Hrvatska
Božinović: “Očekujem strože mjere, neke sam već jutros potpisao”
Na današnjoj tiskovnoj Stožera, ministar Božinović je upitan o strožim mjerama na razini županija.
“Očekujem strože mjere”, kazao je.
“S jedne strane mi potičemo županijske razine. Jutros sam već potpisao za Zadarsku županiju. Za Dubrovačko-neretvansku je ranija odluka proširena i na Pelješki poluotok. Mislim da ćemo tijekom dana dobiti zahtjev pooštravanja mjera u Primorsko goranskoj županiji. Pojačan je angažman lokalnih stožera”, kazao je.
“Ako se ne smanje okupljanja, pred nama bi mogao biti jedan težak period. Svi moramo dati doprinos za što bolju turističku sezonu. To ne smije pasti na leđa samo turističkih djelatnika”, kazao je.
“Ne smijemo podcijeniti ovaj rast, po svemu sudeći novim sojem koji je zarazniji. Mi već imamo županije gdje se primjenjuju stroge mjere. Kao što vidimo školski sustav sve više prelazi na nastavu online, sve više lokalnih stožera traži strože mjere. Nacionalne mjere ističu iduću srijedu, vidjet ćemo hoće li postojati potreba za dodatnim mjerama na nacionalnoj razini. Ovo što vidimo na lokalnoj razini, to je razumijevanje problema lokalnih stožera”, kazao je.
“Ovaj recept mora uspjeti. Ovo su dani kad svjedočimo naglim skokovima. Svima nam je cilj zdravlje, održati dostupnim zdravstveni sustav. I naravno, učiniti maksimum da se održi gospodarstvo i turistička sezona ove godine, uz sve izazove koji su pred nama”, rekao je.
Capak je kazao da se ljudi testirani na antigenskom testu još ne upisuju u registar kao pozitivni.
“To sam više puta objasnio, na asimptomatskim slučajevima je njihova osjetljivost niska, ne možemo na to računati”, kazao je Capak.
Stožer je upitan jesu li ove mjere dovoljne. Odnosno, hoće li se ponoviti drastičan rast kao u prosincu.
“Što se tiče povećanja, mi u ovom trenutku bilježimo jedan veliki porast. Ali on je puno manji nego porast krajem listopada i u studenom. Usporeniji je. Možemo reći da je onaj val u studenom imao puno oštriji i brži rast nego što je to sada”, rekao je Capak.
Božinović je rekao da je, što se mjera tiče, važno aktivirati lokalne stožere odnosno stožere na svim razinama.
“Ne samo da se donose mjere nego da se vrši nadzor kako se te mjere provode”, kazao je Božinović.
“Vidimo da se u DNŽ situacija tjednima pogoršava. Oni su uputili prvo mjere za pet jedinica lokalne samouprave na čelu s gradom Dubrovnikom. Kasnije se taj broj gradova i općina pod mjerama se proširio na cijelu županiju osim Mljeta, Korčule i Lastova. Tamo se ova odluka ne donosi”, kazao je.
“Te mjere su imale učinak, mislim da se bilježi pad od 27 posto u 14 dana. I dalje su to visoke brojke, provode se mjere, ali se vidi da one daju rezultat”, kazao je.
“Tada nije bilo smisla iste mjere provoditi u Istarskoj ili Virovitičko-podravskoj. Sigurno da kolegama u županiji nije bilo lako unositi restrikcije, nije ni nama, ali one su nužne. Pogotovo jer su oni turistička regija, avio destinacija. Mislim da oni ako ne spuste brojke, države će demotivirati ljude od dolaska u Dubrovnik. Ovo je put”, kazao je Božinović dodavši da se posebno turističke županije moraju angažirati.
“S jedne strane, ono što poručujemo ima doseg. Ali kad se ta poruka multiplicira na svim razinama, ako je to tema za sve, onda to jamči da te poruke koje su jako jednostavne dođu. Idu upute cijelo vrijeme koje se šalju stožerima, danas je išla da se vrše pojačani nadzori nad svim mjestima gdje je više ljudi uključujući vjerske objekte, ugostiteljske objekte, treba nadzirati trgovine i trgovačke centre. Također, i javni prijevoz. Kad vi to stalno ponavljate i kontrolirate, onda će svi, odnosno većina, prihvatiti ono što poručujemo. Nama je potpuno jasno da bi svi htjeli da znamo i da imamo predvidljivost. Ali to nije jednostavno, puno nas je puta virus iznenadio. I oni koji su preventivno donosili najstrože mjere, i njih je iznenadio”, kaže Božinović.
O Uskrsu
Stožer je upitan o Uskrsu i okupljanjima unutar obitelji, posebno jer djeca idu bakama i djedovima. Upitani su i o nadzoru na granicama,
“Jučer sam na sjednici vlade komunicirao, mislim da se radi o nekakvih 240 sankcija između dvije sjednice vlade. Bilo da se radi o upozorenjima ili sankcijama. Vidite i sami da se sve aktivnije uključuju i druge državne institucije, primjerice HZZ, njima je poslano 50-ak subjekata koji se nisu pridržavali mjera, oni će ostati bez prava na potporu. Nije to precizna brojka, zadnja je koju sam dobio. Svi će tu morati dati svoj maksimalan doprinos. A opet, kad govorite o tome hoće li djeca širiti virus kad idu u posjetu bakama i djedovima, znate koliko je to osjetljivo i privatno pitanje. Mi smo to puno puta govorili. Ja bih se obraćao stariijima i punoljetnima da vode računa o tome. Moramo biti oprezni zbog tih naših najbližih ali i šire zajednice”, kazao je Božinović.
“Mi nikad nismo uveli policijski sat, ne treba vam negativan test za ići u dućan, a vidite da i toga ima blizu nas, mi ne koristimo represiju, represivne mjere nikad nisu bile opcija, ni lockdown totalni nije opcija. Ključ je osobna odgovornost. Mi iz dana u dan apeliramo, i nastavit ćemo. I na vjernike i na svećenstvo na Uskrs da se ponašaju krajnje odgovorno. Neće se tu stvarati neki poseban epidemiološki okvir, na snazi su preporuke kao dosad. One su sve ozbiljne. To je sve propisala struka”, kazao je Božinović.
“Neke naše preporuke su dobile potvrdu s nekih vodećih znanstvenih instituta”, kazao je.
“Nadamo se da će se sve više toga odvijati vani, uključujući mise. Nadajmo se da će vrijeme to dopustiti, idu ljepši dani. I na otvorenom moramo biti oprezni, ovaj britanski soj se puno brže širi, a izgleda da su njegove posljedice na zdravlje ljudi teže”, kazao je.
O granicama
“Pred nama je donošenje nove odluke o zabrani prijelaza. Taj paket bi trebao stupiti na snagu od 1.4. Što se tiče te odluke, mi ćemo anticipirati ono što je evidentno da će biti sadržaj EU uredbe za olakšđavanje putovanja. Mi ćemo predvidjeti da se ulazak u zemlju olakša onima koji su se cijepili, preboljeli ili koji imaju negativan PCR”, kazao je.
“Tu nekih posebnih olakšanja neće biti osim za djecu do sedam godina. Njima se neće tražiti negativan PCR ili brzi antigenski test”, kazao je.
“Što se tiče onih preboljelih, tu će se gledati neki rok od šest mjeseci. Što se tiče cijepljenjih, njima će se omogućiti prijelaz”, kazao je.
O dinamici cijepljenja
Capak je kazao da je tek počelo proljeće.
“Teško je predvidjeti bilo što pošto ne znamo dinamiku isporuke cjepiva. Priča se u EU o tim akceleracijskim dozama,. Računamo da ćemo do početka ljeta procijepiti 50 posto ljudi”, kazao je.
“Čim se završi druga faza, kreće treća faza. Mi imamo potvrde za veće doze, ali to nije dovoljno za cilj od 50 posto do ljeta. Nadamo se da će akceleracijske doze pomoći i da ćemo do ljeta postići taj cilj”, kazao je Capak.
O mjerama u Zadarskoj županiji te o misama za Uskrs
“Kazao sam da su mjere ozbiljne jer jesu. Ako ih se svi držimo, onda rizik širenja zaraze ukoliko je na okupljanju netko zaražen svodi na minimum. Što se tiče Zadarske županije, uveli su zabranu posjeta domovima za starije, ali i korisnicima drugih ustanova u sklopu ustanova socijalne skrbi. Posjet vanjskim prostorima bit će dopušten uz maske. Mjere se uglavnom odnose na pružatelje usluga domova za starije”, kazao je.
“Što se tiče online nastave, mislim da Zadarska županija prelazi online za sve srednje škole osim za maturante. Kolega Fuchs će imati i imaju preciznije podatke, a i ovo što ja imam dobio sam od njih. Devet županija donijelo je djelomičnu odluku o prijelazu na online nastavu za učenike od petog do osmog i za srednje škole. Neke županije išle su online samo za srednje škole”, rekao je Božinović.
O smrti 12-godišnje djevojčice
Stožer je opet upitan o smrti 12-godišnje djevojčice ali u tom trenutku se prijenos kojeg osigurava HRT prekinuo.
Stožer je upitan hoće li se ispričati obitelji koja je to zatražila. Naime, obitelj tvrdi da djevojčica nije umrla od koronavirusa, a što je objavio Stožer.
“Ja se mogu ispričati, ali ne znam čemu to pomaže i gdje sam pogriješio. Ali ako je to potrebno, ispričavam se”, kaže Capak.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše