Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunce je jutros najnaklonjenije obali, osobito Dalmciji, dok prema sjeveru ima pljuskova s grmljavinom, kiša pada i u središnjom i zapadnom dijelu unutrašnjosti. Nestabilno će biti i u nastavku srijede, kiša i pljuskovi češći će biti u unutrašnjosti, osobito poslijepodne. Pritom može biti i snažnih naleta vjetra.

Četvrtak će većem dijelu zemlje donijeti kišu i pljuskove s grmljavinom, lokalno izraženije.

Oborina će biti česta i tijekom petka, u većem dijelu zemlje bit će kiše i pljuskova s grmljavinom. Bit će manje toplo.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, osobito tijekom subote, kad još osobito u unutrašnjosti treba računati na kišu i pljuskove, dok će nedjelja u većini krajeva biti većinom suha i pretežno sunčana.

Ako hrvatska politička scena ičime ne oskudijeva, onda su to političke stranke. Od obnove višestranačja 1990. godine pa do danas ovdašnjom je političkom arenom prodefiliralo čak 820 stranaka.

Trenutno su aktivne 432, a posljednja u nizu – Pravi SDP koju je osnovao odvjetnik Anto Nobilo, upisana je u Registar političkih stranaka 10. travnja ove godine.

Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za potrebe sudjelovanja na lokalnim izborima. A mnoge od tih mnogih obično bi se gasile nakon izbrnog podbačaja. Također, desetljeće i više unatrag, s gubitkom kredibiliteta tradicionalnih stranaka i naraslim populizmom koji je podrazumijevao i političku, odnosno svjetonazorsku neodređenost, popularnima su postale nezavisne liste. No i one moraju biti registrirane i uvrštene u Registar političkih stranaka.

Zahuktala proizvodnja političkih stranaka

Pravilom je postalo da se u godinama održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora intenzivira osnivanje političkih stranaka. U godinama zatišja, kada izbora nema na vidiku, trend osnivanja stranaka opada.

Primjerice, 2022. godine, u kojoj nije bilo izbora, u Hrvatskoj je bilo osnovano i registrirano tek pet političkih stranka, od kojih, znakovito, niti jedna nezavisna lista. I 2023. godine također je osnovano i registrirano samo pet političkih stranaka. No, dolazak superizborne 2024. godine već se osjetio jer je tih pet stranaka osnovano krajem godine.

Zato se te 2024. intenzivirala ‘proizvodnja’ političkih stranaka: osnovano ih je čak 15. Više nego u prethodne dvije godine zajedno.

Unatrag godinu dana osnovano 25 stranaka

No i lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora u svibnju rezultiralo je osnivanjem čak 17 stranaka od početka godine pa do 10. travnja kada je osnovana posljednja u nizu, Pravi SDP.

Vratimo li se godinu dana unatrag, do 12. travnja 2024. godine, kada je u Registar političkih stranaka upisan Plavi grad, koji je osnovao Ivica Lovrić isključivo s ciljem nastupa na ovogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu – u proteklih 12 mjeseci osnovano je čak 25 stranaka. Već se iz njihovih naziva i sjedišta vidi da su skoro sve osnovane radi lokalnih izbora. Od njih praktički je jedino Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) stranka nacionalnog ranga i formata, ali je i ona osnovana silom prilika nakon raskola u Domovinskom pokretu.

Od Plavog grada do Pravog SDP-a

Evo popisa svih 25 političkih stranaka (i nezavisnih lista) osnovanih i registriranih u proteklih godinu dana, kronološkim redom kako su osnivane i s navedenim sjedištem:

• Politička stranka – Plavi grad (Zagreb)
• Dom i Nacionalno okupljanje (Zagreb)
• Hrvatska pučka seljačka stranka (Zagreb)
• BM365 Idemo delati (Zagreb)
• Ante Vičević – Lista za Kostrenu (Kostrena)
• Dario Zurovec Nezavisna lista (Kerestinec)
• Matija Teur Nezavisna lista (Zaprešić)
• Dr. Nenad Panian Nezavisna lista (Dugo Selo)
• Dina Dogan Nezavisna lista (Zagreb)
• Nezavisna lista Ivanić-Grad (Ivanić-Grad)
• Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
• Sve se može (Jastrebarsko)
• Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
• Nezavisna lista Tomislava Mišetića (Osijek)
• Nezavisna lista Vrime je! (Seget Donji)
• Pavle Kalinić Nezavisna lista (Zagreb)
• Bolje sutra nezavisna lista (Zadubravlje)
• Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
• Marija Selak Raspudić Nezavisna lista (Zagreb)
• Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb (Zagreb)
• Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
• Marko Magdić – Nezavisna lista (Križ)
• Istarski demokrati (Pula)
• Lista za dobro mista (Murter)
• Pravi Socijaldemokratski pokret (Zagreb)

Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.

Europa se suočava s novom prijetnjom prirodnoj ravnoteži, invazivnom vrstom stršljena podrijetlom iz jugoistočne Azije.

Azijski stršljen (Vespa velutina), poznat po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, širi se zapadnom Europom i predstavlja ozbiljnu opasnost za populacije oprašivača, posebice pčela, koje su ključne za funkcioniranje ekosustava i proizvodnju hrane, prenosi Agroklub.

Omiljeni plijen – pčele

Istraživanje koje su proveli znanstvenici Sveučilišta Exeter iz Velike Britanije otkriva zastrašujuće podatke. Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.

Od pedeset najčešće identificiranih vrsta plijena, čak 43 su kukci koji se hrane nektarom cvijeća, uključujući europsku medonosnu pčelu (Apis mellifera) i dvije vrste bumbara. Njihov nestanak može imati katastrofalne posljedice jer bez oprašivača, biljke se ne mogu razmnožavati, što dovodi do poremećaja u opskrbi hranom i mogućeg kolapsa ekosustava.

Znanstvenici upozoravaju kako se azijski stršljen brzo prilagođava, njegov izbor plijena varira ovisno o sezoni i dostupnosti, što ga čini posebno opasnim predatorom. Njegova prisutnost već je potvrđena diljem zapadne Europe, a stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju.

Znanstvenici pozivaju na akciju

“Vrijeme curi, potrebna je zajednička akcija“, poručuju znanstvenici, pozivajući građane, posebno vrtlare i pčelare, da nauče prepoznati azijskog stršljena i prijave svako uočeno gnijezdo nadležnim službama.

Podsjećaju i na poznatu Einsteinovu izreku: “Ako pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku preostaju još četiri godine života.“ Iako je izjava simbolična, poruka je jasna: bez pčela nema ni budućnosti za čovječanstvo.