Connect with us

Hrvatska

DAN EUROPE Plenkovićeva čestitka: “Nastavimo zajedno graditi Europu mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja”

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u nedjelju čestitku u povodu Dana Europe u kojoj je pozvao hrvatske građane da nastave raditi na Europi mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja.

– Dan Europe i ove godine obilježavamo suočavajući se istodobno s najvećim globalnim izazovima od Drugog svjetskog rata. Stoga je ovo prigoda da se prisjetimo da se iz zgarišta poratne Europe, nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom kojom je okončano jedno od najmračnijijih i najtragičnijih razdoblja europske povijesti, ali i nasuprot prijetnje komunističkog totalitarizma u okolnostima hladnog rata, tada rodila vizionarska ideja ujedinjene i demokratske Europe, kao zalog trajnog mira, solidarnosti i blagostanja europskih naroda. Ono što se u to vrijeme možda činilo utopijom danas je stvarnost koju dijele 27 država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, istaknuo je Andrej Plenković.

– U proteklih sedam desetljeća Europska unija izgradila se kao projekt mira, pomirbe, demokracije, razvoja, suradnje i uzajamne solidarnosti, koja se u svijetu nametnula kao globalni lider u promicanju ljudskih prava. Premda čini tek 6% svjetskog stanovništva, Europska unija danas je prva poljoprivredna i druga gospodarska sila na svijetu, prvi je donator razvojne pomoći, prva turistička destinacija i svjetska sportska velesila te svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena, s ambicijom da do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent.

– Kao najmlađa država članica koja je prošle godine imala prigodu i predsjedati Vijećem EU-a, Hrvatska se pokazala kao odgovorna, solidarna i angažirana članica, koja zna štititi svoje nacionalne interese i koristiti mehanizme Unije za vlastiti gospodarski razvoj, socijalnu uključenost te za što bolji i što kvalitetniji život svojih građana, navodi se u poruci.

– U vremenu borbe protiv koronavirusa, kao i ostatak svijeta Europska unija suočila se s gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim izazovima bez presedana, dok je pandemija nažalost odnijela brojne živote diljem kontinenta. Svjesni da je suradnja među državama članicama ključ za uspješniju borbu protiv bolesti COVID-19, ulažemo zajedničke napore radi što bržeg cijepljenja svih naših sugrađana jer je to najbrži i najsigurniji put za povratak životu kakvog smo poznavali prije pandemije. Zajedničkim snagama osigurali smo dovoljno cjepiva za sve Europljane. Svim hrvatskim građanima to pruža mogućnost da do ljeta najmanje 50% odraslog stanovništva bude cijepljeno. Pritom je donacijom cjepiva Hrvatska pokazala solidarnost i prema susjednim državama koje nisu članice Europske unije jer pandemiju nećemo zaustaviti sve dok se ne postigne dovoljna stopa procijepljenosti u Europi i svijetu.

Osim toga, kako bi države članice Europske unije mogle svladati gospodarske posljedice pandemije, uspostavom posebnog instrumenta “EU sljedeće generacije” zajedničkim smo naporima osigurali izdašan paket europske financijske pomoći. Hrvatska se izborila za više od 24 milijarde eura u narednom desetljeću, koje su generacijska prilika za brži gospodarski oporavak i razvoj naše zemlje nakon krize, navodi Plenković.

– U ovoj globalnoj krizi, hrvatska je država snažnim mjerama stala iza svojih radnika i poslodavaca, zahvaljujući čemu su očuvana radna mjesta i osigurano je funkcioniranje gospodarstva. U tu svrhu Vlada i svi njeni resori pripremili su prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji sadrži niz reformi i investicija koje će nam pomoći da prebrodimo ovu krizu. Cilj je Vlade da se što bolje iskoriste raspoloživa europska sredstva kao bi se dao novi zamah razvoju Hrvatske i modernizaciji našeg gospodarstva zahvaljujući digitalnoj i zelenoj tranziciji koja će osigurati veću konkurentnost.

– Ove godine Dan Europe označava i početak Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu, podsjeća Plenković i poručuje: U narednim mjesecima diljem Europe imat ćemo prigodu za uključivo promišljanje o smjeru budućeg razvoja Europske unije. U svim državama članicama, uz europske institucije, pojedinci, udruge civilnog društva, akademska zajednica, gospodarstvenici, sindikati, svi su pozvani da se uključe i svojim idejama i prijedlozima pridonesu poboljšanju djelovanja Unije, njenoj većoj spremnosti u suočavanju s globalnim izazovima i njenom približavanju građanima. Svojim posebnim iskustvom nove države članice koja je dugo težila povratku u okrilje demokratske Europe, Hrvatska sigurno može dati vrijedan doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj će u ime Europske komisije jednu od vodećih uloga imati potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

– Svjesni stoljetnih stremljenja hrvatskog naroda za vlastitom državom, slobodom i demokracijom te s iskustvom Domovinskog rata, pozvani smo da podijelimo svoja promišljanja kako bismo pridonijeli izgradnji još bolje Europe, kao demokratske zajednice suverenih država koje promiču mir, humanističke vrijednosti, socijalnu pravednost i gospodarski napredak, navodi se na kraju čestitke.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Medvjed napao muškarca na Plitvicama: Završio u bolnici

Objavljeno

-

By

Pexels

U petak navečer na području Plitvičkih jezera dogodio napad medvjeda na čovjeka. Incident se dogodio oko 22:30.

Ravnateljica OB Gospić Sandra Ćubelić rekla je za Lika online kako je u bolnicu zaprimljen pacijent s ozljedama koje se tretiraju kao lakše tjelesne ozljede, a slučaj su potvrdili i iz Policijske uprave ličko-senjske.

Medvjed je na području Čuljić Krčevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera napao muškarca rođenog 1960. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

Objavljeno

-

By

Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0,2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39,2 posto. Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s 18,4 posto.

Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27,6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.

Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22,2 posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.

Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12,9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.

Zagreb prednjači prema broju ostvarenih transakcija

Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2.326 kupoprodaja, Split s 2.313 i Rijeka s 1.478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2.027 i Karlovac s 1.232 kupoprodaje.

Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.

Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.

“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju

Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4.264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3.427 eura, zatim Omišalj s 3.149 eura, Rovinj s 3.120 eura i Malinska-Dubašnica s 3.017 eura.

Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po metru kvadratnom.

Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po metru kvadratnom.

Pored Zagreba i Samobora, koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 jedinica u ovom cjenovnom rasponu obuhvaća 31 priobalnu i osam otočnih jedinica.

Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova i apartmana po kvadratu zabilježene u Kostreni, 2.443 eura, Preku, 2.414 eura, Primoštenu, 2.412 eura te Podstrani, 2.401 euro, a najniže u općini Vrsi, 2.007 eura, te gradu Malom Lošinju, 2.010 eura. U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.

S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Deset jedinica s cijenom kvadrata građevinskog zemljišta za euro i manje

Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2.172 eura po kvadratu.

S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća do 200 eura po metru kvadratnom zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 165, od kojih je većina smještena u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura. Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.

Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, dok su u 174 jedinice medijalne cijene prodanih zemljišta iznosile manje od eura po kvadratu.

Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac, Davor, Stara Gradiška, Okučani, Preseka i Nova Kapela.

U Dubrovniku rekordna medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora zabilježene su u priobalnim jedinicama i oko Zagreba.

U Dubrovniku je tako u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po kvadratu, dok su u Splitu i Zadru zabilježene medijalne cijene od 2.003 i 1.957 eura po četvornom metru.

U svega 26 lokalnih jedinica zabilježeno je deset ili više kupoprodaja poslovnih prostora, a riječ je isključivo o administrativnim županijskim centrima ili većim urbanim sredinama, napominje se u publikaciji.

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost “indeksa priuštivosti” veću od 30, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 jadranskih jedinica – Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.

U Vukovaru najpriuštiviji stanovi

S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je “indeks priuštivosti” iznosio 2, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi.

Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno, a s vrijednošću indeksa 17,1 Grad Zagreb je na 86. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadratnih metara stana.

Kada je riječ o najmu, najviša medijalna mjesečna cijena najma stana/apartmana u eurima po metru kvadratnom lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, 10,1 euro, Splitu, 10 eura, te Dubrovniku, 9,7 eura, a najniža u Vinkovcima, 4,5 eura, navodi se u publikaciji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U vojarni u Požegi iznenada preminuo vojnik

Objavljeno

-

By

Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.

Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.

Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.

Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu