Hrvatska
PRIMILI STE PRVU DOZU CJEPIVA? Evo koliko ste zaštićeni ovisno o tome jeste li cijepljeni Pfizerom, Modernom, AstraZenecom ili J&J
Najbolji su podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva koji otkrivaju koliko zaštite pruža samo jedna doza cjepiva
Dok se polako zahuktava cijepljenje protiv koronavirusa, zanimljivo je vidjeti koliku zaštitu pruža jedna doza cjepiva Pfizera, AstraZenece i Moderne, prema najboljim dostupnim podacima. Kako piše Business Insider, Velika Britanija odgađa drugu dozu cjepiva do 12 tjedana kako bi što prije cijepila ljude prvom dozom. U SAD-u Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučili su davanje druge doze Pfizerovog cjepiva 21 dan nakon prve i 28 dana nakon prve doze za Modernu, s intervalom do šest tjedana u ‘neizbježnim’ situacijama.
Podaci iz istraživanja koje je obuhvatilo oko 375 000 ljudi u Velikoj Britaniji otkrili su da je i Pfizerovo i AstraZenecino cjepivo smanjilo za 72% infekcije koronavirusom sa simptomima Covida-19. Zaštita od jedne doze vjerojatno traje najmanje 10 tjedana, na temelju mjerenja razine antitijela, navodi se u studiji.
Autori studije tvrde da podaci podržavaju britansku strategiju odgađanja druge doze, ali da ljudi moraju dobiti drugu dozu. Zaštita od Pfizerovog cjepiva porasla je na 90% nakon dvije doze. Još nema dovoljno podataka za donošenje bilo kakvih zaključaka o AstraZeneci.
Smanjivanje širenja u kućanstvu
Druga studija iz Škotske objavljena u časopisu Lancet 23. travnja otkrila je da je jedna doza Pfizerovog cjepiva bila 91% učinkovita protiv hospitalizacije od 28. do 34. dana nakon cijepljenja. Jedna doza cjepiva AstraZenece bila je 88% učinkovita protiv hospitalizacije nakon istog vremenskog razdoblja, pokazalo je istraživanje.
Studija iz stvarnog svijeta iz Engleske, objavljena 28. travnja, otkrila je da je jedna doza Pfizeraovog ili AstraZenecinog cjepiva smanjila širenje simptomatskog Covida-19 u kućanstvu i do 50%.
Podaci o tome koliko dobro djeluju cjepiva nakon jedne doze nisu uvijek jasni, to ovisi o tome što mjerite i kada mjerite. Stephen Evans, profesor medicinske statistike na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu i bivši član povjerenstva za sigurnost lijekova pri Europskoj agenciji za lijekove, objasnio je podatke za Business Insider.
Evans je rekao da su najbolji podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva, pa evo koliko zaštite pruža samo jedna doza svakog cjepiva na temelju tih podataka.
Pfizer-BioNTech: najmanje 80%
Injekcija Pfizera bila je 52,4% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, prema dokumentima FDA. No, brojka od 52,4% uključuje 11 dana prije početka zaštite nakon prve doze, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći. Istinska vrijednost leži između 29,5% i 84,5%, prema FDA. Raspon je širok jer je u tom vremenskom razdoblju malo ljudi dobilo Covid-19 tijekom ispitivanja.
Pfizerovo cvjepivo je bilo 100% učinkovito u zaštiti od hospitalizacije i smrti. To se ipak temeljilo na malom broju – samo su četiri osobe u pokusu oboljele od ozbiljnog Covida-19 nakon što su primile placebo, a ne cjepivo.
Evans je rekao da postoje “prilično jasni dokazi” da Pfizerovo cjepivo protiv simptomatskog Covida-19 pruža najmanje 80% zaštite, a “vjerojatno” i veću od 90%. Rekao je da ne možete biti potpuno sigurni što se događa nakon 21 dana jer nije u potpunosti testirano. Evans je rekao da se to temelji na ukupnom čitanju podataka o ispitivanju koje je FDA koristio u svom sažetku dokumenta prije odobrenja.
Moderna: najmanje 80%
Modernino cjepivo bilo je 69,5% učinkovito u prevenciji Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, s pravom vrijednošću između 43,5% i 84,5%. Postojao je prilično širok raspon jer je broj ljudi koji su oboljeli od Covida-19 tijekom ispitivanju u tom vremenskom razdoblju bio nizak. Brojka od 69,5% uključuje 13 dana prije početka zaštite, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći.
U ispitivanju Moderne bio je mali broj ljudi, oko 7%, koji iz nepoznatih razloga nisu dobili drugu dozu. U ovoj je skupini injekcija bila 50,8% učinkovita u prevenciji Covida-19 sa simptomima do 14 dana nakon prve doze, a 92,1% učinkovita nakon 14 dana.
Nejasno je koliko dobro jedna injekcija cjepiva štiti od hospitalizacije i smrti, jer nije puno ljudi oboljelo od ozbiljnog Covida-19, dvoje u skupini cijepljenih i četiri u skupini koja je dobila placebo.
Evans je rekao da u slučaju Moderninog cjepiva protiv Covida-19 sa simptomima dobivate najmanje 80% zaštite, a vjerojatno i veću od 90%, nakon samo jedne doze tijekom 28 dana. Nakon 28 dana ne zna se kakva je zaštita jer nije testirano.
AstraZeneca: više od 70%
Evans je rekao da je teže utvrditi točnu brojku u slučaju cjepiva AstraZenece jer su se u pokusima u kasnoj fazi koristili različiti nacrti studija, a veliko američko istraživanje je u tijeku. FDA još uvijek nije predstavila podatke za to cjepivo na isti način kao za druga cjepiva.
Jedna doza AstraZenece bila je 76% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima najmanje 90 dana, pokazuju podaci kasnog ispitivanja objavljeni u časopisu The Lancet 19. veljače. Autori studije također su izvijestili da je jedna doza osigurala 100% zaštite od hospitalizacije, ali brojevi su bili mali.
Na temelju čitanja postojećih studija, Evans je rekao da je učinkovitost jedne doze cjepiva AstraZenece vjerojatno najmanje 70% protiv Covida-19 sa simptomima tijekom prvih 90 dana. Nakon tog vremenskog razdoblja nije jasno kolika je zaštita.
Johnson & Johnson: 66%
J&J se u ispitivanjima bavio zaštitom od umjerenog i ozbiljnog Covida-19, a ne simptomatskim Covidom-19, poput Pfizera, Moderne i AstraZenece.
Zaštita je započela nakon 14 dana, a učinkovita je bila 66,1% nakon 28 dana. Učinkovitost cjepiva varirala je ovisno o zemlji u kojoj je korišteno – u SAD-u učinkovita je bila 72%, u Južnoj Africi 64%, a u Brazilu 68%. U obje zemlje su kružile varijante koronavirusa koje su mogle djelomično izbjeći antitijela.
Što znači postotna učinkovitost?
Postotna učinkovitost cjepiva odnosi se na udio ljudi koji nakon cjepiva dobije potpunu zaštitu. S 80% učinkovitosti, 80% ljudi ima potpunu zaštitu, a 20% nema. Za one koji prvi put dobivaju potpunu zaštitu, druga doza poboljšava kvalitetu imunološkog odgovora i njegovu trajnost.
U slučaju ljudi koji ne dobiju potpunu zaštitu nakon prve doze, neki će dobiti potpunu zaštitu nakon druge doze. Neki ljudi nikada neće razviti potpunu zaštitu nakon cijepljenja jer njihov imunološki sustav uopće ne reagira, piše Business Insider.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše