego što me povrijede.’ ili ‘Ne želim se previše vezati jer će me kasnije povrijediti'”, objašnjava psihologinja za YourTango.
Nisko samopouzdanje
Ljudi s niskim samopouzdanjem često sabotiraju odnose jer ne vjeruju da zaslužuju ljubav i zdravu vezu. Zbog negativne slike o sebi, mogu se povući ili stvoriti prepreke u odnosu, tvrdi dr. Warren. “Takve misli mogu izgledati poput fraza: ‘Nisam dovoljno dobar za ljubav’ ili ‘Naći će nešto bolje čim shvate da sam slomljen'”, dodala je.
Poljuljano povjerenje
Prethodne veze, obilježene nevjerom, neiskrenošću ili izdajom, mogu dovesti do dubokog nepovjerenja. Psihologinja navodi: “Ljudi u ovakvim situacijama često vjeruju da nitko ne zaslužuje njihovo povjerenje, zbog čega izbjegavaju dublju povezanost. Misli poput: ‘Nikada više nikome ne vjerujem 100 posto’ ili ‘Uvijek čekam trenutak kad će prekršiti moje povjerenje’, znakovi su ovog problema.”
Nerealno visoka očekivanja
Perfekcionistički pogledi na veze ili vjerovanje u romantične bajke često dovode do razočaranja. Ljudi s nerealnim očekivanjima brzo odbacuju partnere zbog manjih nesavršenosti.
“Dobra vijest je da prepoznavanjem ovih obrazaca možete raditi na njihovu mijenjanju. Razumijevanje vlastitih postupaka i razloga zašto sabotirate odnose prvi je korak prema izgradnji zdravijih i ispunjenijih veza”, zaključila je dr. Warren.
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet3 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci