Hrvatska
Održana komemoracija Bandiću u HNK: “Postao je najveći nakon Tuđmana”

Danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu održana komemoracija za Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba i USKOK-ovog optuženika.
Govore na komemoraciji su održali Bandićev dugogodišnji prijatelj Ratko Maričić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te Jelena Pavičić Vukićević, Bandićeva zamjenica. Pred HNK je postavljen videozid na kojem se komemoracija pratila s ulice.
Na komemoraciji je bilo oko 150 uzvanika.
Zanimljivo je da se na komemoraciji Bandiću nisu pojavili ni predsjednik Zoran Milanović ni premijer Andrej Plenković. Došao je Gordan Jandroković, HDZ-ov predsjednik sabora.
Zadnja je na komemoraciji govorila Bandićeva zamjenica Jelena Pavičić Vukićević koja će do izbora voditi grad.
“Svojim talentom postao si najveći nakon utemeljitelja države Franje Tuđmana”, rekla je u svom govoru.
Zagrebačka filharmonija izvela je “Fala”, a potom je pušten kratki video koji je život i djelo Milana Bandića prikazao u laskavom svjetlu. Potom se HNK-om prolomio glasan pljesak.
“Boljele su ga rane i nevolje stanovnika Zagreba. Imao je vremena za sve i svakoga, ali nažalost ponajmanje za sebe. Teško da ćemo više ikad imati takvog gradonačelnika koji će davati toliko od sebe za boljitak grada. Njegovim odlaskom Zagreba i Hrvatska izgubili su puno. Kad padne hrast u čijoj smo se hladovini krijepili desetljećima, tek tada vidimo kolika praznina ostaje. Dragi Milane, znamo da si otišao na bolje. Otišao si ponosno, nepobjediv, koračajući ulicama svog Zagreba onako kako si to toliko puta znao raditi. Smrt te istrgla iz tvoje obitelji, grada, stranke koju si stvorio i svog zavičaja, Hercegovine, koja te toliko voljela. Sugrađani su ti šest puta dali povjerenje i smatrali te prijateljem. Bio si čovjek, humanist, političar koji promiče zajedništvo i gleda budućnost, a ne prošlost. Hvala ti što si sve nas tjerao da se ne zadovoljavamo prosječnošću, da ne posustajemo i da ne uzimamo stvari zdravo za gotovo. Danas mi se čini kao da si u svom životu upoznao barem polovicu stanovnika Zagreba, a i oni koji te nisu znali osobno su te poštovali. Otkriti svrhu cijelog života i dati cijeloga sebe je milost, a ti si dragi gradonačelniče imao tu milost s neba. Hvala ti u ime svih nas u Zagrebu i nas u gradskoj upravi. Čast nam je da smo bili tvoji suradnici i suvremenici. Jedino što nam sada preostaje je nastaviti tamo gdje si stao, tek tada će tvoje životno djelo imati potpuni smisao. Počivaj u toliko zasluženom miru”, rekla je.
Bandićeva zamjenica Jelena Pavičić Vukićević: “Nećemo se više nikad moći veseliti njegovom društvu, smijati njegovom humoru. Napustio nas je jedan od najvećih. Njegovo ime će zlatnim slovima biti upisano u povijest našeg grada. Političar koji je svojim djelovanjem obilježio suvremenu povijest, a svojim talentom postao najveći nakon utemeljitelja države Franje Tuđmana. Napustio nas je čovjek u čijem srcu je bilo mjesta za sve. Čovjek koji je u našem ideološki opredijeljenom društvu pokazivao širinu i otvorenost. Imao je razumijevanja za čovjeka i njegove potrebe. Nije se osvrtao na kritičare. Koračao je ulicama Zagreba, kako onim asfaltiranom, tako i onim blatnjavim. Stvarao je hrvatsku metropolu i živio za nju. Stvarao je i grad koji je osjećao i Hrvate u BiH. Široke hercegovačke duše i purgerskog šarma. Zagrebačke uglađenosti i južnjačkog temperamenta. Preobrazio je sive vedute Zagreba iz 90-ih u središte ovog dijela Europa. Za njega nije bilo nemogućeg ostvarenja. Često ga nismo mogli pratiti u brzinu rada, bio je korak ispred drugih.
Hrvatska
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Hrvatska
Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin4 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…