magazin
SVE SE NEKAKO PROMIJENILO 10 znakova depresije: Javljaju se iako čovjek ne djeluje tužno
Kada se spomene depresija i kada pomislimo na osobu koja se bori s depresijom pomislimo na osobu koja je tužna, koja stalno plače i slično. No to u stvarnosti nije tako
Istina je da se simptomi depresije jako razlikuju, zbog čega netko može objavljivati ’sretne’ selfieje na Instagramu i istovremeno biti u žestokoj depresiji, bez vidljivih znakova tuge. S druge strane, druga osoba može pokazivati znakove depresije odustajanjem od normalnih aktivnosti ili čestim i predugim spavanjem, ali vanjske znakove tuge neće pokazivati.
Pandemija koronavirusa dovela je do problema s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju, među većim brojem ljudi. Ali ako nikada prije niste iskusili to stanje, možda će biti teško prepoznati je li se stvarno radi o depresiji.
Nekoliko stručnjaka za mentalno zdravlje istaknuli su neke od znakova koji bi mogli ukazivati na depresiju, piše Huff post.
1. Ponašanja povezana s ‘pandemijskim umorom’
S obzirom da COVID-19 potpuno preokreće naš svakodnevni život, lako ćemo odbaciti depresiju kao nuspojavu suočavanja s pandemijskim pritiscima. Ignoriranje mjera socijalnog distanciranja, nedovoljno držanje mjera ili ne održavanje pravila, mogu biti pokazatelji da ste depresivni i da niste samo umorni od pandemijskih ograničenja.
– Puno nas je umorno od pandemije. Naravno postoji umor od pandemije ali postoji i nepažnja i ne briga za sebe i za dobrobit drugih ljudi. Možda se pitate je li osoba koju poznajete stvarno umorna od ove pandemije ili ju jednostavno nije briga niti za sebe niti za druge s obzirom da ne mari o pravilima i restrikcijama – rekla je Zamira Castro, licencirana psihologinja iz Floride.
2. Apetit se drastično mijenja
Možda jedete više nego obično ili uopće nemate apetita.
– To je lako previdjeti, jer živimo u društvu koje kulturu prehrane i ograničenja vrednuje kao znak kontrole i discipline. To govori o vašem karakteru. Ako ne jedete kao inače to znači da se nešto događa s vama – kaže Zamira.
Ali prehrambene promjene ovise o pojedincu.
– Ako se više smanjuje razina serotonina, možda ste netko tko je skloniji traženju utjehe u hrani – komentira Zamira.
3. Razdražljivost i agresivnost
Ljutnja može biti simptom depresije, posebno za muškarce, ali često se ne doživljava kao takva. Društvene i kulturne norme igraju veliku ulogu u tome kako se depresija može pojaviti, posebno kada je riječ o iskazima agresije ili razdražljivosti.
– Muški su socijalizirani kako bi se mogli nositi s agresijom, kako bi im na neki način bilo ‘ugodno’, dok su žene tipično socijalizirane da im ne bude ugodno nositi se s ljutnjom. Zbog toga žene više pokazuju znakove tuge i plakanja – kaže Zamira.
4. Društvene navike suptilno su se promijenile
Promjene u društvenim navikama možda se neće tako lako primijetiti posebno u pandemiji kada ljude ne viđamo ili ne razgovaramo onako kako smo razgovarali kad su stvari bile ‘normalne’.
– Suptilni znakovi depresije su kada se osoba povlači vrlo često u sobu i ne odgovara vrlo često na pozive, već ih zna ignorirati. Ako ste netko tko svakodnevno zove mamu, a odjednom to prestane, to bi mogao biti znak jer bi to mogao biti početak onoga što nazivamo prodromalnom fazom. To je razdoblje između početnog pojavljivanja simptoma i punog razvoja stanja. Može biti da počnete padati u depresiju kad se počnete povlačiti od drugih – kaže Zamira.
5. Promjene u energiji
Odustajete li sve češće od svoje voljene rutine njege kože? Jeste li izgubili zanimanje za satove joge? Nemate volje za vježbanje?
– Depresija je gubitak vitalnosti, vaše energije, pulsa. Ako ste netko tko je obično vrlo živahan, a imate energije i volje, počet ćete imati manje toga. Znakovi koji ukazuju na depresiju su: ako prestanete raditi stvari koje ste prije radili, a za koje vam treba energija i dobra volja – tvrdi Zamira.
6. Zatrpavanje poslom
Tanka je granica između radoholičara i nekoga tko koristi posao kako bi prikrio borbe s mentalnim zdravljem.
– Živimo u društvu koje cijeni produktivnost, ishod i rezultate, a u osnovi to i čini. Kada prekomjerno radite, to je znak da za druge stvari u vašem životu (poput depresije) jednostavno nema mjesta. Vi s poslom želite izbjeći ono što osjećate ili ono što biste mogli osjećati – kaže Zamira.
7. Kronični napadaji stresa
– Neka količina stresa je normalna i može dovesti do produktivnosti – rekla je Catherine Muyeba, psihijatrica iz Engleske.
– Međutim, sveprisutni mentalni i emocionalni pritisak može dovesti do kroničnog stresa koji može negativno utjecati na nečiji život. Može utjecati na koncentraciju, poremetiti san, smanjiti sposobnost suočavanja sa svakodnevnim izazovima i štetno utjecati na zdravlje što dovodi do visokog krvnog tlaka, pa čak i srčanog udara – tvrdi Catherine.
Međutim, postoji razlika između depresije i stresa.
– Stres je često pokrenut životnim događajima i često se rješava kad se događaji povuku. Depresija može započeti bez očitog okidača ili veze s događajima iz prošlosti. Ili može proizaći iz dugotrajnog izlaganja štetnom okolišu za vaše mentalno zdravlje. Kao, recimo, pandemija – kaže Catherine.
8. Libido je nizak
Sasvim je normalno da vam se nekad dogodi da opadne želja za seksom. To nije uvijek znak nečega ozbiljnog. Ali ako se vaš libido doista srozao u usporedbi s normalnim, to bi mogao biti pokazatelj da je u pitanju nešto drugo.
Prema stručnjacima iz Johns Hopkinsovog centra za poremećaje raspoloženja, sniženi libido jedan je od ključnih simptoma koje liječnici traže pri dijagnosticiranju glavnih depresivnih epizoda.
9. Promjene u spavanju i umor
Promijenjeni obrasci spavanja također bi mogli ukazivati na potencijalni pad mentalnog zdravlja.
– Teškoće s spavanjem ili ranojutarnje buđenje mogu biti znakovi depresije – tvrdi Catherine.
Trajni umor može biti prisutan i kada imate depresiju. Ako su vaši obrasci spavanja promijenjeni preporučuje se da odete kod svog liječnika.
10. Izuzetna osjetljivost na odbijanje
Ako se zateknete da vas prejako muči to što primjerice niste izabrani za projekt na poslu, to bi mogao biti primjer krajnje osjetljivosti na odbijanje. Ovo je jedna od nekoliko netipičnih značajki ili manje očitih znakova depresije.
– Među ostalim netipičnim značajkama su slabost ili težina u rukama ili nogama koje rezultiraju značajnim utjecajem na socijalno ili profesionalno funkcioniranje i privremeno poboljšanje raspoloženja kao odgovor na pozitivne događaje ili dobre vijesti – kaže Catherine.
Sve u svemu, depresija izgleda drugačije kod svih na koje utječe. Ako mislite da se borite s depresijom, razmislite o dogovoru s liječnikom ili terapeutom.
Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.
Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.
Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.
Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.
Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.
Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.
Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.
Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.
Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.
U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.
Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.
Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.
magazin
Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone
Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!
Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.
Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.
Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:
Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.
Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.
Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.
Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.
Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.
Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.
Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!
Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat” prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.
Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.
Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.
FOTO / Božićni susret tradicije i zajedništva: Župan Bilaver posjetio benediktinke i franjevce
ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“
Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu
Božićni posjet Domu sv. Frane: Župan Bilaver uručio darove korisnicima
ZELENI VAL / Županija Gradu uručila ugovor o dodjeli financijskih sredstava za projekt ozelenjivanja javnih površina
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
