Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NATJEČAJ ZA UPIS U KLASIČNU GIMNAZIJU IVAN PAVAO II. Ravnatelj Sorić: “Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića”

Objavljeno

-

Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar u pripremama je za upis nova dva prva razreda u tu školu koja baštini tradiciju najstarije odgojno obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.

Mr. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije, u ponedjeljak 31. svibnja uputio je javnosti i službeni dopis, ‘Natječaj za upis učenika u prvi razred u školskoj godini 2021./2022. u Gimnaziju – program klasične gimnazije’.

Tome je prethodila i manifestacija ‘’Otvorena vrata Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar’ od ponedjeljka 24. do petka 28. svibnja, kada je gimnazija otvorila vrata svim zainteresiranima u želji da se upoznaju s tom školom kao mogućim izborom u nastavku svoga srednjoškolskog obrazovanja.

„Dani otvorenih vrata Klasične gimnazije prilika su za brojne susrete, susrete s budućim učenicima, njihovim roditeljima i zainteresiranim građanima koji se žele izbliza upoznati s radom naše škole. Svake godine u svibnju svima otvaramo vrata škole s ciljem da pobliže upoznaju naš rad, sadržaj, kurikulum, tehničke pojedinosti, da upoznaju nas koji u njoj djelujemo“ rekao je ravnatelj Sorić, istaknuvši da svake godine veliki broj zainteresiranih dolazi u školu s brojnim pitanjima.

„Odgovaramo na tu znatiželju u osobnom pristupu i dajući potrebne informacije. Svake godine veliko je zanimanje za upis u našu gimnaziju. Radujemo se visokom broju zainteresiranih za naš školski model kojim nastojimo da se razvija kompletna osobnost učenika i odgoj za potrebe šire zajednice“ rekao je Sorić.

Klasičari osvajaju prva mjesta na županijskim i državnim natjecanjima iz raznih područja. U Klasičnoj gimnaziji održavaju se mnoge izvanškolske aktivnosti i razvijaju socijalne vještine učenika, osvješćujući i vrijednosti volontarijata i pomoći bližnjima. Geslo te škole je ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’. Na tom tragu je i naziv njihovog školskog časopisa ‘Bolji svijet’ koji povezuje bivše i sadašnje učenike, a ove godine na državnoj smotri Lidrano stručna komisija proglasila ga je jednim od deset najboljih školskih časopisa u Hrvatskoj.

„U školi nastojimo prenijeti vjerski identitet u praksu, njeguje se osobni pristup učenicima, razgovor, dijalog, briga, elementi koje bih nazvao i obiteljskima. Nijedna institucija ne može nadomjestiti ulogu obitelji, ali nastojimo djelovati po primjeru obiteljskog odgoja, prije svega u međusobnim odnosima, pazeći da su naši učenici osobe, ljudi, pružajući im integralni odgoj. Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića, njihovog rasta, razvoja i uspjeha – ne samo statističkog, u ocjenama, nego životnog uspjeha u smislu sazrijevanja mlade osobe“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da „školu ne čini samo informacija, podatak i njihovo prenošenje. To je bitan element odgojno – obrazovnog procesa, no školu prije svega čini odgoj, primjer, i to naš osobni“.

Profesori u gimnaziji trude se izgrađivati mlade nudeći im životne vrijednosti i vlastitim primjerom.

„Vrijednim entuzijazmom i volonterskim duhom naših djelatnika nudimo potrebno djeci. Škola obiluje brojnim projektima, a njeni nositelji su profesori i cijeli tim Klasične gimnazije“ rekao je Sorić.

Tu je školu preporučljivo upisati s aspekta znanja, pripreme za fakultet, ali i pripreme za život uopće.

„Klasična gimnazija priprema čovjeka za opću kulturu, za humanističke i prirodoslovne znanosti. U našoj školi mladi čovjek može primiti cjelovito znanje. Uz težinu našeg programa, cijeli sklop znanja može na intelektualnoj razini izgraditi mladu osobu. Nudimo i duhovnu dimenziju. Djelatnici škole nastoje kroz osobni primjer pokazati duhovne vrijednosti, poštujući slobodu svakog pojedinca, kako bi mlada osoba vidjela da je najveća radost u okviru Evanđelja te spasiteljske i otkupiteljske poruke Isusa Krista“ rekao je ravnatelj Sorić.

Uredništvo školskog časopisa ‘Bolji svijet’ vodi Damir Sikirić, prof. Hrvatskog jezika u gimnaziji.

„Bolji svijet je rezultat zajedničkog rada i djelovanja svih u školi. Svatko daje doprinos, literarni, kreativni, stripovski, tematski, grafički, nude se prijedlozi i ideje. Profesori puste djecu sa sata da mogu sudjelovati u kreiranju časopisa. U vremenu kada opadaju tiskana izdanja, osobito školskih časopisa, mi još uvijek potičemo djecu na stvaranje časopisa, a djeca to prepoznaju kao plodonosno, dobro i pozitivno i rado se uključuju pisanjem vlastitih tema. Ponosni smo što smo na državnom Lidranu dobili pohvale da smo i u grafičkom, tehničkom smislu postigli vrijednost koja zadovoljava kriterije prosudbenog odbora koji je proglasio najbolje školske časopise u Hrvatskoj“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da je velika vrijednost što svake godine uopće tiskaju školski časopis. Jer, izdavanje školskih časopisa je u krizi i pada broj tih izdanja, nekad nedostaje kreativnosti, volje, želje, a ‘Bolji svijet’ je plod volonterskog rada i profesora škole.

„Ponosni smo da su to prepoznali i stručni ocjenjivači: kreativnost, volonterski duh i volju naših učenika i profesora koji su uredili časopis ‘Bolji svijet’“ rekao je ravnatelj Sorić.

Kvalitetu te škole potvrđuje i činjenica da 70 % maturanata Klasične gimnazije upišu fakultet koji je bio njihov prvi izbor.

„Učenici naše škole studiraju na prestižnim fakultetima u Hrvatskoj i u inozemstvu. To je uspjeh, no najveći uspjeh je ako uspijemo mladoj osobi, poštujući njenu slobodu i integritet, dati vrijednosti koje su opće, univerzalne, odnosno kršćanske vrijednosti koje zastupamo“ poručio je mr. Sorić.

Ana Gambiraža, knjižničarka u Klasičnoj gimnaziji, smatra da je posebnost te škole individualni pristup svakoj osobi te što im se kroz rad i razne izvannastavne aktivnosti pokušava približiti kršćanske vrijednosti.

„Različita su područja obrazovanja i brojne izvannastavne aktivnosti: Mladi knjižničari, Kreativna radionica Amfora, brojne suradnje s različitim ustanovama, sa Sveučilištem u Zadru, Arheološkim muzejom, projekt Zadar čita, obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Izazov je pristupiti učenicima da se otvore, onda im možemo ponuditi projekte i aktivnosti, shodno onome za što se zanimaju i da se razvijaju u području svoga interesa. Gimnazijalci uopće, i klasičari, više čitaju, žele napredovati, ulagati u sebe i svoje znanje. Klasična gimnazija nudi široki spektar znanja i aktivnosti. Temeljno je znanje, informacija, podatak, no ne vrti se sve oko toga, pogotovo u današnjem vremenu, kada sve druge kompetencije izlaze na vidjelo, poput informacijske i informatičke pismenosti, do financijske i matematičke. To sve čini kompletnu osobu“ rekla je Gambiraža, pohvalivši ugodnu radnu atmosferu s kolegama, njihovu suradnju i nadopunjavanje.

Karlo Škifić, učenik 2.a razreda, upisao je Klasičnu gimnaziju potaknut i zadovoljstvom svojih dviju rođakinja koje su pohađale tu školu.

„Na faksu im je sada dosta lagano. Neki prijatelji su mi govorili: ‘A, to je sto posto škola za popa ‘. Ali vide da ne idemo za svećenika, škola je kao i drugdje. Profesori nam pomažu, stvarno se trude oko nas. Ovo je najbolja škola. Koliko god učimo, imamo i slobodnog vremena. Škola me može pripremiti u potpunosti za dalje“ kaže Karlo, čija je želja biti inženjer elektrotehnike ili strojarstva.

Natali Pera, učenica 3.a je rekla: „Škola je atraktivna, ali i zahtjevna. Bilo mi je teško, imamo dosta predmeta, velika količina gradiva, ali sve se stigne, kad se hoće. I profesori su odlični, susretljivi, uvijek se možemo dogovoriti. Stignem i trenirati svaki dan izvan nastave. Treniram veslanje sedam puta tjedno. Uvijek se možemo dogovoriti s profesorima, nikakav pritisak ni stres, kao obitelj smo“ rekla je Natali koja svoje zvanje vidi u društvenoj djelatnosti, radu s ljudima.

Pera je bila i urednica nagrađenog časopisa ‘Bolji svijet’ da je jedan od deset najboljih u Hrvatskoj.

Svaki broj ima drugog urednika među učenicima, svatko daje svoju viziju i temu za neki broj.

„Kada smo slagali taj broj, ideja je bila prikazati maturante. Htjeli smo njima posvetiti broj, zatekla ih je korona, naziva ih se izgubljena generacija, nisu imali ekskurziju, htjeli smo oproštaj od njih. Ugodno smo se iznenadili kad smo nagrađeni“ rekla je Pera i zainteresiranima poručila: „Dođite u Klasičnu gimnaziju. U našoj školi ćete steći odlične radne navike, osjećat ćete se ugodno, bit će vam kao obitelj. Iskusit ćete puno lijepoga, svugdje se ide, putuje, puno toga ćete vidjeti, naučiti, upoznati puno ljudi, bit’ će vam odlično“.

Klasična gimnazija 1991. g. dobila je pravo javnosti i tada su se počeli upisivati i vanjski učenici koji nisu na putu svećeničke formacije. Dotad su tu školu, kao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, pohađali samo sjemeništarci. Marijan Pranjić, prof. biologije, 30 godina radi u Klasičnoj gimnaziji i ispratio je generacije učenika.

„U školi vlada posebna klima. Bio sam najmlađi kad sam prije 30 godina počeo raditi u Klasičnoj gimnaziji. Stari profesori, svećenici, oni su mene odgojili, promijenili, rastao sam s njima, razvijao se. Često kažem, da sam radio u nekoj drugoj ustanovi, da sam se bavio nekim drugom poslom, vjerojatno bih bio drugačiji čovjek. Sada sam tolerantniji, razumniji, nastojim komunicirati na drugačiji način. Mislim da je Klasična gimnazija i mene odgojila“ rekao je prof. Pranjić.

Mladi u Klasičnoj gimnaziji odraz su stvarnosti i generalnog mentaliteta mladih; tu gimnaziju ne pohađaju ‘besprijekorni’ mladi, kako netko ima predrasudu. „Mogu oni ponekad napraviti neku glupost, ali mi ćemo to kritizirati, ispravljati. Naši učenici su kao svi drugi, mladi kao mladi. Ali odgojem se usmjeravaju prema vrijednostima i formiraju u ljude. Naša djeca su kao svaka druga. Kod nas je dosta izražena odgojna komponenta. Odgoj je najbolji osobnim primjerom. Djeca žele proći sa što manje truda, a naše je da ih potaknemo i ispravno usmjerimo. Volim ih malo ‘natjerati’ da se trude, treba naći primjeren način, za njihovo dobro, da bi bili sretni i zadovoljni. Učenici nam i sami kažu kako cijene poseban pristup njima. Znam svakom učeniku ime i prezime, njegove probleme, sklonosti, narav. Imamo ljudski, kolegijalni pristup. Često putujemo, kad idemo na putovanja, kad smo s djecom 24 sata dnevno, stvori se poseban odnos povjerenja, poštovanja, ali uvijek treba ostati granica profesor učenik“ rekao je prof. Pranjić.

Osobito mu je zadovoljstvo kada sretne bivše učenike u prolazu, u gradu.

„Često sretnemo naše bivše učenike na ulici, s nama se srdačno pozdravljaju. Uvijek nam je drago sresti ih. Susrećemo ih svaki dan. To su vrsni intelektualci po cijelom svijetu, bave se raznim strukama, poslovima. Uvijek se lijepo sjećaju naše škole. Drago mi je da sam dao mali doprinos tome. Svaki majstor voli svoje djelo. Ja im kažem: ‘Vi ste, na neki način, i naše djelo. Mi smo utjecali na vas kroz četiri godine školovanja, formirali smo vas. Volimo vas sresti, vidjeti što se s vama dogodilo, koliko smo bili uspješni u našem poslu’. Kad ih sretnem da su uspješni, da su ostvarili svoje životne ciljeve, meni to uljepša dan. Kad ih vidim s njihovom djecom, popričamo, to mi je jako lijepo, susresti ih i vidjeti nakon toliko vremena“ istaknuo je prof. Pranjić.

Klasičari uspješno upisuju sve fakultete, humanističkog i prirodnog usmjerenja.

„Naši učenici upisuju medicinu, stomatologiju, kroz četiri godine dobiju solidne temelje za bilo koju struku, ne samo za društvene znanosti. Nisu zanemareni ni drugi predmeti, pogotovo ne prirodni predmeti, pa su spremni za upis na fakultet društvenog i prirodoslovnog smjera. Mladi će u Klasičnoj gimnaziji dobiti solidne temelje za uspješnu karijeru i za uspješan život u najširem smislu riječi, za sretan život u stručnom i obiteljskom smislu“ poručio je prof. Pranjić.

Klasičnu gimnaziju sada pohađa 195 učenika u 8 razrednih odjeljenja. U školi je zaposlen 31 djelatnik. Ravnatelj Sorić potpisao je objavu Natječaja za upis nove dvije generacije prvaša u zadarsku Klasičnu gimnaziju s napomenama:

1. Škola upisuje 52 učenika, u smjeru klasične gimnazije, četverogodišnji program trajanja, dva razredna odjela.

2. Dodatni ispiti i provjere za engleski jezik, kojeg polažu učenici koji ga nisu učili najmanje četiri godine u osnovnoj školi, održat će se 29. lipnja 2021. g. s početkom u 12,00 sati, a za kandidate s teškoćama u razvoju 21. lipnja 2021. g. s početkom u 11,30 sati.

3. Predmet posebno važan za upis je biologija.

4. Pravo na dodatno vrednovanje ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na natjecanju u znanju iz vjeronauka.

5. U Gimnaziji se uče engleski i talijanski jezik.

6. Upisnice i dokumenti kojima su ostvarena dodatna prava na upis zaprimaju se u prostorijama Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u ponedjeljak, 12. srpnja 2021. od 8 do 16 sati i u utorak, 13. srpnja 2021. od 8 do 13 sati.

Informacije o školi mogu se saznati preko mrežne stranice www.gimnazija-ivanapavla.hr i Facebook-a Klasična gimnazija Ivana Pavla II. te na YouTube kanalu https://www.youtube.com/channel/UCk- QUpOo1k6xme62Y1CW8dw

Kontakt za sve informacije je i putem e-maila klasicna@zd.t-com.hr ili telefona 023/253-800 i 097/751 0563.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu