Hrvatska
Božinović detaljno pojasnio kako će se popuštati mjere
U posljednja 24 sata zabilježen je 371 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2471, objavio je Nacionalni stožer. Među njima je 1007 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 91 pacijent. Preminulo je 19 osoba. Nacionalni stožer održao je press konferenciju.
Vera Katalinić Janković govori o stanju s koronavirusom u protekla 24 sata.
“Umrlo je 19 osoba. Prosjek godina je 77. Među preminulima su osobe s komorbiditetima, najmlađe su tri osobe u dobi od 56 godina s komorbiditedima malignih bolesti”, rekla je.
“Broj novootkrivenih dnevnih slučajeva je i dalje u padu. Danas manje nego prije tjedan dana i dva tjedna na isti dan. U Hrvatskoj je 14-dnevna stopa incidencije je od 40 do 200, prosjek je 135. Na petom smo mjestu u EU”, rekao je Kaić.
“Imamo prijavljeno 732 nuspojave na cjepivo. Na AstraZenecino cjepivo još nemamo prijavljene nuspojave jer je tek počelo cijepljenje”, dodao je.
Govori ministar zdravstva Vili Beroš.
“Jučer je hospitalizirano 82 ljudi, a 13 ih na respiratoru. Sve nas to upozorava da epidemija nije gotova. Nemojmo dozvoliti da cijepenje prije reda zasjeni sve ono dobro što smo napravili. Zato molim sve cijepitelje da se pridržavaju plana i programa cijepljenja”, rekao je Beroš.
“Ono što sam napravio, uputio sam dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo da propiše protokol za cjepiva koja ostanu. Stoga je moj dopis jutros otišao prema Zavodu”, dodaje.
“Jučer je premijer dao naznaku za mjere. Vrijedit će do 28. veljače. To je proizvod svakodnevnog rada. Ovo nije trenutak u kojem bi popuštanje bilo sveobuhvatno. Moramo biti oprezni”, rekao je Božinović.
“Razmišljamo i imamo sliku onih mjera koje se dodatno mogu relaksirati ako trendovi ostanu ovakvi. Znamo da ćemo vrlo pozorno pratiti sve ono što se događa pogotovo veznano za nove varijante virusa”, kazao je Božinović i dodao kako se mjere postupno balansiraju.
Detaljno je pojasnio epidemiološki okvir za popuštanje mjera.
“Četiri kategorije se popuštaju. Prva je isporuke hrane, pića i slastica iz ugostiteljskih objekata. Izrađen je precizni epidemološki okvir. Onio koji preuzimaju hranu ili piće se ne smiju zadržavati, nije dozvoljen ulazak u objekt. Razmak mora biti 2 metra, maske su obavezne. Ne smije se puštati glazba, terase treba maknuti, onemogućiti korištenje stolice. Treba se istaknuti pravila.
Teretane – važno je voditi računa o broju koristnika, 1 osoba na 20 kvadrata. Vodi se briga o provjetravanju. Nakon svake uporabe sprava mora se dezinficirati. Samo vlastiti ručnici i prostirke. Izbjegavati bliski kontakt i zabrana korištenja zajedničkih tuševa. Vodi se popis korisnika. Maske pri dolasku i registraciji”, objašnjava.
U školama stranih jezika treba ograničiti grupe, obvezno je korištenje maski, a predavači trebaju održavati razmak ili se odvojiti pleksiglasom te mjeriti temperaturu.
U kladionicama je također obvezno nošenje maski i držane razmaka.
U automat klubovima može biti 1 korisnik na 7 kvadrata. Držanje razmaka od dva metra, ako postoje sjedeća mjesta razmak mora biti 1,5 metara, a između stolova 3 metra. Ugostiteljski dio mora biti zatvoren, on nije dozvoljen.
Upitan zašto automat klubovi i igraonice smiju raditi, a dvorane ne, Božinović je rekao da se ide redom.
“Donosimo prije svega mjere koje su u korist djece. Osnovno je zdravlje, a prednost ćemo dati djeci, školama i igraonicama jer njima je teško objasniti zašto ovako živimo”, rekao je Božinović.
Kaić kaže kako svaka aktivnost nosi rizik.
“Epidemiološki okvir može dati smjernice, mora se odrediti koje su prioritetne aktivnosti a koje se mogu dodatno odgoditi i ovo je rezultat tih pregovora. I dječje igraonice predstavljaju rizik. Kad bi se sve opustilo vratili bi se brzo velikom broju oboljelih”, rekao je Kaić.
“Kad govorimo o dvoranama to su velikim djelom školske dvorane, mi smo pustili nastavu i gleda se da se djeca što manje miješaju u istom objektu. Pokušavamo sve da se djeca ne druže i onda bi otvorili dvorane unutar tih škola i onda bi sve ovo palo u vodu”, pojašnjava dodatno Božinović.
Istarski stožer zatražio je regionalni pristup u donošenju mjera?
“Što se tiče njih, mi smo dnevno u kontaktu. Oni imaju najpovoljniju situaciju i skuladno odluci oni mogu donositi odluke koje su stože od onoga na nacionalnoj razini. Imali su neke druge prijedloga, ali nakon ovih odluka nemaju neke posebne mjere koje bi htjeli ublažiti. Sa svima je komunikacija stalna”, rekao je Božinović.
“Moram dematirati par stvari, na čelu skupa nije bila Markotić, to je bila misa, a ja ne mogu biti svećenik. Mediji su prenijeli da je Markotić bila bez maske i da je držala govor. Nisam držala govor, već na misi postoji nešto što se zove molitva vjernika. Vjernici čitaju poruke i tako sudjeluju u euharistijskom slavlju. Jedna rečenica ne može biti govor. Druga stvar, bilo je oko mene ljudi ali sam bila izdvojena i na metat i pol. Masku sam imala cijelo vrijeme. Masku sam skinula kada sam trebala čitati”, rekla je Markotić.
“Nisam primjetila kršenje mjera, padala je kiša i svi su bili razdvojeni zbog kišobrana i imali su maske. Tamo sam došla kao vjernik, da je bilo na zatvorenom ne bih došla”, dodala je.
Božinović se osvrnuo na okupljanje povodom prosvjeda Udruge Glas poduzetnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
“Udruga je danima pozivala ljudi, a prijavili su prosvjed od 25 osoba. Kad imate najavu javnog skupa, veći dio inspektora je bilo na terenu i nešto su utvrdili. Nikad ne tumačim što policija radi. Oni su donijeli zaključke i objavjestili odgovarajuća tijela”.
“Kad govorimo o misama to je jedno od najosjetljivijih pitanja, mise i vjerske službe nigdje nisu zatvorene nakon prvog vala. Imate dva pristupa danas u EU. Imate zemlje koje su ograničili broj ljudi koji mogu prisustvovati a neki su zatvorili a te odluke su pale na ustavnom sudu. Hrvatska je u dijalogu s crkvom. Da se ne zatvraju mise, da se zaštiti živote i zdravlja i da se izađe u susret vjernicima. Nisu svi uvijek bili zadovoljni. Uspjeli smo da se te vrednote koje su u Ustavu i međunarodnog karaktera su”.
“U Klinici Fran Mihaljević su se cijepili svi zdravstveni djelatnici Klinike. U trenutku kad je bilo nešto dodatnih doza cjepiva, cijepilo se nešto starijih ljudi i zdravstvenih djelatnika. Ti stariji ljudi su većina s nizom kroničnih bolesti i polovica njih s karcinomima i akutnim karcinomima. Dio njih s ozbiljnom anamnezom alergijskih reakcija na različite lijekove u prošlosti. Moja majka ima 84,5 godine, ona ima više kroničnih dijagnoza, od toga najmanje dvije koje su usko vezane za obzbiljen komplikacije od covida. Imala je nedavno iznimno tešku i opsežnu opreaciju i ne vidim zašto se ona ne bi smjela cijepiti iako je moja majka. Mi smo u Klinici dobili samo Pfizerovo cjepivo za sada i cijepili smo samo tim cjepivom”, kaže Markotić.
Istaknula je da u Klinici Fran Mihaljević imaju puno upita za cijepljenje.
“Bio je plan da se mi uključimo u cijepljenje i da cijepimo djelatnike koji su nekad radili kod nas. Mi isto tako možemo obavljati djelatnost cijepljenja i to radimo. Cijeli niz je upita, bilo je planirano da se ponudi i na neki način da naši djelatnici djelatnici također prema prioritetima cijepe članove svoje obitelji. Plan je ako se odobri da se cijepe naši imunokompromitirani bolesnici. Kontaktiraju nas i oni koji znamo i one koji ne znamo. Ukoliko bude mogućnosti da svim tim skupinama izađemo ususret, mi ćemo to napraviti”, rekla je.
Upitana kako to da se njena majke cijepila preko reda i smatra li da zbog toga treba podnijeti ostavku, odgovara: “To je vaša konstatacija da su se osobe cijepile preko reda i preko veza. Ne postoji osoba koja nije imala indikacije da se cijepila. Nigdje nije striktno, vidjeli ste sami da su se neki domovi prvi cijepili. Nigdje ne piše da se nijedna starija osoba koja je izvan domova nije cijepila. Vi tu sad na osnovi nekakvih poluinformacija donosite izjave i to je vaše pravo, ali moje je pravo da vam kažem da su sve osobe koje su se cijepile imale indikacije za cijepljenje”.
Plan cijepljenja i cijepljenje prije reda? Tko je nadležan za registar cijepljenje?
“Registar imaju mnoge zemlje. Ministarstvo zdravstva ga je pokrenulo prije dvije godine. Izvještaji su bili na licu mjesta, a ovaj registar će omogućiti da budu dostupni. Vlasnik je Ministarstvo zdravstva i može se vidjeti koliko ljudi je cijepljenjo protiv covida, odgovorio je Kaić.
“Ne bježimo od utvrđivanja bilo kakvih okolnosti. Gdje su se i kada cijepili, to će s vidjeti uvidom u registare. Taj koji ih je cijepio mora to unijeti u registar”, rekao je Beroš.
“Ja sam razgovarao s kolegama iz policije. Ovo je dosta kompleksno pitanje. Imate primjerice zakonsku obvezu cijepljenja djece, a s druge strane roditelji to nisu dopustili. Nije to tako jednostavna materija, ne mogu vam dati neki odgovor. Tko se bavi kaznenim pravom i prekršajima taj može”, rekao je Božinović.
Upitana kako to da se njena majka cijepila preko reda, Markotić odgovara:
“Nije donesen kriterij po kojem se moja majka može ili ne može cijepiti. Nekorektno je što sad nju razvlačite, ali to je vaše pravo. Dobila sam nebrojeno puno poruka ljudi koji su tražili usluge preko reda za svoje roditelje i svoje bližnjr. U kliniku su mogli doći vaši roditelji kao i majka”, odgovorila je Markotić.
“Barem jedno od vas koji sad tu sjedite se cijepilo prije reda, ali moje pravo je da ne iznosim imena. Odgovarat ću svojoj Klinici. Iznad mene postoje oni koji trebaju voditi računa o tome je li moja klinika u redu i njima ću odgovarati. Molim vas kad ovako javno radite linč koristeći nečijeg roditelja, morate znati kako to izgleda kad vam netko drugi uputi slično pitanje”, dodala je Markotić.”, rekla je Markotić.
Na upit tko je ta osoba, Markotić je odgovorila: “Moje pravo je da ne odajem ime te osobe”.
Hrvatska
Inflacija u EU ubrzala u listopadu
Inflacija u Europskoj uniji blago je ubrzala u listopadu, izvijestio je europski statistički ured, potvrdivši istodobno preliminarnu procjenu za eurozonu, koja također pokazuje snažniji rast potrošačkih cijena.
Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u listopadu na 2.3 posto, s 2.1 posto u prethodnom mjesecu.
U eurozoni cijene su u listopadu bile više za dva posto nego u istom mjesecu u lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu objavljenu krajem listopada. U rujnu bile su porasle za 1.7 posto.
Najviše su poskupjele usluge i svježa hrana
U prošlogodišnjem listopadu godišnja stopa inflacije u EU je iznosila 3,6 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Najviše su i u listopadu u zoni primjene eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijedi svježa hrana, koja je poskupjela za tri posto, gotovo dvostruko snažnije nego u rujnu.
Najviše je pak pojeftinila energija, za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, premda znatno blaže nego u rujnu, kad je na godišnjoj razini bila jeftinija za 6,1 posto.
Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na rujanskoj razini i iznosila je 2,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU porasle za 0,4 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.
Hrvatska blizu Slovačke
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u listopadu Rumunjska, i to u visini pet posto, potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju ‘drži’ od kraja prošle godine.
Slijede Belgija i Estonija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,5 posto, navodi Eurostat.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene HICP-om, bile su u listopadu po novim Eurostatovim izračunima više za 3,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Preliminarna procjena pokazala je da su porasle za 3,5 posto.
U rujnu uvećane su za 3,1 posto, utvrdio je Eurostat.
Mjesečna usporedba pokazuje pak rast cijena u listopadu za 0,8 posto, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu s kraja listopada.
Najbliža je Hrvatskoj u listopadu po rastu cijena na godišnjoj razini bila Slovačka sa stopom inflacije od 3,5 posto.
Godišnja usporedba pokazuje i da su u listopadu potrošačke cijene u Sloveniji na godišnjoj razini bile nepromijenjene. Daleko su najblaže porasle u Litvi i Irskoj, za svega 0,1 posto, navodi se u izvješću.
Hrvatska
Baby Lasagna najavio: Na Špancirfestu ću izvoditi pjesme koje dosad nisam svirao
Pred oko dvije tisuće obožavatelja okupljenih u dvorištu Vile Bedeković u Varaždinu Marko Purišić, poznatiji kao Baby Lasagna, predstavio je danas svoju slikovnicu i najavio da će na koncertu na Špancirfestu izvoditi pjesme koje dosad nigdje nije svirao.
Slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo predstavili su Marko te autor teksta i ilustracija Igor Jurilj, koji je bio inicijator ideje o slikovnici, otkrio je poznati pjevač.
“Počeli smo pričati o toj ideji, nazvali smo Krešu iz Rockmarka, koji je omogućio distribuciju, počeli smo pričati o mačkama, o njihovim karakterima. Sve je nastalo dosta suptilno, bez nekog grandioznog plana”, rekao je Purišić. Otkrio je i da je Stipe mačak njegove djevojke Elizabete. “Stipe je bio i jest mazonja, najbolji mačak ikad i zbog njega sam se zaljubio u mačke”, rekao je Marko, koji se nakon promocije slikovnice fotografirao sa svojim malim i velikim obožavateljima.
Velik interes za nastup
Baby Lasagna, headliner ovogodišnjeg Špancirfesta, najavio je svoj večerašnji nastup na velikoj pozornici podno bedema Starog grada.
“Veselim se koncertu i mislim da će produkcijski biti najveći dosad, uz Exit možda. Izvodimo pjesme koje nismo dosad svirali, ovo će biti prvi put, tako da je trema malo veća nego na običnom koncertu”, rekao je.
Koncert Baby Lasagne počet će u 21 sat, a iz Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, posjetiteljima je upućena molba da dođu na vrijeme kako bi se izbjegle gužve. Iz TZ-a ističu da za koncert vlada ogroman interes.
Hrvatska
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima
Zaklada „Hrvatska za djecu” dodjeljuje 322.000 eura učenicima i studentima. Učenici srednjih škola za stipendije se mogu prijaviti za školsku godinu 2024./2025. od 24. rujna do 23. listopada, a svakome od 150 izabranih učenika bit će dodijeljena stipendija u iznosu od 1.750,00 eura godišnje. Studenti u redovitom statusu svoje prijave moći će podnijeti od 10. rujna do 9. listopada, a svakome od 20 odabranih studenata bit će dodijeljeno 3.000,00 eura. Ovom visokom stipendijom Zaklada posebno želi motivirati one najbolje i najdarovitije studente. Posjetite web stranicu Zaklade www.zhzd.hr gdje ćete pronaći sve potrebite informacije o načinu apliciranja za stipendiju kao i o kriterijima odabira stipendista.
Zaklada kroz cijelu godinu aktivno podržava djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, pružajući im različite oblike pomoći odobravanjem potpora za različite kategorije djece. Do kraja godine, Zaklada očekuje da će vrijednost ukupno isplaćenih potpora iznositi 560.000 €.
Također, Zaklada (su)financira projekte i programe brojnih udruga i drugih pravnih osoba te je na ovogodišnjem Javnom pozivu odobrila financiranje 41 projekta ili programa u ukupnom iznosu od 550.000 €.
Zaklada pokreće i Kampanju za poticanje udomiteljstva s ciljem motiviranja potencijalnih udomitelja da u svoju obitelj prigrle dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi i pruže mu dom. U sklopu Kampanje Zaklada će provesti brojne aktivnosti, od suorganizacije međunarodnog kongresa o udomiteljstvu u Splitu do izložbe fotografija udomiteljskih obitelji u Zagrebu. Također, u tijeku je Poziv za prijavu projekata udruga udomitelja djece koje će Zaklada financirati s ukupno 30.000 €.
Zaklada je također odobrila jednokratne potpore male vrijednosti za 42 projekta u ukupnom iznosu od 27.500 eura.
Tim Zaklade posebno je ponosan i na projekt „Izvor prijateljstva”, kojim je podržala ljetovanje djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj i organizirala druženje ukrajinskih mališana i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz Dječjeg doma Izvor u Selcu.
Korisnicima Zaklade, ipak je najdraži projekt „I ja putujem”, u okviru kojeg je ove godine 64 djece iz 18 obitelji imalo svoje ljetovanje iz snova u nekim od najljepših hrvatskih destinacija.
Zaklada „Hrvatska za djecu” nije samo institucija; ona je ključni faktor u stvaranju bolje budućnosti za mnoge obitelji. U proteklih 15 godina, Zaklada je podržala više od 100.000 djece i mladih, dodijelivši gotovo 16 milijuna eura pomoći.
Za sve koji žele saznati više o Zakladi i njenim brojnim aktivnostima, dodatne informacije su dostupne na službenoj web stranici Zaklade: www.zhzd.hr.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše