Hrvatska
PRIMILI STE PRVU DOZU CJEPIVA? Evo koliko ste zaštićeni ovisno o tome jeste li cijepljeni Pfizerom, Modernom, AstraZenecom ili J&J
Najbolji su podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva koji otkrivaju koliko zaštite pruža samo jedna doza cjepiva
Dok se polako zahuktava cijepljenje protiv koronavirusa, zanimljivo je vidjeti koliku zaštitu pruža jedna doza cjepiva Pfizera, AstraZenece i Moderne, prema najboljim dostupnim podacima. Kako piše Business Insider, Velika Britanija odgađa drugu dozu cjepiva do 12 tjedana kako bi što prije cijepila ljude prvom dozom. U SAD-u Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučili su davanje druge doze Pfizerovog cjepiva 21 dan nakon prve i 28 dana nakon prve doze za Modernu, s intervalom do šest tjedana u ‘neizbježnim’ situacijama.
Podaci iz istraživanja koje je obuhvatilo oko 375 000 ljudi u Velikoj Britaniji otkrili su da je i Pfizerovo i AstraZenecino cjepivo smanjilo za 72% infekcije koronavirusom sa simptomima Covida-19. Zaštita od jedne doze vjerojatno traje najmanje 10 tjedana, na temelju mjerenja razine antitijela, navodi se u studiji.
Autori studije tvrde da podaci podržavaju britansku strategiju odgađanja druge doze, ali da ljudi moraju dobiti drugu dozu. Zaštita od Pfizerovog cjepiva porasla je na 90% nakon dvije doze. Još nema dovoljno podataka za donošenje bilo kakvih zaključaka o AstraZeneci.
Smanjivanje širenja u kućanstvu
Druga studija iz Škotske objavljena u časopisu Lancet 23. travnja otkrila je da je jedna doza Pfizerovog cjepiva bila 91% učinkovita protiv hospitalizacije od 28. do 34. dana nakon cijepljenja. Jedna doza cjepiva AstraZenece bila je 88% učinkovita protiv hospitalizacije nakon istog vremenskog razdoblja, pokazalo je istraživanje.
Studija iz stvarnog svijeta iz Engleske, objavljena 28. travnja, otkrila je da je jedna doza Pfizeraovog ili AstraZenecinog cjepiva smanjila širenje simptomatskog Covida-19 u kućanstvu i do 50%.
Podaci o tome koliko dobro djeluju cjepiva nakon jedne doze nisu uvijek jasni, to ovisi o tome što mjerite i kada mjerite. Stephen Evans, profesor medicinske statistike na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu i bivši član povjerenstva za sigurnost lijekova pri Europskoj agenciji za lijekove, objasnio je podatke za Business Insider.
Evans je rekao da su najbolji podaci Američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) iz kasnih faza ispitivanja svakog cjepiva, pa evo koliko zaštite pruža samo jedna doza svakog cjepiva na temelju tih podataka.
Pfizer-BioNTech: najmanje 80%
Injekcija Pfizera bila je 52,4% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, prema dokumentima FDA. No, brojka od 52,4% uključuje 11 dana prije početka zaštite nakon prve doze, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći. Istinska vrijednost leži između 29,5% i 84,5%, prema FDA. Raspon je širok jer je u tom vremenskom razdoblju malo ljudi dobilo Covid-19 tijekom ispitivanja.
Pfizerovo cvjepivo je bilo 100% učinkovito u zaštiti od hospitalizacije i smrti. To se ipak temeljilo na malom broju – samo su četiri osobe u pokusu oboljele od ozbiljnog Covida-19 nakon što su primile placebo, a ne cjepivo.
Evans je rekao da postoje “prilično jasni dokazi” da Pfizerovo cjepivo protiv simptomatskog Covida-19 pruža najmanje 80% zaštite, a “vjerojatno” i veću od 90%. Rekao je da ne možete biti potpuno sigurni što se događa nakon 21 dana jer nije u potpunosti testirano. Evans je rekao da se to temelji na ukupnom čitanju podataka o ispitivanju koje je FDA koristio u svom sažetku dokumenta prije odobrenja.
Moderna: najmanje 80%
Modernino cjepivo bilo je 69,5% učinkovito u prevenciji Covida-19 sa simptomima između prve i druge doze, s pravom vrijednošću između 43,5% i 84,5%. Postojao je prilično širok raspon jer je broj ljudi koji su oboljeli od Covida-19 tijekom ispitivanju u tom vremenskom razdoblju bio nizak. Brojka od 69,5% uključuje 13 dana prije početka zaštite, tako da bi stvarni postotak mogao biti veći.
U ispitivanju Moderne bio je mali broj ljudi, oko 7%, koji iz nepoznatih razloga nisu dobili drugu dozu. U ovoj je skupini injekcija bila 50,8% učinkovita u prevenciji Covida-19 sa simptomima do 14 dana nakon prve doze, a 92,1% učinkovita nakon 14 dana.
Nejasno je koliko dobro jedna injekcija cjepiva štiti od hospitalizacije i smrti, jer nije puno ljudi oboljelo od ozbiljnog Covida-19, dvoje u skupini cijepljenih i četiri u skupini koja je dobila placebo.
Evans je rekao da u slučaju Moderninog cjepiva protiv Covida-19 sa simptomima dobivate najmanje 80% zaštite, a vjerojatno i veću od 90%, nakon samo jedne doze tijekom 28 dana. Nakon 28 dana ne zna se kakva je zaštita jer nije testirano.
AstraZeneca: više od 70%
Evans je rekao da je teže utvrditi točnu brojku u slučaju cjepiva AstraZenece jer su se u pokusima u kasnoj fazi koristili različiti nacrti studija, a veliko američko istraživanje je u tijeku. FDA još uvijek nije predstavila podatke za to cjepivo na isti način kao za druga cjepiva.
Jedna doza AstraZenece bila je 76% učinkovita u zaštiti od Covida-19 sa simptomima najmanje 90 dana, pokazuju podaci kasnog ispitivanja objavljeni u časopisu The Lancet 19. veljače. Autori studije također su izvijestili da je jedna doza osigurala 100% zaštite od hospitalizacije, ali brojevi su bili mali.
Na temelju čitanja postojećih studija, Evans je rekao da je učinkovitost jedne doze cjepiva AstraZenece vjerojatno najmanje 70% protiv Covida-19 sa simptomima tijekom prvih 90 dana. Nakon tog vremenskog razdoblja nije jasno kolika je zaštita.
Johnson & Johnson: 66%
J&J se u ispitivanjima bavio zaštitom od umjerenog i ozbiljnog Covida-19, a ne simptomatskim Covidom-19, poput Pfizera, Moderne i AstraZenece.
Zaštita je započela nakon 14 dana, a učinkovita je bila 66,1% nakon 28 dana. Učinkovitost cjepiva varirala je ovisno o zemlji u kojoj je korišteno – u SAD-u učinkovita je bila 72%, u Južnoj Africi 64%, a u Brazilu 68%. U obje zemlje su kružile varijante koronavirusa koje su mogle djelomično izbjeći antitijela.
Što znači postotna učinkovitost?
Postotna učinkovitost cjepiva odnosi se na udio ljudi koji nakon cjepiva dobije potpunu zaštitu. S 80% učinkovitosti, 80% ljudi ima potpunu zaštitu, a 20% nema. Za one koji prvi put dobivaju potpunu zaštitu, druga doza poboljšava kvalitetu imunološkog odgovora i njegovu trajnost.
U slučaju ljudi koji ne dobiju potpunu zaštitu nakon prve doze, neki će dobiti potpunu zaštitu nakon druge doze. Neki ljudi nikada neće razviti potpunu zaštitu nakon cijepljenja jer njihov imunološki sustav uopće ne reagira, piše Business Insider.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!