Hrvatska
Božinović: “Mjere vrijede do 30.5., onda popuštanja i uvođenje covid-putovnica”
Nacionalni Stožer civilne zaštite danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održao je press konferenciju.
Malo prije press konferencije objavljeno je da je u protekla 24 sata zabilježeno 525 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.633. Među njima je 1.331 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 131 pacijent. Preminulo je 28 osoba.
“Danas imamo 525 novozaraženih. Prije tjedan dana imali smo 926, a tjedan prije 1435. Trenutna incidencija u RH je 262.5, najnižu incidenciju ima Istra, a najvišu Varaždinska županija. Na ljestvici zemalja EU incidencije Hrvatska zauzima 18. mjesto. Ukupna stopa smrtnosti kumulativna na milijun stanovnika je 1929 i to Hrvatsku stavlja na 20. mjestu na listi zemalja EU. Na današnji dan imamo 9% pozitivnih od ukupno testiranih, ista je brojka i za zadnjih tjedan dana”, rekao je Capak.
“Dobili smo 3963 sumnje na nuspojave cjepiva, najviše na Pfizer, onda je AstraZeneca pa Moderna pa Johnson&Johnson”, rekao je Capak.
“Podaci koje smo čuli su optimistični i daju dobre pretpostavke za dobru sezonu. Povećavamo broj cijepljenih, premašili smo milijun utrošenih doza. Dosegnuli smo 34.2% cijepljenih odraslih osoba. Uz to smo postavili novi rekord dnevno utrošenih doza cjepiva, preko 57.000. To ukazuje na visok intenzitet cijepljenja, to je posljedica organizacije i zajedništva zdravstvenog sustava, ali i interesa građana. Hvala svima na tome. Moram reći da i kao ministar i kao liječnik želim tome dati svoj obol, tako da sam sutra u Rijeci… ali ne bildam svoj osobni imidž, nego zdravstveni proces cijepljenja. Taj proces ima utjecaj na sve nas. Jasno je da samo zajednički možemo to napraviti. Hvala svima koji na tome rade, ali želim i vlastitim primjerom pokazati da svatko od nas mora dati svoj doprinos u postizanju ciljeva. Imamo pad na tjednoj bazi od 36%, pada i broj hospitaliziranih”, rekao je Beroš.
“No činjenica je i dalje da imamo 131 bolesnika na respiratoru, ljudi i dalje umiru i to nas upozorava na oprez. Sve je u našim rukama, pokažimo da možemo zajedno riješiti ovu epidemiju”, zaključio je Beroš.
“I u klinici imamo popuštanje, pad se konačno vidi i u bolnicama i vidimo više otpuštenih nego primljenih i ljudi ne dolaze kao teško bolesni u bolnicu. No, i dalje moramo biti oprezni, ljudi imaju teške obostrae upale pluća gdje gotovo ne vidite zdravi dio pluća. Vidimo i tromboze, prije svega plućne tromboze koje mogu biti životno opasne. Važno je znati da ako bolesnici osjete bol u prsima, iskašljavanje krvi, da se jave liječniku da bi se utvrdilo što se događa odnosno imaju li trombozu”, rekla je Markotić.
“Imamo nažalost i u bubrezima, u slezeni, ali i u reproduktivnim organima. Nerijetko se priča o tome da cjepivo može biti opasno za reproduktivno zdravlje, ali mi vidimo da covid može biti opasan po to. Trudnice koje obole imaju puno veću šansu da završe na respiratoru i s teškim oblikom bolesti”, rekla je Markotić.
“Iznimno je važno da se sve veći broj ljudi cijepi, krajem ljeta će u istraživanja o cjepivima biti uključena i mala djeca, od 6 mjeseci do dvije godine, pa i trudnice pa očekujemo dokaze da se i mlađe osobe i rizične osobe mogu cijepiti”, rekla je Markotić.
O rezultatima pilot zabave i popuštanju mjera
“Imamo rezultate, jedan je bio projekt poslovni event, bilo je 86 osoba koje su ušle jer su dobile dvije doze. Svi oni su negativni na PCR testu. Drugi pilot projekt je svadba na kojoj je 25 osoba ušlo kao cijepljenje s dvije doze, 27 preboljelih i 58 s negativnim testom. Oni su jučer testirani i nemamo nijedan pozitivan rezultat. Ovo nam pokazuje da se na takvim događanjima nije dogodila zaraza. Imamo već takve rezultate koji su objavljeni u svjetskoj literaturi, da se vidi kako ta mogućnost koju nam novi instrument, dakle cjepivo, preboljeli i testirani, omogućava da okupimo ljude na tragu starog normalnog. Ovo je dokaz da možemo na taj način, ako pustimo samo one koji su cijepljeni, preboljeli ili testirani, organizirati takve događaje, da smo blizu one stare normale”, rekao je Capak.
O covid-putovnicama, kad će krenuti
“Hrvatska, kao što vidite, kao i druge članice EU, rade sve da se što prije vratimo u ono što bi trebalo biti normalno, ali da to bude organizirano na siguran način. Osim toga mi kao turistička zemlja imamo jak motiv da sva rješenja na razini EU, da čim prije budemo spremni za primjenu covid putovnice. Naš test je bio prvi u EU i prvi smo ga uspješno prošli među svim državama članicama. Mi smo spremni. Ovo što je jučer objavljeno, radi se o zakonodavnim aktima na razini EU, postignut je važan dogovor između parlamenta i EK. Ono što je bitno, te potvrde nisu ni putni dokumenti, to su potvrde koje za svaku osobu mogu na jedan vjerodostojan način posvjedočiti da je osoba ili cijepljena ili preboljela ili ima negativan test i to se onda putem QR koda može očitati na graničnim prijelazima. Od početka je jasno je da se osim za putovanja može koristiti ta potvrda i za širu primjenu, a to će ovisit o tome za što će se sve pojedina država članica svojim rješenjima opredijeliti. Odgovor je – da, ali u ovom trenutku ne možemo govoriti konkretno. Nastavit ćemo donositi odluke Stožera kad govorimo o mjerama ograničenja, ali ovo će biti pomoćno sredstvo kad govorimo o događajima za koje smo smatrali da će biti teško, da ih možemo pustiti uz predočenje tih potvrda. EU je krenula u tu potvrdu jer je postojao šarolik pristup, i kod nas je bilo pokušaja da se te potvrde krivotvore, nisu bile unificirane, sad je cijeli taj sustav unificiran kroz institucije država članica koje će imati isto digitalo rješenje da se zna tko u kojoj državi izrađuje QR i da se u njega ne sumnja neovisno u kojoj se članici građanin s tom potvrdom nalazi”, rekao je Božinović.
“Dakle to je sredstvo kojim se olakšava prijelaz granica, ubrzava se i radi se na siguran način i tako da iza izdavanja tih potvrdi stoje i zdravstvene i druge vlasti države koje izdaju te potvrde. Što se tiče parlamenta, mislim da odluka ide 7. lipnja, ali to nas ne sprječava da što se tiče Hrvatske, možemo početi koristi i ranije. Pred nama je tjedan u kojem ćemo promišljati o novim mjerama, znate da postojeće istječu 30.5., do tada ćemo vidjeti u kom smjeru ići dalje s popuštanjima, a onda postupno uvoditi i ova pomagala da bi bili u situacijama otvoriti djelatnosti za koje se možda i nismo nadali dok nam nije krenulo cijepljenje, a onda i ova tehnička rješenja”, rekao je Božinović.
Capak o kućnim testovima
“Oni se nigdje u EU ne priznaju kao službeni, ali mogu poslužiti za orijentaciju. Ne priznaje se kao dijagnostički test nego ga treba potvrditi.”, rekao je Capak.
Uvođenje covid-putovnica od lipnja, jesu li osobe koje su primile drugu dozu automatski u tom sustavu? Što s onima koji se ne mogu cijepiti?
“To nije putni dokument nego dokument koji treba olakšati ljudima prelazak granice. Upravo da bi se cijeli taj proces odvijao na vjerodostojan način i da bi se spriječile gužve i sumnje u dokumente. Što se tiče ljudi koji se ne mogu cijepiti, dakako da oni neće trebati plaćati testiranja. Što se tiče svega ostalog, znate da je upravo i na tu temu su bili pregovori između europskog parlamenta i EK, postignut je dogovor da testovi budu po prihvatljivijoj cijeni i zato se EK obavezala izdvojiti 100 milijuna eura za plaćanje tih testova uz mogućnost još 100 milijuna eura”, rekao je Božinović.
O norijadi
“Mjere koje su na snazi su svima poznate, postoji i tzv. ograničenje okupljanja koje je još uvijek na snazi, mijenjat će se vjerojatno s 1. lipnja. Raspravlja se kako će se mijenjati tog dana. Mjere koje su na snazi se trebaju poštivati i svi ih se trebaju držati. Osobe koje se imaju plan okupljati bi trebale biti svjesne činjenice da virus kola među nama i da se može razbuktati i da mjere nisu propisane da im se ne dopusti da se vesele, nego da se ograniči širenje virusa. HZJZ je više puta kad su se takva događanja planirala propisao mjere i tražio da ih se sudionici drže i tako ovaj put pozivamo maturante da se drže mjera”, rekao je Capak.
“Ne samo maturanti, nego svi moramo biti svjesni da su brojke još uvijek visoke, iako ovaj tjedan padaju više pod 30%. Naša incidencija je takva da Hrvatska je u tzv. crvenoj zoni i ono što moramo svi skupa nastaviti činiti je da damo svatko sve od sebe da nam brojevi i dalje padaju. Bez obzira na potvrde i sve ovo o čemu govorimo, ako nam brojevi ne budu dobri, mi ćemo se suočavati s ograničenjima za dolazak stranih turista u RH. To moramo izbjeći i zato u ovom popuštanju idemo postupno, to što su nam brojke sve bolje i što epidemija sigurno nastavlja s tim povoljnim razvojem, još mi to nismo dosegli u mjeri u kojoj bi se mogli opustiti, a zapravo se ne bi trebali ni potpuno opustiti sve dok ne bude proglašen kraj epidemije. Znamo što se događalo prošlo ljeto i ove sezone, od danas do kraja ljeta, moramo voditi račune o situaciji, mjerama na snazi i pozivati građane i pogotovo organizatore događanja, da budu svjesni da su to mjesta s kojih se može širiti epidemija što pak može imati utjecaj na neka druga kretanja, u ovom kontekstu i na turističku sezonu i punjenje državnog proračuna, to nam mora biti svima zajednički interes”, rekao je Božinović.
O ljudima za koje se ne zna čime su cijepljeni
“To će se riješiti i rješavaju se sve te greške u bazi podataka. Saznat ćemo kad osoba dođe na drugu dozu, iz potvrde koje je dobila prilikom dobivanja prve doze. Kontaktirat ćemo i cjepitelje po potrebi jer se zna kojim danom se cijepilo kojim cjepivom”, rekao je Capak.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše