Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA: Preminuo zadarski pisac i prevoditelj Juraj Gracin

Objavljeno

-

U Zadru je 28. travnja 2021., u 83. godini života preminuo Juraj Gracin – pisac, prevoditelj, gorljivi promicatelj i poticatelj kulture i glazbe, izvijestilo je Hrvatsko društvo skladatelja.

Kulturu svoga rodnoga Zadra, kao i cijele Hrvatske, obogatio je mnogostruko, kao glazbeni urednik i publicist, organizator i pokretač kulturnih i znanstvenih manifestacija, profesor, prevoditelj i pisac.

Rođen 14. svibnja 1938., školovao se u rodnome Zadru, gdje je na zadarskom Filozofskom fakultetu diplomirao talijanski i engleski jezik s književnošću, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu potom stekao stupanj doktora znanosti iz područja povijesti hrvatske književnosti.

Violinu je učio u Zadru, a gitaru u Zagrebu kod Milana Grakalića i Stanka Preka. Nekoliko je godina na zadarskoj glazbenoj školi bio zaposlen i kao predavač klasične gitare.

Šesnaest godina (od 1972. do 1988.) bio je glazbeni urednik i komentator u zadarskom RTV-centru RTV Zagreb, gdje je napisao, uredio i režirao mnogobrojne priloge i emisije s područja glazbe, etnologije, književnosti i kulture općenito, s posebnim naglaskom na hrvatsku baštinu te na hrvatsku suvremenost. Gotovo dvadeset godina, od 1974. do 1993. godine, bio je nositelj organizacije zadarskoga festivala Glazbene večeri u sv. Donatu, koji je usmjerio prema njegovanju ranih glazbenih tradicija.

Od 1988. do umirovljenja (2003.) bio je stalno zaposlen na zadarskom Filozofskom fakultetu, najprije u svojstvu docenta za scensku i filmsku umjetnost te glazbenu umjetnost i kulturnu politiku, od 1990. je predavao talijansku književnost te obnašao dužnosti predstojnika Odsjeka za talijanski jezik i književnost, kao i pročelnika Zavoda za žive strane jezike, a 2001. utemeljio je i od tada vodio poslijediplomski znanstveni studij književnosti.

Autor je više od 600 bibliografskih jedinica znanstvenog, stručnog i popularnog karaktera (od kojih su mnoge posvećene glazbi, poglavito u obliku recenzija). Prevodio je s talijanskog na hrvatski i s hrvatskog na talijanski te pisao autorska ostvarenja na oba jezika.

Bio je inicijator i član raznih hrvatskih i međunarodnih strukovnih, kulturno-prosvjetnih i humanitarnih udruga. Dugogodišnji je redovni član Hrvatskog društva skladatelja.

Posljednji ispraćaj održat će se u ponedjeljak, 3. svibnja u 10 sati na Gradskom groblju Zadar. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Još niže temperature, u četvrtak i snijeg. Idući tjedan jugo i kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas u sjevernim krajevima i u Gorskoj Hrvatskoj pretežno oblačno. Na moru te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije sunčano, od sredine dana uz postupni porast naoblake. Prema večeri raste vjerojatnost za mjestimice slabu oborinu, uglavnom na jugu zemlje kišu, a u Lici i Gorskom kotaru i snijeg. Vjetar većinom slab. Na Jadranu umjerena bura, podno Velebita i jaka s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka od 3 do 7, na Jadranu od 13 do 18 °C.

U četvrtak veći dio dana oblačno. Lokalno može pasti slaba kiša, uglavnom na krajnjem jugu, a u višem gorju moguća je susnježica i snijeg. Popodne smanjenje naoblake sa zapada, no na moru sunčanih razdoblja može biti i ranije. Vjetar do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, a na jugu ujutro prolazno i jugo. Najniža temperatura zraka od -1 do 4, na Jadranu većinom između 5 i 10 °C. Najviša dnevna od 3 do 7, na moru od 11 do 16 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, lokalno može pasti slaba kiša ili rosulja, uglavnom u prvom dijelu četvrtka kad je u višem gorju moguća i slaba susnježica ili snijeg. U subotu sunčanije, ali ujutro ponegdje može biti magle. Na Jadranu u četvrtak promjenjivo oblačno, uglavnom na krajnjem jugu mjestimice kiša. Potom od petka pretežno sunčano. Vjetar u kopnenim krajevima većinom slab. Uz obalu će puhati umjerena do jaka, osobito podno Velebita na udare i olujna bura. U subotu slabljenje bure, a prema otvorenom moru zapuhat će do umjeren sjeverozapadnjak. Dnevna temperatura zraka u blagom porastu, u subotu u unutrašnjosti hladnije jutro.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE NEDJELJE: U Benkovcu duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje

Objavljeno

-

By

Duhovni susret za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u nedjelju, 17. studenog, u župi Rođenja BDM u Benkovcu.

Susret počinje u 15 sati duhovnim nagovorom kojeg će održati o. Jozo Milanović, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.

U 16 sati je euharistijsko klanjanje, a u 17 sati misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu.

Misu u 23,30 sati za hodočasnike koji će pješice ići od Benkovca do Škabrnje, u benkovačkoj župnoj crkvi predvodi don Duje Kurtović. Nakon mise je noćni hod sudionika prema Škabrnji, gdje će sudjelovati na obilježavanju 33. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.

Događaj organizira Povjerenstvo za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, obitelji branitelja i žrtava Domovinskog rata Zadarske nadbiskupije.

***

Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji u 11 sati predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.

Nakon mise je polazak sudionika u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ od crkve do groblja sv. Luke, gdje će kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položiti cvijeće i svijeće, a svećenik će izmoliti molitvu odrješenja za pokojne.

Komemorativni program u sjećanju na žrtve Škabrnje počinje u 9,45 sati na lokaciji Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se i dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine.

U 10,15 sati, od Ambara kreće Kolona sjećanja sudionika, hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji. Tu će zajednički vijenac u ime svih Izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KOLJNOF 2024. / Zadrani Pablo i Tomislav Marijan Bilosnić na Međunarodnim književnim susretima u Mađarskoj

Objavljeno

-

By

U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.

Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant,  (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).

Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.

Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu,  pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.

U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar.  Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.

Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.

Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.

U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u  Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.

Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.

Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i  nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i  dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).  

U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.

Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška  Grubić Babra.

Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.

Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof  gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od  Petrova sela do Šoprona.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu