Nekategorizirano
OPĆI POTOP SDP-A I PARTNERA Najmanje 10 općina i svi gradovi za HDZ; u 10 općina većinu imaju neovisni; u Gračacu SDSS; a u Kolanu MOST…
Prebrojani su svi glasovi u sljedećim općinama i gradovima Zadarske županije i rezultati glasovanja za općinska/gradska vijeća izgledaju ovako:
Sv. Filip i Jakov:
HDZ (ZORAN PELICARIĆ – nositelj liste) 1.339 glasova / 78,30%
HSP (MARIN KATUŠA – nositelj liste) 371 glas / 21,69%
Starigrad:
HDZ (MARKO MARASOVIĆ – nositelj liste) 571 glas / 65,55%
SDP, HSS (MAJA MILOVAC – nositeljica liste) 205 glasova / 23,53%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (VIŠESLAV DOKOZA – nositelj liste) 95 glasova / 10,90%
Stankovci:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ŽELJKO PERICA – nositelj liste) 419 glasova / 38,86%
HDZ, SU, REFORMISTI, HNS (IVANA VUNIĆ – nositeljica liste) 408 glasova / 37,84%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ZDENKO SARAĐEN – nositelj liste) 251 glas / 23,28%
Kolan:
HSP, MOST, SU (ŠIME GLIGORA – nositelj liste) 317 glasova / 51,37%
HDZ, DHSS (MARIN PERNJAK – nositelj liste) 246 glasova / 39,87%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (PREDRAG PLAZIBAT – nositelj liste) 54 glasa / 8,75%
Biograd:
HDZ, SU, REFORMISTI (IVAN KNEZ – nositelj liste) 1.280 glasova / 48,48%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ANTE FUZUL – nositelj liste) 552 glasa / 20,90%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (LEO ZORICA – nositelj liste) 313 glasova / 11,85%
SDP (RATKO KRSTINIĆ – nositelj liste) 234 glasa / 8,86%
DP (SINIŠA FILIPOVIĆ – nositelj liste) 153 glasa / 5,79%
HSS (ANTUN TUGO BAKIJA – nositelj liste) 108 glasova / 4,09%
Benkovac:
HDZ (TOMISLAV BULIĆ – nositelj liste) 2.045 glasova / 45,26%
DP, MOST (FRANE TOKIĆ – nositelj liste) 1.127 glasova / 24,94%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (BORNA NIMAC – nositelj liste) 447 glasova / 9,89%
SDP (GORAN NIMAC – nositelj liste) 294 glasa / 6,50%
DSS (JOVAN BOJANIĆ – nositelj liste) 216 glasova / 4,78%
SDSS (DJUKA KATARIINA VRCELJ – nositeljica liste) 183 glasa / 4,05%
HSP (DARKO ERLIĆ – nositelj liste) 113 glasova / 2,50%
HNS (ZDENKO MIKIĆ – nositelj liste) 93 glasa / 2,05%
Jasenice:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (STIPE VULIĆ – nositelj liste) 544 glasa / 54,67%
HDZ (MARTIN BARIČEVIĆ – nositelj liste) 451 glas / 45,32%
Vrsi:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (LUKA PERINIĆ – nositelj liste) 936 glasova / 77,16%
HDZ (SANDRA VUKIĆ – nositeljica liste) 277 glasova / 22,83%
Polača:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (TOMISLAV PRTENJAČA – nositelj liste) 615 glasova / 67,21%
HDZ (VIKTOR PRTENJAČA – nositelj liste) 300 glasova / 32,78%
Zemunik Donji:
HDZ (JOSIP KRNČEVIĆ – nositelj liste) 716 glasova / 78,94%
AM, SDP, HSS, CENTAR (ZDRAVKO BELUŠIĆ – nositelj liste) 191 glas / 21,05%
Poličnik:
HDZ, HSP (DAVOR LONČAR – nositelj liste) 1.375 glasova / 76,09%
MOST, MODES (IVICA UKALOVIĆ – nositelj liste) 208 glasova / 11,51%
DP (ANA BUBIĆ – nositeljica liste) 124 glasa / 6,86%
SDP, HNS (ZORAN HUMBOLT – nositelj liste) 100 glasova / 5,53%
Pag:
HDZ, MODES, REFORMISTI (ANTE FABIJANIĆ – nositelj liste) 1.217 glasova / 61,90%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ŽELJKO MARŽIĆ – nositelj liste) 379 glasova / 19,27%
SDP (TONI HERENDA – nositelj liste) 370 glasova / 18,81%
Škabrnja:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (IVAN ŠKARA – nositelj liste) 535 glasova / 53,50%
HDZ, HSP (MARKO IVKOVIĆ – nositelj liste) 465 glasova / 46,50%
Privlaka:
HDZ (NINA ŠKIBOLA – nositeljica liste) 684 glasa / 66,60%
MOST (IVE BEGONJA – nositelj liste) 233 glasa / 22,68%
HSP (TOMISLAV JURLINA – nositelj liste) 110 glasova / 10,71%
Kukljica:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (MARIN BOŠKO – nositelj liste) 237 glasova / 46,83%
AM, SDP, HSS, CENTAR (ANTE MARTINOVIĆ – nositelj liste) 146 glasova / 28,85%
HDZ (RAJNA GRZUNOV – nositeljica liste) 123 glasa / 24,30%
Galovac:
HDZ (MARIN GULAN – nositelj liste) 500 glasova / 65,87%
REFORMISTI (SLAVKO ŠARE – nositelj liste) 259 glasova / 34,12%
Kali:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (BRUNO MIŠLOV – nositelj liste) 414 glasova / 45,59%
HDZ, HSP, HNS, REFORMISTI (MARKO KOLEGA – nositelj liste) 280 glasova / 30,83%
SDP, HSS, HSLS (DUŠKO VIDOV – nositelj liste) 214 glasova / 23,56%
Povljana:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (PREDRAG RUKAVINA – nositelj liste) 264 glasa / 52,07%
HDZ (ŠIME JURIŠIĆ – nositelj liste) 243 glasa / 47,92%
Nin:
HDZ, REFORMISTI (TOMISLAV ĆURKO – nositelj liste) 722 glasa / 71,55%
MODES (VELJKO ŠALOV – nositelj liste) 287 glasova / 28,44%
Bibinje:
HDZ, 1.205 glasova / 64,92% /
MOST 651 glas / 35,07%
Lišane Ostrovičke:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ZVONIMIR MIJIĆ – nositelj liste), 208 glasova / 48,25%
HDZ (IVICA MUSIĆ – nositelj liste) 205 glasova / 47,56%
SDSS (NIKO ATLAGIĆ – nositelj liste) 18 glasova / 4,17%
Pašman:
HDZ (KREŠIMIR ĆOSIĆ – nositelj liste) 736 glasova / 61,23%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ANDREA TUDOROVIĆ – nositeljica liste) 311 glasova / 25,87%
DP (IVO BUBIČIĆ – nositelj liste) 155 glasova / 12,89%
Tkon:
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ANĐELO PALAŠKOV – nositelj liste) 313 glasova / 60,77%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (BORIS KATIČIN – nositelj liste) 202 glasa / 39,22%
Pakoštane:
HDZ, HSP, HSS, HSP AS (MILIVOJ KURTOV – nositelj liste) 1.103 glasa / 62,45%
MOST (ANTONIO LOKIN – nositelj liste) 375 glasova / 21,23%
HNS, SDP, AM, SU (MILAN STOJANOV – nositelj liste) 288 glasova / 16,30%
Novigrad:
HDZ (JOSO KLAPAN – nositelj liste) 524 glasa / 55,98%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (ANTE BARABA – nositelj liste) 226 glasova / 24,14%
HNS (STOJAN VIDUKA – nositelj liste) 106 glasova / 11,32%
HSS, SDP (IVAN BAKIĆ – nositelj liste) 80 glasova / 8,54%
Gračac:
SDSS, DSS (RAJKO OBRADOVIĆ – nositelj liste) 629 glasova / 38,66%
HDZ (TADIJA ŠIŠIĆ – nositelj liste) 602 glasa / 37,00%
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA (SLAVICA MILIČIĆ – nositeljica liste) 179 glasova / 11,00%
DP (ANKICA ROSANDIĆ – nositeljica liste) 142 glasa / 8,72%
SDP (MOMIR JAPUNDŽIĆ – nositelj liste) 75 glasova / 4,60%
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega