Hrvatska
NACIONALNI STOŽER Capak: “Najveći problem su nam obiteljska i druga druženja”
U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.529 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16.168. Među njima je 2.227 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 221 pacijent. Preminulo je 46 osoba. Danas je se Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske održao press konferenciju.
Vera Katalinić-Janković izvijestila je o aktualnoj situaciji s koronavirusom. “Među preminulima kod dvije osobe nije evidentiran komorbiditet. Prosječna dob preminulih je 73,5 godine, najmlađa preminula osoba imala je 45 godina”, rekla je među ostalim.
Riječ je preuzeo Krunoslav Capak: “U tjedan dana imamo 0,3% manje oboljelih. Trenutna incidencija u Hrvatskoj je 745,5, najmanja je u Istarskoj županiji, a najviša u Primorsko-goranskoj. Na ljestvici zemalja EU po incidenciji nalazimo se na 25. mjestu, višu incidenciju imaju Švedska i Cipar. Stopa smrtnosti je 1.660 što nas stavlja na 19. mjesto u EU. Imali smo 28,8% udio pozitivnih danas u ukupnom broju testiranih. HALMED je primio 2.667 sumnji na nuspojave cjepiva.”
Beroš o reformi i cijepljenju
Ministar Vili Beroš komentirao je bolnički sustav i cijepljenje: “I dalje je velik pritisak na bolnice što je posljedica porasta broja novozaraženih od prije dva ili dva i pol tjedna. Zasad uspijevamo odgovoriti na to, postoje i zastoji, ali nastojimo biti usklađeni. U Zagrebu je aktiviran krizni plan funkcioniranja bolničkog sustava. Na zahtjeve pojedinih bolnica nastojimo promptno odgovoriti. Lakše odgovaramo na izazove nego ranije, ali i dalje apeliramo na sugrađane da poštuju mjere jer tako ćemo najbolje zaštititi sustav.
Kad je riječ o cijepljenju, ulazimo u fazu kad će stići veće količine cjepiva. Zato smo osigurali lanac upravljanja procesom cijepljenja koji vode lokalni koordinatori. Jedino zajedno možemo odgovoriti na izazove. Jasno je da je cijepljenje od iznimne važnosti i naš prioritet. U tijeku je izrada akcijskog plana za prioritetne skupine da unaprijedimo plan cijepljenja.
Mediji traže odgovore na pitanja o reformi. Na njoj se više od pola godine najozbiljnije rasti, usuglašavaju se međuresorno stvari. Važna je financijska stabilizacija zdravstvenog sustava. Važan je dogovor s veledrogerijama. Pojedini dionici su dobili zaduženja pa HZZO mora analizirati nabavu potrošnju lijekova i optimizirati oboje. Ravnatelji bolnica su upozoreni da moraju racionalno organizirati rad u bolnicama, smanjiti liste čekanja, racionalno rasporediti rad djelatnika… To su samo neki koraci koje poduzimamo. Kao ministar sam prihvatio sve izazove koje nosi provođenje reforme, imam podršku svih članova Vlade, podršku premijera, ali od oporbe očekujem konstruktivne prijedloge ako ih imaju koji će svakako biti uvaženi, a očekujem i da u Saboru podrže predložene reformske mjere. Sazrelo je vrijeme za promjene u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
Referirao bih se na još neke elemente. Zahvaljujem svim liječnicima koji predano rade. Mislim da nije dobro kad se građani javljaju liječnicima koji smatraju da nije njihova dužnost naručivanje za cijepljenje. To nije dobro. Građani se mogu sami prijaviti, no ako su došli liječniku i tražili informaciju, obiteljski liječnici moraju uložiti dodatan napor da prijave te pacijente. Njima to nije dodatan napor, kao što naručuju pacijente na druge postupke, tako mogu i na cijepljenje. Intenziviranje cijepljenja je iznimno važno.”
Nove mjere
Davor Božinović je govorio o novim mjerama:
“Stožer je danas na prijedlog županijskih stožera donio četiri odluke. Za područje Zagrebačke županije produžuju se mjere do 9. svibnja, a za područje Dubrovačko-neretvanske ublažavaju se ranije uvedene mjere, a to se odnosi na kraće radno vrijeme ugostiteljskih objekata i drugo. Što se tiče Osječko-baranjske županije uvedeno je obvezno nošenje maski na otvorenom, a u Požeško-slavonskoj županiji obustavlja se iznajmljivanje društvenih domova u vlasništvu lokalne uprave za sve vrste privatnog okupljanja.”
O cjepivu
“Ne vidim problem u provođenju cjepiva”, rekao je Capak. “Svako cijepljenje koje se provodi, stalno se preispituje. Uvjeravam vas da će sve cjepivo koje dođe, biti utrošeno i cijepit ćemo maksimalno. Je li mini akcijski plan presudan za to, mislim da nije jer svi cijepe. HZJZ nema nijedne doze cjepiva, sve smo utrošili ovaj tjedan, čekamo ponedjeljak da uzmemo svoje kutije i nastavimo. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji danas je počelo cijepljenje turističkih djelatnika. Ako se netko nije uspio cijepiti, ispravit ćemo to idućih tjedana. Sad imamo kombinaciju vrsta cijepljenja, cijepe liječnici obiteljske medicine, masovno, mobilni timovi i u radnim kolektivima. Do kraja lipnja ćemo cijepiti 55% hrvatske populacije, a možda i više.”
“Svakodnevno promišljamo o tome”, dodao je Beroš. “Kad veće količine stignu, morat ćemo pojačati aktivnosti. Zato su danas županijski koordinatori dobili upute. Organizacijski se pripremamo na dolazak većih količina. Ako ne budemo spremni, napravili smo loš posao.”
“Mi smo tih 55% procijenili na temelju doza za koje smo imali obećanja da će ih dostaviti. Kad potrošimo krajem lipnja te doze, to će biti oko 55% stanovništva. Sad smo na oko 17% cijepljenosti stanovništva, a ako uzmete samo odraslo stanovništvo, to je onda oko 21%. Računamo da s dozama koje dolaze ćemo doći do 55%, a ako dođe više doza, cijepit ćemo i više”, dodao je Capak i rekao:
“HZJZ je proveo serološku studiju na 1.500 ispitanika u svim županijama svih dobnih skupina. Dobili smo da je oko 25% osoba došlo u kontakt s virusom. Radili smo i neutralizacijski tekst koji je u većem dijelu bio pozitivan, a to znači da su te osobe imune. Imamo oko 25% populacije koja je bila u kontaktu s virusom i visok udio njih je imun. Računamo da ćemo tijekom ljeta biti na između 70 i 80% imunih u Hrvatskoj.”
Beroš je naglasio da se moraju riješiti organizacijske nedoumice vezano uz masovno cijepljenje, za što su odgovorni lokalni stožeri. Capak je dodao: “Osim punkta na Velesajmu gdje je angažirano preko 100 ljudi, postoje i cijepljenja u ordinacijama liječnika obiteljske medicine, HZJZ i još neki punktovi. Počeli smo treću fazu, cijepimo novinare u radnim organizacijama, policiju, uskoro će vojska i druge hitne službe tako da se kontinuirano cijepi na raznim mjestima.”
O drive-in cijepljenju Capak je rekao: “Vidjeli smo neke modele u svijetu kako to funkcionira. Postoji i administrativni dio, upisivanje cijepljene osobe, te dio opservacije deset do 15 minuta da ne dođe do jake alergijske reakcije. U svijetu je organizirano tako da ljudi daju podatke na šalterima, cijepe se i onda se parkiraju na velikom parkiralištu gdje ostaju pod nadzorom oko 20 minuta. Tako je moguće organizirati cijepljenje ako su svi ti uvjeti zadovoljeni. Drive-in je dobrodošao jer može ubrzati i olakšati cijepljenje i tko ima uvjete za to, podržavamo.”
Krizme i pričesti
Vezano uz održavanje krizmi i pričesti Božinović je rekao:
“Već smo više puta upućivali preporuke da se suzdržavamo od okupljanja. Vjerske službe ako se drže epidemioloških okvira, ne bi trebale pridonositi širenju epidemije. No u razdoblju pričesti i krizmi problem predstavljaju privatna okupljanja poslije misa. Neki županijski stožeri su zato odgodili i mislim da su to dobre odluke. Okupljanja su ograničena jer za to postoji ozbiljan razlog i zato molim sve da ih izbjegavaju. Komunikacija županijskih stožera i crkvenih vlasti je kontinuirana.”
Treća faza cijepljenja
Na pitanje koliko još starijih nije cijepljeno, odgovarao je Capak.
“Svi koji su prijavljeni na platformu su pozvani. Neki od njih su odbili cijepljenje AstraZenecom. Ne možemo reći da smo završili drugu fazu. Cijepili smo negdje oko 50% stanovništva iznad 65 godina što je dobar postotak u odnosu na druge zemlje EU. Cijepimo i dalje, ali ne možemo zaustaviti prelazak na treću fazu. Imat ćemo i javni poziv za starije od 65 da svi koji žele, mogu doći na određeni punkt. Obiteljski liječnici možda još nisu ispraznili svoje spiskove, ali na to ne znam odgovore, no s većim količinama cjepiva sigurno će se svi koji žele moći cijepiti”, rekao je.
Beroš je dodao: “Ima starijih osoba koje nisu iskazale interes za cijepljenje. Važno je njima pokazati situaciju. Cijepljenje je sad najmoćniji alat u borbi protiv teških oblika ove bolesti i smrti. Apeliram na sve da se jave.”
Vrhunac epidemije
Capak je istaknuo da se nalazimo na vrhuncu epidemije:
“Po brojkama zadnjih sedam do deset dana na vrhuncu smo epidemije i očekujemo da će brojke novozaraženih početi padati. Mali pad već bilježimo, ali ne možemo brzo očekivati manji broj hospitaliziranih jer ti brojevi nešto kasne. Trenutno nam je situacija takva da smo na vrhuncu epidemije i nadamo se da će brojevi početi padati. Svaki kontakt i mobilnost su rizik za prenošenje infekcije. Najčešće se događa da se virus prenosi na obiteljskim i drugim druženjima. Postoji i niz drugih aktivnosti na kojima se infekcija može prenijeti, ali obiteljska i druga vrsta okupljanja najveći su problem.”
Zaštita cjepiva
Alemka Markotić je komentirala zaštićenost cjepivom:
“Samo cijepljenje nije sto posto potvrda da se možemo ponašati slobodno. Važno je znati da već i prva doza cjepiva daje visoki postotak zaštite, prvenstveno od smrtnog ishoda. Još nema sustavnih istraživanja o cijepljenima i hospitaliziranima, no primjećujmo da je bilo bolesnika cijepljenih jednom dozom i kod njih je bio blaži oblik bolesti, pa i kod starijih. Nekoliko je njih bilo cijepljenih dvaput, a hospitalizirani su bili iz predostrožnosti jer su imali ozbiljne komorbiditete, ali brzo su pušteni doma. Razmišlja se i o trećoj dozi cjepiva.”
Komentirajući greške na platformi Cijepise, Beroš je rekao: “Znam za dvije greške na platformi, jedno kad su se pozivali mlađi od predviđenog. Sad platforma u cijelosti radi.” Capak je istaknuo da će provjeriti situaciju.
Druga doza drugog cjepiva?
Na pitanje koliko je ljudi u Hrvatskoj drugu dozu cjepiva dobilo od drugog proizvođača, Capak je objasnio:
“Takve greške se prijavljuju kao nuspojave HALMED-u i takvih je slučajeva, koliko znam, bilo šest. Nisu imali nikakvih komplikacija. U svijetu se sad ispituje ta mogućnost kombinacije cjepiva i pretpostavka imunologa je da će takav način cijepljenja dati određenu prednost, no još nemamo potpunu potvrdu jer su istraživanja u tijeku.”
“Ti ljudi su greškom dobili drugu dozu drugog cjepiva”, rekao je Capak.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!