Svijet
EMA objavila odluku: AstraZeneca je sigurna, nema veze s ugrušcima
“Nastavili smo svoju istragu oko AstraZenece. Informirat ćemo vas o našim nalazima”, rekla je izvršna direktorica Europske agencije za lijekove Emer Cooke.
“Donijeli smo zaključak. Ovo je sigurno i učinkovito cjepivo. Svjedočili smo manjem broju slučajeva krvnih ugrušaka nakon cijepljenja. Cjepivo nije povezano s povećanim rizikom od tromboemboličkog incidenta, ali to još ne možemo potpuno isključiti. Odbor je preporučio povećani oprez. Pokrećemo i dodatne istrage o takvim slučajevima”, rečeno je.
“Preporučujemo da se jasnije ističu moguće nuspojave, a pokrećemo i dodatne istrage o ovim rijetkim slučajevima. Oko 7 milijun ljudi je cijepljeno u EU, 11 milijuna u Velikoj Britaniji”, rečeno je.
“Ovo cjepivo je sigurno i učinkovito je, to je naše znanstveno stajalište”, zaključeno je. “Svjesni smo da su neke države obustavile cijepljenje i morali smo detaljno proučiti sve dokaze. Naši stručnjaci su sve ekstenzivno proučili”.
“Kada cijepite milijune ljudi, neizbježno je da se pojave neke teške nuspojave. Naš je zadatak da provedemo istragu. Posvećeni smo tome da odmah istražimo sve moguće dokaze i dokumente. Današnji zaključak nam omogućuje da i dalje nastavimo kampanju cijepljenja i da građani EU uvijek budu informirani o svemu”, rečeno je.
Detalji istrage
Dr. Sabine Straus iz EMA-inog Odbora za farmakonadzor i procjenu rizika kazala je kako je istraga EMA-e bila detaljna i iscrpna.
“Dobrobiti cjepiva uvelike nadmašuju negativne nuspojave”, kazala je Straus.
“Broj tromboemboličnih događaja je manji nego što je očekivano u cjelokupnoj populaciji. Covid je jedan od uzročnika tromoemboličnih događaja. Postoje neki neuobičajeni slučajevi. U nekima su se pojavili krvni ugrušci nekoliko dana nakon cijepljenja. Bilo je i slučajeva ugrušaka u krvnim žilama. Ove slučajeve ćemo i dalje istraživati, ali radi se o vrlo rijetkim slučajevima. Bilo ih je svega 25. Takvi slučajevi nisu zabilježeni u kliničkim istraživanjima”, dodala je.
“Napominjemo da je bitno da su svi koji se cijepe svjesni da do ovakvih slučajeva može doći. Stoga tražimo da se ova informacija napomene svima koji primaju cjepivo, kao i zdravstvenim djelatnicima”, kaže.
Hoće li zemlje ukinuti blokadu?
“Vlade tih zemalja su nam kazale kako će svoju odluku donijeti nakon i na temelju naše odluke. Računamo da će to i učiniti”
Što bi moglo izazvati teške nuspojave, ako nije cjepivo?
“Imamo mnogo hipoteza kako bismo otkrili odgovor na to pitanje. Covid može biti uzrok tromboze u aorti, ako i postcovid sindrom. Ali vidimo dovoljno dokaza da je potrebno uključiti dodatna upozorenja prilikom cijepljenja. Naša istraga još uvijek traje”.
“Moramo nastaviti istragu i voditi s znanošću. Savjetovat ćemo se s drugim stručnjacima i epidemiološkim istraživanjima kako bismo doznali koliko je tromboza zastupljena među pacijentima”.
O norveškom istraživanju koje tvrdi da AstraZeneca uzrokuje krvne ugruške
“Istražili smo sve što nam je bilo dostupno do jučer. Novi dokazi od danas nisu bili uključeni, ali smo istraživali pojedine slučajeve iz Norveške. Ali današnje istraživanje nije uključeno u našu istragu. Svakako ćemo ga uključiti tijekom daljnje istrage”.
Ako cjepivo možda izaziva ove teške slučajeve, zbog čega je to?
“To moramo istražiti u budućnosti. Za sada bi sve bilo na razini nagađanja”.
O drugim cjepivima
“Ako cijepite velik broj ljudi, uvijek će se događati neki slučajevi koji se podudaraju s trenutkom cijepljenja. 100.000 ljudi u EU svaki mjesec razvija krvne ugruške, iz raznih razloga. Za sada je pojavnost krvnih ugrušaka nakon cijepljenja manja nego što bi se moglo očekivati s obzirom na stanje u cjelokupnoj populaciji. Ovi slučajevi se često događaju i događat će se i tijekom cijepljenja.”
“Imamo 4 osobrena cjepiva i pratimo tromboembolične slučajeve. Tražimo posebnu istragu za Johnson&Johnson cjepivo jer je tek nedavno odobreno. Za sad nema slučajeva, ali je moguće da će ih biti”.
Što upozorenje na AstraZenecu koje će biti uvedeno točno znači za pacijente?
“Jedan od razloga zašto ćemo uvesti to upozorenje je kako bismo pacijente upozorili na stvari na koje treba pripaziti. Da se radi o meni, ja bih se cijepila već sutra, ali htjela bih imati baš sve informacije o cjepivu”
Postoje li pokazatelji da su teške nuspojave češće kod ljudi koji su već preboljeli covid?
“Postoje slučajevi u kojima su mladi ljudi koji su asimptomatski preboljeli covid imali trombozu. To ćemo dodatno istražiti”
Možete li potvrditi da AstraZeneca ne uzrokuje teže posljedice od krvnih ugrušaka?
“Ne postoje dokazi da postoji veza između cjepiva i takvih posljedica”
“Moramo biti svjesni u koliko smo teškoj situaciji. Imamo cjepiva koja sprečavaju umiranje”.
Svijet
Austrijski OMV zaplijenio Gazpromov plin
Austrijska energetska tvrtka OMV ‘naplatila’ je dosuđenu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zapljenom plina, reklo je pet izvora, i sada ruski plin kupuje na burzi ili preko posrednika, napominju austrijski mediji.
Austrijski OMV izvijestio je sredinom studenog da je dobio arbitražni spor protiv ruskog Gazproma prema kojem ima pravo na 230 milijuna eura odštete za neredovite isporuke u rujnu 2022. godine.
Postupak je pokrenut u siječnju 2023. godine i OMV namjerava “odmah” naplatiti iznos koji bi trebao povećati njegov “čisti operativni rezultat, prilagođen za vrijednost zaliha i operativni novčani tok”, stoji u priopćenju.
OMV je 2022. godinu zaključio u gubitku.
Ruski Gazprom OMV-u obustavio isporuke plina
Ruski Gazprom obustavio je pak nakon te odluke isporuke plina OMV-u.
“Austrijska tvrtka tim potezom krši propise. Vjerujem da je naš odgovor više nego opravdan. Nećemo biti dobrotvori u tom slučaju”, rekla je prošli četvrtak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.
Gazprom je u rujnu 2022. godine smanjio isporuke iz objektivnih razloga, naglasila je Zakharova, podsjetivši na eksplozije na plinovodu Sjeverni tok i obustavu tranzita plina kroz plinovod Yamal-Europe.
Nitko i dalje ne govori o tim faktorima, naglasila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Austrijska kompanija zaplijenila je isporuke ruskog plina za listopad, rekla su tri izvora bliska OMV-u i Gazpromu. OMV je prvi kupac u EU koji nije platio Gazpromov plin, rekao je jedan od izvora u ruskoj kompaniji.
Gazprom zapljenu smatra neplaćanjem i zato je obustavio isporuke, rekao je izvor blizak Gazpromu.
Zapljena je bila posljednja prilika za OMV pred moguću obustavu tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, dodaje izvor u austrijskoj kompaniji. Zbog obustave isporuka OMV sada može tvrditi da je Gazprom prekršio ugovor, tumači jedan od pet izvora.
Gazprom je odbio komentirati buduće odnose s OMV-om. Glasnogovornica OMV-a rekla je da Gazprom prestao isporučivati plin, dodavši da im plin vjerojatno više neće stizati.
OMV-ovi ugovori s Gazpromom uključuju klauzulu prema kojoj austrijska kompanija mora platiti plin i ako ga ne preuzme, napominje Reuters.
Ruska kompanija ne isporučuje više OMV-u plin, ali isporuke nisu stvarno zaustavljene i austrijsko-slovačku granicu u Baumgartenu prelazi gotovo ista količina plina kao i ranije, piše austrijska novinska agencija APA.
Gazprom sada prodaje plin na burzi ili preko posrednika, a krajnji je kupac vjerojatno OMV, koji i dalje mora ispunjavati ugovorne obaveze o isporukama, dodaje APA, ali ne na temelju dugoročnog ugovora s ruskom tvrtkom.
Na burzama je pak u posljednje vrijeme ponovo zavladala nervoza i plin je samo od početka studenog poskupio za 22,5 posto, na 49 eura za megavatsat, navodi austrijska agencija.
Svijet
Europu sve češće potresa nestašica lijekova. Za dobar dio ne postoji zamjena na tržištu, pacijenti ugroženi
Prema podacima EURORDIS-a, svaki peti pacijent je zbog nestašice lijeka doživio stres, za njih 14 posto simptomi su se pogoršali, dok je oko četiri posto pacijenata bilo hospitalizirano ili je doživjelo pogrešku u odabiru alternativnog lijeka. Povremene nestašice lijekova postale su zadnjih godina naša realnost, a lijek koji nedostaje uglavnom ima svoju zamjenu na tržištu. Ipak, između sedam i 16 posto svih nestašica lijekova u Europskoj uniji odnosi se na lijekove koji nemaju alternative, odnosno nemaju zamjenski lijek, a neki od takvih slučajeva proteklih godina završili su i smrću. Pacijenti u zemljama članicama EU-a danas žive u riziku da će morati prekinuti svoju terapiju, što stvara globalnu anksioznost, a u slučaju da do nestašice dođe, može imati financijske i zdravstvene posljedice.
Problem nestašica lijekova bio je temom Media seminara u Europskoj agenciji za lijekove (EMA) na kojem su prezentirana iskustva liječnika i pacijenata u takvim okolnostima, prenosi Novi list.
Fatalni ishodi
Prema podacima EURORDIS-a, Europskog saveza za rijetke bolesti koji okuplja udruge pacijenata iz 74 države, istraživanje provedeno u Francuskoj 2018. godine pokazalo je da je nestašicu lijeka doživjelo 25 posto svih pacijenata, a 45 posto moralo je odgoditi, promijeniti ili prekinuti svoju terapiju. Svaki peti pacijent zbog toga je doživio stres, za njih 14 posto simptomi su se pogoršali, dok je oko četiri posto pacijenata bilo hospitalizirano ili je doživjelo pogrešku u odabiru alternativnog lijeka.
Slučajevi smrti koje se povezuje s nestašicama lijeka nisu česti, a niti u jednom nije službeno potvrđeno da je smrt bila izazvana nestašicom. Ipak, ta veza je u nekim slučajevima jasna, a činjenica je da – ako lijeka nestane s tržišta – pacijenti nerijetko hodaju od bolnice do bolnice, od ljekarne do ljekarne, a nekad čak i u druge regije da bi ga pronašli. Zamjenski lijek, ako i postoji, ne pokriva uvijek u potpunosti originalni lijek, a nerijetko nosi i dodatni trošak koji pacijent mora platiti iz vlastitog džepa, upozorava Francois Houyez, predstavnik EURORDIS-a. Jedan od slučajeva koje navodi zabilježen je u Rumunjskoj, gdje je pacijentica s primarnom imunodeficijencijom, bolesti kod koje se tijelo ne može boriti protiv infekcija, zbog nestašice ostala bez terapije imunoglobulinom.
“Rumunjska je vlada uvela novi porez na sve farmaceutske proizvode, nakon čega je dobavljač zbog pada profita povukao lijek s tržišta. Imunoglobulin je bio dostupan samo u bolničkim ljekarnama u glavnom gradu, a ne i u ostatku zemlje. Pacijentica je bila previše bolesna da putuje, čekala je da imunoglobulin stigne u obližnju ljekarnu, ali je u međuvremenu umrla od infekcije”, naveo je Houyez. Ovaj je slučaj, ističe, dovoljno dokumentiran da bi se smrt povezala s nestašicom imunoglobulina.
Čekanje na zamjenu
“Bilo je pacijenata koji su morali prekinuti tretman i rak im se vratio. Na sreću, nestašice lijekova se uglavnom dobro kontroliraju i ne traju dugo pa pacijenti mogu čekati na zamjenu”, zaključuje Houyez.
Nestašice lijekova noćna su mora za liječnike, kaže Tiago Villaneuva, obiteljski liječnik iz Portugala.
“Pod pritiskom smo pacijenata i prisiljeni da im nekad propišemo manje djelotvorne ili manje sigurne zamjene. Kako liječnici nemaju nikakve kliničke smjernice o tome kako postupati u slučaju nestašice lijeka, u riziku smo od pogrešnog propisivanja lijeka”, upozorava Villaneuva. Situacije nestašica za liječnike su stresne kao i za pacijente, oduzimaju im puno vremena za procjenu koji zamjenski lijek propisati, a nerijetko se događaju i situacije u kojima bi pacijentu trebali propisati lijek koji je skuplji, a njihov pacijent ne može sebi priuštiti takvu alternativu. Ponekad je, ako i postoji zamjenski lijek, problem u doziranju, odnosno jačini zamjenskog lijeka, nekad su liječnici prisiljeni propisati lijek s drugom aktivnom supstancom, a veliki je problem kad lijek nema odgovarajuće zamjene, kao što je to slučaj kod cjepiva, ističe. Kad je riječ o nestašicama, obiteljski liječnici zbog manjka informacija osuđeni su učiti na vlastitim pacijentima, zbog čega je ugrožena kvaliteta zdravstvene skrbi, a u nekim krajevima nema ih dovoljno pa su pacijenti prepušteni sami sebi.
“Manjak liječnika prisutan je u čitavoj Europi, od Grčke do Norveške. Tako u Portugalu 15 posto pacijenata nema svog obiteljskog liječnika, a u regiji gdje radim bez liječnika je 40 posto stanovnika. Njima nema tko pomoći kad se suoče sa nestašicom svog lijeka”, navodi portugalski liječnik
Krivotvoreni lijekovi
Nestašicama su u zadnje vrijeme izloženi agonisti GLP-1 receptora, među njima i popularni Ozempic, koji se primjenjuju u liječenju šećerne bolesti tipa 2, a odobreni su i za mršavljenje kod pretilih osoba.
Predstavnici EMA-e upozorili su da su nestašice ovog lijeka dijelom posljedica primjene izvan odobrenih indikacija, primjerice za kozmetičko mršavljenje kod osoba koje nemaju zdravstvenih problema povezanih s tjelesnom težinom. Učestala potražnja pogoduje ilegalnoj kupovini lijeka, zbog čega raste rizik od distribucije krivotvorenih lijekova, što može imati ozbiljne posljedice za zdravlje pacijenata.
Iz EMA-e također upozoravaju na rizike od nabavke i uzimanja antibiotika na svoju ruku. Nestašice lijekova, poručuju, ne bi smjele biti povod za okretanje crnom tržištu ili nabavci lijeka drugim kanalima.
Svijet
NATO-ov admiral savjetuje poslovnim ljudima da pripreme “ratni scenarij”
Visoki NATO-ov admiral pozvao je u ponedjeljak poslovne ljude da pripreme “ratni scenarij” i prilagode svoju proizvodnju i distribuciju kako bi bili što manje izloženi ucjenama Rusije i Kine. “Ako budemo u stanju osigurati sve proizvode i usluge, to je ključni dio našeg odvraćanja”, rekao je šef NATO-ovo vojnog odbora, nizozemski admiral Rob Bauer u Bruxellesu.
Govoreći na konferenciji think tanka European Policy Centrea, rekao je da odvraćanje uključuje više od samih vojnih kapaciteta, budući da se u ratu koriste svi raspoloživi instrumenti.
“Svjedoci smo sve više sabotaža i Europa je to već doživjela u opskrbi energijom”, rekao je Bauer. “Mislili smo da imamo dogovor s Gazpromom, ali smo zapravo imali dogovor s gospodinom Putinom. Isto vrijedi za kinesku insfrastrukturu i proizvode. Ustvari smo imali dogovor s gospodinom Xi-jem“, dodao je.
Bauer je upozorio na ovisnost zapada o Kini iz koje dolazi 60 posto rijetkih metala i u kojoj se prerađuje njih 90 posto. Iz Kine stižu i kemijski sastojci za sedative, antibiotike, protuupalne i lijekove za visoki tlak.
“Naivni smo ako mislimo da Komunistička stranka neće iskoristiti tu moć. Poslovni ljudi iz Europe i Amerike moraju shvatiti da poslovne odluke koje donose imaju strateške posljedice za njihove države”, istaknuo je Bauer.
“Biznismeni trebaju pripremiti ratni scenarij i njemu prilagoditi svoju proizvodnju i distribuciju. Vojska dobiva bitke, a ekonomije dobivaju ratove”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
magazin4 dana prije
VAŽNO! S Višnjika objavili upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović
-
Hrvatska5 dana prije
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane