Hrvatska
“ZA HRVATSKU BEZ PASA NA LANCU” Profesor prava: “O tome treba odlučivati ministar, a ne gradovi i općine!”
Uz Hrvatsku udrugu gradova, zabranu držanja pasa na lancu podržala i Hrvatska zajednica županija
Sve više institucija i pojedinaca podržava inicijativu Skloništa Prijatelji Čakovec, Udruge Pobjede i Prijatelja životinja te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja, koji su pokrenuli kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu”. Zakon o zaštiti životinja određuje da je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. „U prvom trenutku čini nam se da je riječ o hvalevrijednom i pozitivnom zakonskom određenju kojim će se napokon spriječiti vezivanje pasa lancem i potpuna nebriga za te pse. No pažljivijim iščitavanjem shvaća se da je zapravo riječ o dobroj namjeri, ali vrlo nejasnoj odredbi”, kaže prof. dr. sc. Boris Bakota, pravnik i sveučilišni profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku.
Pojašnjava da je u praksi nemoguće provjeriti drži li netko pse stalno vezane ili ne: „Pretpostavljamo da će se svatko pred komunalnim redarom braniti kako je baš prije kratkog vremena prošetao psa ili ga odvezao i pustio da sam slobodno hoda dvorištem. Čak možemo pretpostaviti da je psa posjednik možda zaista i oslobodio na neko vrijeme s lanca, ali je pitanje koliko je trajanje vremena za koje se može odrediti da ne znači da je pas stalno vezan. Pas kojega smo pustili s lanca u srijedu na 30 minuta nije stalno vezan toga dana, ali sutra ga nitko nije pustio. Uzimamo li ‘stalno’ u kontekst dana, tjedna, mjeseca ili čak cjelokupnoga života? S druge strane, nužno se zapitati, ako primjerice uzmemo jedan dan, je li dovoljno psa pustiti s lanca 30 minuta ili dva sata, ili je čak dovoljna i jedna sekunda, budući da i sekunda nevezivanja znači da pas nije stalno vezan.” Stoga predlaže izbrisati riječ „stalno”.
Prof. dr. sc. Bakota navodi i drugi apsurd zbog kojega je nužno zakonskim izmjenama potpuno zabraniti držanje pasa na lancu. Zakon o zaštiti životinja propisuje i da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna donijeti opći akt kojim će propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, odnosno regulirati i dio koji se odnosi na vezivanje pasa lancem. „U Republici Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova koji bi trebali donijeti takav akt. Tumačenje trajanja pojma ‘stalno’ bit će u Republici Hrvatskoj moguće na 556 različitih načina”, ukazuje ovaj jedini profesor prava životinja u Hrvatskoj.
Zakon o zaštiti životinja propisuje da ministar poljoprivrede donosi pravilnike kojima se uređuju način držanja teladi, svinja, pilića i kokoši koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje, način držanja životinja u zoološkom vrtu, način držanja životinja u skloništu itd. „Ovakve propise za držanje navedenih životinja ne donosi svaka jedinica lokalne samouprave za sebe, nego se jednoobrazni uvjeti primjenjuju na području cijele države. Nejasno je zašto pravilnik o uvjetima i načinu držanju kućnih ljubimaca također ne bi donosio ministar i time na jednak način zabranio držanje pasa na lancu ili barem jasno odredio što znači stalno vezan pas”, primjećuje prof. Bakota i predlaže donošenje propisa na nacionalnoj razini.
Ističe da nije realno očekivati da će svih 556 jedinica lokalne samouprave kvalitetno riješiti pitanje uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca. Neke takve odluke nisu niti donijele, dok neke od njih prijašnje odluke nisu uskladile s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Udruge smatraju da je za lokalne zajednice u interesu da se napravi izmjena na državnoj razini jer im to znatno olakšava provedbu zakonskih odredbi. „Ovdje se radi o etičkim pitanjima i standardima držanja pasa u 21. stoljeću, a ne o pitanjima javnoga prijevoza, odvoza smeća, uređenja parkova i sl.”, upozorava prof. Bakota. Zaključuje da je nužno iz Zakona o zaštiti životinja izbrisati riječ „stalno” te obavezati ministra da se pravilnikom urede uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca.
Udruge dodaju da praksa pokazuje da bi potpuna zabrana držanja na lancu značila i veću sigurnost za ljude jer psi na lancu upravo zbog takvog držanja nisu socijalizirani. Kažu da, osim Hrvatske udruge gradova, nedavno je i Hrvatska zajednica županija podržala kampanju i zahtjev za zakonsku zabranu držanja pasa na lancu. Pozivaju sve da na www.zabranimolanac.net potpišu peticiju i podijele ju na društvenim mrežama, a mogu i pisati Vladi na gradjani@vlada.hr i ministrici poljoprivrede na kabinet@mps.hr tražeći potpunu zakonsku zabranu držanja pasa na lancu.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše