Connect with us

Hrvatska

Niz europskih zemalja ide u novi lockdown, evo pregleda

Objavljeno

-

Većina europskih zemalja ponovno uvodi zatvaranja ili djelomična zatvaranja na početku 2021. godine kako bi se izborila protiv porasta broja novozaraženih i umrlih.

Ipak, ima i zemalja koje, poput Hrvatske, olakšavaju epidemiološke mjere. Za djelomična popuštanja, uglavnom po regijama, su se odlučile Grčka, Nizozemska, Danska i Italija.

Francuska, Srbija, Češka, Španjolska i Portugal uvode pak nove, strože mjere i nova zatvaranja. Lockdown u Belgiji je produljen, a stroge mjere ostaju na snazi u Njemačkoj i Irskoj. Švedska je prije nekoliko dana postrožila mjere, no to i dalje nisu drastične mjere kakvima svjedočimo diljem Europe.

Pogledajte detaljan pregled mjera po zemljama na kraju veljače.

FRANCUSKA – Zatvaraju se dijelovi zemlje

Djelomično zatvaranje na snazi je od ovog vikenda u dijelovima Francuske koji su posebno snažno pogođeni pandemijom koronavirusa, odnosno na području Nice i obale na jugu i na sjeveru oko Dunkerquea.

Zatvaranje se odnosi samo na vikende, kada ljudi mogu izaći samo s valjanim razlogom. Dućani, osim supermarketa i ljekarni, su zatvoreni.

Valjani razlozi uključuju bavljenje sportom, odlazak u šetnju u radijusu od pet kilometara ili kupnju. To moraju dokumentirati ispunjenim obrascem.

Zatvara se francuska rivijera

Gradonačelnik Nice Christian Estrosi zatvorio je i dijelove poznate šetnice uz more, Promenade des Anglais, i plaže.

Od 18 sati u regijama oko Nice i Dunkerquea na snazi je policijski sat, kao i u ostalim dijelovima zemlje. Svi se dućani moraju zatvoriti, a nisu dopušteni ni sport niti šetnje.

Takav je policijski sat na snazi u Francuskoj već nekoliko tjedana, uz izuzetak koji čine povratak ili odlazak na posao i šetnja psa.

Premijer Jean Castex proglasio je povećano upozorenje na koronavirus u 20 administrativnih jedinica u četvrtak, a lokalne vlasti mogu razmotriti uvođenje strožih mjera. Među pogođenim regijama je i grad Pariz.

Broj novih slučajeva ponovno narastao

U Francuskoj je broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednje vrijeme ponovno narastao iznad 200.

Škole su otvorene i situacija je bila stabilna, ali se sada ponovno pogoršava.

Francuska ima ukupno od početka pandemije 3.75 milijuna zaraženih i na šestom je mjestu u svijetu po tom broju. Umrlo je gotovo 86.000 ljudi.

NJEMAČKA – Stroge mjere ostaju na snazi

S povećanjem brojki se suočava i Njemačka.

Tamo su na snazi oštre mjere, pa su tako zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, kao i škole, restorani, kafići i barovi, frizerski saloni, saloni namještaja i trgovački centri.

Privatna okupljanja svedena su na samo jednu osobu iz drugog kućanstva, a ljudi više ne smiju nositi maske izrađene kod kuće ili šalove u trgovinama i u javnom prijevozu.

Jednokratne kirurške maske ili maske s filterom (FFP2) su sada obavezne. Takve mjere u Njemačkoj ostat će na snazi barem do 7. ožujka, ali škole i frizerski saloni mogli bi se otvoriti i ranije.

Razredna nastava se ponovno pokrenula 22. veljače u više od polovice njemačkih saveznih država, uključujući i Berlin.

GRČKA – Nakon strogog lockdowna, neke mjere se popuštaju

Grčka ima nešto lakšu situaciju.

Strogi lockdown od studenog pomogao je da se smanji ogroman rast novih slučajeva zaraze, pa su tako u siječnju otvorene trgovine i osnovne škole.

No krajem siječnja u Grčkoj su se pojavile tzv. “crvene zone”, mjesta s povećanim brojem novozaraženih i umrlih, uključujući i glavni grad Atenu, pa je onda zonski uveden novi lockdown. To znači da su zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, škole, frizerski i saloni ljepote.

U Ateni, Solunu i Halkidikiju je na snazi policijski sat od devet navečer do pet ujutro tijekom tjedna, dok je preko vikenda nešto strože – od šest sati popodne do pet ujutro. U “crvenim zonama” policijski sat je stalno na snazi od šest popodne do pet ujutro.

SRBIJA – Djelomično postrožene mjere

Krizni stožer srpske vlade za borbu protiv koronavirusa odustao je od namjere da petodnevnim zatvaranjem svih ugostiteljskih objekata pokuša presjeći nagli skok broja novozaraženih, koji je već dva dana uzastopce veći od 3000, te je preporučio nešto blaže mjere.

Skraćeno radno vrijeme

Vladi je tako preporučena odluka skraćivanja radnog vremena do 14 sati tijekom vikenda na teritoriju cijele zemlje za sve trgovačke centre, restorane i kafiće, koji se, poglavito u zimskim centrima, smatraju ključnim izvorištem zaraze.

Gradske vlasti Beograda, koji bilježi najveći postotak zaraženih na dnevnoj razini, usprotivile su se zatvaranju ugostiteljskih objekata, argumentirajući to tvrdnjom da neće dopustiti zatvaranje prijestolnice zbog toga što se u zimskim centrima ne poštuju mjere i što kafići rade do pet ujutro.

Srbija već tjednima bilježi četveroznamenkastu statistiku zaraženih na dnevnoj razini, a posljednjih se dana povećanje novih zaraza pripisuje povratku tisuća ljudi sa zimovanja, ali i neodgovornosti građana.

Vlasti su, uz angažiranje inspekcija i komunalne policije te policijsku asistenciju, znatno pooštrile kontrole poštivanja epidemioloških mjera.

Ljudi su se okupljali u kafićima

Samo u posljednjih nekoliko dana zatvoreni su deseci ugostiteljskih objekata u kojima su kršena ograničenja radnog vremena uz prekomjeran broj gostiju jer je u nekoliko lokala zatečeno na stotine ljudi pa su poduzimane i prekršajne i kaznene mjere.

Prema epidemiološkim podacima od jučer, uz još 15 žrtava potvrđeno je 3588 novih zaraza, u bolnicama su 3832 pacijenta, od kojih 153 treba respiratore.

Testiranjem ukupno 2.9 milijuna uzoraka registriran je 449.901 slučaj zaraze, dok je umrlo ukupno 4398 osoba.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja u kampanji imuniziranja koristi četiri odobrena cjepiva – Pfizer/BioNTech, ruski Sputnik V, kineski Sinopharm te od početka ovog tjedna i AstraZenecino cjepivo uvezeno iz Indije.

Prema posljednjim službenim podacima, do jučer je cijepljeno 1.361.509 građana, od kojih je oko pola milijuna primilo i drugu dozu.

Mediji su izvijestili kako bi idućeg tjedna u Beograd trebao stići i treći kontingent kineskog cjepiva s 500.000 doza, uz dosad već isporučenih 1.5 milijuna doza.

ITALIJA – Većina mjera ostaje na snazi, ali ima i popuštanja

Italija je zadržala policijski sat u trajanju od deset navečer do pet ujutro, a uvedena je i zabrana putovanja između 20 talijanskih regija. Maske u javnosti su obavezne, u zatvorenim prostorijama, ali i vani i to vrijedi za teritoriju cijele države.

No kafići, barovi i restorani u nekim talijanskim regijama otvorili su svoja vrata i poslužuju goste za stolovima i šankom do šest popodne. Srednje škole su otvorene i nastava se vratila u normalu iako su učenici podijeljeni u grupe.

Također nije dozvoljeno ispuniti učionicu do kraja. Nastava na daljinu i dalje se odvija za ostale što je u Italiji uvedeno još u listopadu.

ČEŠKA – Stanje u bolnicama kritično, pooštrava se lockdown

Jedna od najteže pogođenih zemalja u EU pooštrava svoj lockdown. Češka se bliži brojci od 20.000 umrlih, a premijer je izjavio da je “stanje u bolnicama blizu prave katastrofe”.

Češka vlada donijela je u petak odluku o novom izvanrednom stanju koje stupa na snagu od nedjelje i trajat će 30 dana čime će se ograničiti kretanje ljudi kako bi se pokušalo smanjiti širenje koronavirusa među stanovništvom, objavljeno je na vladinom Twitteru.

Taj je potez bio očekivan nakon što je parlament odbio produljenje sadašnjeg izvanrednog stanja ranije u petak.

Nova zatvaranja

Vlada se sastala kako bi finalizirala nove strože mjere dok pokušava usporiti stopu rasta infekcija koja je najviša u svijetu.

Zemlja od 10,7 milijuna ljudi, u kojoj je jedna od deset osoba bila zaražena u posljednjih godinu dana, ima u prošlih tjedan dana najvišu stopu infekcije po glavi stanovnika u svijetu, pokazuje stranica Our World in Data, deset puta višu od Njemačke.

Vlada planira zatvoriti škole, zabraniti otvaranje dijela dućana i ograničiti putovanja u zemlji na samo ona nužna.

Češka blizu 20.000 umrlih. Premijer: Približavamo se potpunoj katastrofi u bolnicama

Češka se u petak približila broju od 20.000 umrlih od koronavirusa od početka pandemije, a bolnički sustav joj je prenapregnut do krajnjih granica, piše agencija dpa.

Ministar zdravstva Jan Blatny je rekao da je umrlo 19.999 ljudi koji su bili pozitivni na testiranju na koronavirus.

Broj zaraženih od početka pandemije je u posljednja 24 sata narastao za dodatnih 14.457 na više od 1,2 milijuna.

Blatny je rekao parlamentu da bi dnevne infekcije mogle rasti iznad 18.000 u sljedećih tjedan ili dva i ostati na toj razini ako se ne uvedu dodatne restrikcije.

Parlament ranije u petak nije odobrio vladin prijedlog o produljenju izvanrednog stanja u ožujku ali je manjinska vlada Andreja Babiša odmah proglasila novo izvanredno stanje koje stupa na snagu u nedjelju na trideset dana, što može bez parlamenta.

ŠPANJOLSKA – Policijski sat do svibnja

Španjolska je od mjera zadržala policijski sat u svim dijelovima države najkasnije do svibnja 2021.

Ljudima je jedino dozvoljeno izaći van zbog posla, obrazovanja i kupovine lijekova, odnosno u slučajevima kada treba pružiti pomoć starijima i djeci.

Svi stariji od šest godina moraju nositi masku u javnom prijevozu, te u javnosti, uključujući i zatvorene prostore. Maske su u većini regija obavezne i na otvorenim prostorima.

BELGIJA – Lockdown produljen

Belgija je produljila svoj lockdown do 1. travnja. Zabranjena su sva ne-esencijalna putovanja.

Maksimalno jedna osoba smije posjetiti neko kućanstvo (i to uvijek ta ista osoba) i sastati se s nekim na otvorenom. Maksimalan dozvoljen broj okupljenih vani je četiri.

Škole i trgovine su otvorene, ali ljudi moraju u kupovinu sami i ne smiju se zadržavati u trgovinama više od trideset minuta.

Maske su obavezne svugdje.

PORTUGAL – Uveden novi lockdown

Novi lockdown uveo je i Portugal. To su učinili 15. siječnja.

Obavezan je rad od kuće, zatvorene su ne-esencijalne trgovine i uslužne djelatnosti. Kafići i restorani su limitirani samo na dostavu i isporuku hrane na vratima.

Za većinu djece škola je zatvorena, a očekuje se da će ove mjere novog zatvaranja biti na snazi barem do 1. ožujka.

NIZOZEMSKA – Policijski sat ostaje, ali neke mjere se popuštaju

Nizozemska vlada odlučila je relaksirati neke od epidemioloških mjera. Od 1. ožujka srednjoškolci će u školama imati barem jedan dan nastave.

Otvorit će od 3. ožujka moći frizerski saloni i ostale “kontaktne” profesije (osim seksualnih radnika). Tinejdžeri i odrasli do 27. godine života mogu se baviti sportom na otvorenom, a trgovine mogu otvoriti svoja vrata kupcima koji se prethodno najave.

Na snazi je policijski sat koji traje od devet navečer do četiri i pol ujutro. Podsjetimo, zbog njega su u Nizozemskoj izbili najveći neredi u proteklih 40 godina. No vlada ga je odlučila ostaviti na snazi barem do 15. ožujka.

Vlada je pozvala ljude da ne bukiraju inozemna putovanja barem do 31. ožujka.

DANSKA – Mjere se relaksiraju

Danska vlada također je odlučila relaksirati neke od epidemioloških mjera.

Veliki dijelovi maloprodajnog sektora trebali bi se ponovno otvoriti u ožujku, a aktivnosti na otvorenom, poput sporta, nastavit će se za najviše 25 ljudi.

Očekuje se povratak starijih školaraca u učionice i to samo u regijama koje imaju nisku stopu novozaraženih.

Danska je u lockdownu od prosinca, svi dućani su zatvoreni osim supermarketa i ljekarni. Škole su nedavno otvorene samo za mlađe osnovnoškolce.

IRSKA – Najstrože mjere na snazi

Irska se vratila strogom lockdownu krajem prosinca, nakon što su prethodno relaksirali mjere putovanja tijekom božićnih blagdana.

Najstrože mjere, one razine pet, trenutačno su na snazi i to barem do 5. ožujka.

Ljudi ne smiju napuštati domove osim odlaska na posao, obrazovanje i ostalih esencijalnih razloga. Smiju vježbati na otvorenom, ali u krugu od pet kilometara od doma.
Gosti ne smiju ulaziti u privatne kuće ili vrtove, osim ako se radi o skrbi za djecu, starije osobe ili one koji su ranjivi.

Vjenčanja su ograničena na šest osoba, a sprovodi na 10.

Sve ne-esencijalne trgovine, teretane, bazeni i sadržaji za razonodu su zatvoreni. Restoranima, pabovima i kafićima dozvoljena je isključivo predaja na vratima i dostava.

ŠVEDSKA – Vlada uvela prva veća ograničenja

Švedska je dugo vremena izbjegavala uvođenje strogih mjera tijekom pandemije, ali je 10. siječnja donesen hitni zakon koji je odmah stupio na snagu.

To je omogućilo vladi da prvi put uvede ograničenja zbog korone.

Švedske su se vlasti dosad najviše oslanjale na preporuke i to da će ih građani poštivati. Nije bilo značajnijih obaveznih restrikcija.

Sada se od ljudi traži da u javnom prijevozu nose maske, ali samo u prometnoj špici. Neke regije, međutim, preporučuju nošenje maske i van tog vremena.

Prije nekoliko dana uvedena je zabrana prodaje alkohola iza osam sati navečer, a u restoranima za stolom smije sjediti samo četvero ljudi.

U javnosti ili na nekom događaju ne smije se okupiti više od osam ljudi. Navodno se razmatraju i neka druga zatvaranja, ali zasad ništa nije potvrđeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Od srijede moguće kandidature za lokalne izbore

Objavljeno

-

By

Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

Obrasci za postupak kandidiranja na lokalnim izborima, koji će se održati 18. svibnja, mogu se preuzeti s mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP) počevši od srijede u 00,00 sati.

Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.

U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.

Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći, 16. svibnja.

Potpisi potrebni za kandidiranje

Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.

Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.

Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisao DIP, a taj će obrazac od srijede će biti dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva.

Voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca

DIP skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija  poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.

To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.

Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti sa novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.

Glasovanje samo u mjestu prebivališta, biraju i državljani članica EU

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira.

Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.

Zahtjev za upis u taj registar podnose nadležnom upravnom tijelu koje vodi registar birača u županiji ili Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta ili boravišta. Poveznica na popis tih tijela dostupna je na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.

Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.

U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.

Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje – sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.

Koliko će birača moći glasovati za lokalnu vlast, precizno će se znati neposredno pred izbore.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Trećina šunki koje pojedemo je iz uvoza. Slično je i s druge dvije omiljene uskrsne namirnice

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ušli smo u Veliki tjedan, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta priprema podrazumijeva i nabavku namirnica za uskrsni stol, u prvom redu šunke, jaja i mladog luka.

A sve tri spomenute namirnice u ogromnim količinama stižu na naše stolove iz uvoza, kao i druge hrane koje Hrvatska nema dovoljno ili ne proizvodi u dostatnim količinama.

Evo kako uoči Uskrsa stoje stvari s tri glavne namirnice s blagdanskog jelovnika.

Mladi luk

Domaća proizvodnja mladog luka lani je iznosila 20 tisuća tona. Pet godina ranije proizvodili smo 27 tisuća tona. Najviše ga uvozimo iz Italije i Španjolske.

U trgovačkim centrima mladi luk uglavnom se prodaje u vezicama od otprilike 200 grama i ondje mu je cijena ovih dana od 0.59 do 0,89 eura. Na tržnicama u Zagrebu mladi luk košta između 6 i 7 eura za kilogram, što bi preračunato u onu vezicu iz trgovine bilo od 1,2 do 1,4 eura. A u Osijeku, primjerice, na tržnici mu je cijena 0,70 eura za vezicu. Uspoređujući sadašnju cijenu vezice mladog luka u trgovačkim centrima s onom uoči lanjskog Uskrsa, u prosjeku je skuplja oko 10 centi.

Svježa jaja

I proizvodnja svježih jaja je u padu. Godine 2023. proizvedeno je 14 posto manje nego dvije godine ranije. A lani je uvoz konzumnih i rasplodnih jaja narastao za 70 posto. Najviše ih uvozimo iz Poljske, Italije i Albanije.

Vlada je još u rujnu 2023. godine među artikle sa zamrznutim cijenama uvrstila i svježa jaja (razred M, kavezni uzgoj, 10 komada) s najvišom cijenom ograničenom na 2,45 eura. Cijena jaja ostalih razreda u trgovačkim centrima je viša. Primjerice, pakiranje od 10 jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovačkim centrima ide i do 3,40 ponegdje i više od toga.

Šunka

Što se tiče “kraljice” uskrsnog stola, šunke, nju također uvozimo u velikim količinama. Čak trećina šunki, sušenih ili termički obrađenih, stiže iz uvoza.

“Mi smo 50 posto samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa. Već sama ta činjenica govori da dobrim dijelom uvozimo i ostale proizvode od svinjskog mesa”, kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Osijek.

“Pod šunkom mnogi podrazumijevaju i termički obrađenu rolanu lopaticu bez kosti. U trgovinama se prodaju i drugi proizvodi koji se u posljednje vrijeme uvriježeno smatraju šunkom. Općenito, kako već godinama pada proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj, tako pada i proizvodnja šunki. Onih klasičnih, tradicionalno obrađenih, koje se najprije drže u salamuri pa se suše i dime i onda kuhaju za Uskrs, sve je manje na tržištu. Sve ostalo što ljudi podrazumijevaju pod kuhanom šunkom, poput rolane lopatice, također dobrim dijelom uvozimo”, rekao nam je Mikulić.

Ovih dana šunke se prodaju po cijeni od 9 do 15 eura za kilogram.

Najviše šunki uvezli iz Italije i Češke

U Hrvatskoj je, prema podacima HGK, lani proizvedeno 6,6 tisuća tona šunki. Od toga 4,4 tisuće tona sušenih ili dimljenih šunki i pršuta te 2,2 tisuće tona termički obrađenih svinjskih butova i njihovih dijelova s kostima. Godinu dana ranije proizvedeno je 7,3 tisuće tona šunki. U godinu dana proizvodnja je pala za 700 tona.

Istodobno, lani smo uvezli 2,1 tisuću tona šunki te već pripremljenih ili konzerviranih butova. Uvozili smo ih iz 12 zemalja, a najviše iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost uvoza šunki i već pripremljenih butova bila je 13,1 milijun eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektorat u akciji: Kako znati da su šunka i jaja svježi i koliko mogu izdržati u frižideru?

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat je uklonio 300 kilograma nepravilno označenih namirnica i onih kojima je istekao rok samo unazad zadnja dva tjedna.

Kakvu hranu jedemo otkrivaju podaci Državnog inspektorata.

Dane, pa čak i tjedne prije Uskrsa mnogi koriste za nabavku namirnica za blagdanski stol. Građani su jednoglasni oko izbora namirnica.

“Mora biti šunka, mora biti jaja, mora bit francuska salata”, kaže Zagrepčanka Vesna, za Net.hr.

Jedino važnije od sadržaja na stolu je svježina namirnica. Mesari se za blagdansko ludilo pripremaju mjesecima unaprijed. Šunke su, kažu, svježe, no da bi takve ostale do Uskrsa treba ih znati skladištiti nakon kupovine.

Koliko šunka može stajati u frižideru?

“Mi u principu ne skladištimo robu, to vam može biti jedan eventualno dva dana u rashladnim komorama koje drže svježinu, a kupci kada kupe ako trebaju pričuvati dva-tri dana u svojem prostoru, u frižideru, mogu je naravno sačuvati”, objašnjava veterinar u mesnici Nikola Pohovski.

Radi se o proizvodima koji su dimljeni pa im je i rok trajanja produljen. Ako su svježi na dan kupovine, kod kuće u hladnjaku mogu stajati i do sedam dana. U proizvodnji jaja taj je period još duži.

Jaja i do mjesec dana

“Jaje se može upotrijebiti, ako se drži u rashlađenom prostoru, odnosno frižideru na temperaturi do osam stupnjeva i do mjesec dana nakon što je sneseno. Obično je na kutiji naznačeno datum do kojeg se može koristiti”, zaključuje profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Janječić.

Prema pravilniku o kvaliteti kokošjih jaja to je 28 dana. U cilju zaštite potrošača, u vrijeme najveće potrošnje tih namirnica i Državni inspektorat ima najviše posla.

Rezultati inspekcije

Od prvog do 10. travnja Inspektorat je zajedno s ostalim službama obavio više od 700 inspekcijskih nadzora. Pa je tako veterinarska inspekcija u 320 službenih kontrola utvrdila 216 nesukladnosti, naplatila više od 33 tisuće eura kazni.

Poljoprivredna inspekcija je u 213 nadzora utvrdila 62 nepravilnosti. A sanitarna je u 173 nadzora nedostatke utvrdila kod 81 subjekta, naplatili su i 14 i pol tisuća eura kazni. Uništeno je gotovo 300 kilograma proizvoda.

Najčešći su nedostatci neispravno označena jaja. Namirnice kojima je istekao rok trajanja ili je hladni lanac u procesu od proizvodnje do krajnjeg kupca bio prekinut.

Što jedemo?

Cijena šunke kreće se od pet do 15 eura po kilogramu, ovisno o proizvođaču. One su sve skladištene na pravilan način, vakuumirane su i nalaze se u hladnjaku.

Za testiranje je uzeta šunka poznatog proizvođača, kao i 10 jaja na akciji. Postupak su ponovili i na tržnici gdje su jaja također u hladnjaku – no šunka nije bila, a izostalo je i vakuumiranje.

Prva zamjerka Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, kaže liječnik Zdenko Mlinar, bila je što nisu ponijeli termo torbu.

“Hranu kada držimo u ispravnim uvjetima i transportiramo u ispravnim uvjetima, i transportiramo u hladnom režimu, a ako je ne držimo u predviđenim uvjetima, doći će do kvarenja”, kaže Mlinar.

I on, kao i doktor Zoran Barušić, upozoravaju da nepravilnim skladištenjem hrane broj mikroorganizama naglo raste. Prijetnja su i patogene bakterije Listeria i Salmonella. Zaraze su u blagdansko vrijeme uvijek u porastu.

“Kod nekih alimentarnih toksinfekcija, odnosno trovanja hranom – to su kraće inkubacije dok kod nekih drugih bakterijskih uzročnika mogu biti i dan dva. Manje-više simptomi su vrlo slični, to obično kreće s povišenom tjelesnom temperaturom proljevom i povraćanjem različitog stupnja”, pojašnjava Barušić, inače zamjenik ravnateljice Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević.

Da izbjegnu mučan scenarij, vlastitim metodama prilikom kupnje građani provjeravaju jesu li namirnice svježe.

Kako znati jesu li jaja svježa?

“Ako je tamno, zatamnjeno dosta – onda je staro! Kad izgleda svježe kad se prereže, onda je dobro!“, metoda je to provjere Katarine iz Zagreba.

Provjeriti se kod kuće lako mogu i jaja.

“Na litru vode stavi se nekih 120 grama soli i onda takvo jaje možemo uroniti unutra. Ako je jaje starije, ono će isplivati prema gore.” objašnjava profesor Janječić.

Laboratorijskim analizama ipak se dobiju najtočniji rezultati. Za to je potrebno nekoliko dana, dovoljno da doznamo u kakvom su stanju naše šunke i jaja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu