ZADAR / ŽUPANIJA
(ZADARSKI POLITIČKI VREMEPLOV) OVO SU ŽELJELI DA ZABORAVITE OVIH IZBORA: Žuvela je “proizvod” Stanka Zrilića; dinastija Pupić Bakrač HDZ-a; a Enio Meštrović…
„Nije baš ni gospodin Enio Meštrović najmlađi i najnoviji kandidat, to da jasno kažemo“, izjavio je prije koji dan politički analitičar Žarko Puhovski odgovarajući na pitanje novinara je li ključ uspjeha nezavisnih kandidata na minulim izborima u Meštrovićevoj primjedbi da se “ljudima zgadila sva ova bolesna ideologija u 30 godina i da je vrijeme za nova lica“.
Smiješno je kako se uvijek iznova ispostavi da je sva mudrost u onome najjednostavnijemu i kako upravo to najčešće previdimo ili zaboravimo.
Tko su, dakle, ljudi koji se Zadranima i biračima Zadarske županije i danas prodaju pod etiketom “nova lica” i “lica promjene”?
1. Ivica Žuvela
Čovjek koji se predstavlja kao “skoro zadarski župan”. “Skoro” u njegovom slučaju ustvari znači “ništa”, a i manje od toga.
Ivica Žuvela je, tvrde neke njegove pacijentice, sjajan liječnik. Budući da Zadar i Zadarska županija nisu birali konzilij, već upravu Grada i Županije, s tom temom ovdje završavamo.
O tome kakav je Žuvela političar, osim činjenice da u 12 i kusur godina na sceni nikada nije uspio biti izabran ni za što, govore sljedeći isječci iz novinske arhive:
- 28. siječnja 2009. godine, “Večernji list”:
- 29. siječnja 2009. godine, “Zadarski list”:
- 17. svibnja 2020., Index:
Koje “priče” i nakon koliko? 11 godina?!
Umjesto suvišne analize, za kraj fotografija koja u “predmetu Žuvela” govori više od tisuću riječi:
Idemo na sljedećeg. O njemu smo u više navrata rekli i previše toga, pa samo najnovije:
2. Marko Pupić Bakrač
Od predizborne subote 29. svibnja do kasno sinoć nije rekao ni riječ. Kad je progovorio, ispalo je da bi bolje bilo da je nastavio šutjeti.
Evo što je sinoć objavio:
A evo što je kamera zabilježila 8. srpnja 2008.:
… pa 30. siječnja 2009…
Uz brojne tvrdnje mnogih da je daleko zanimljivije bilo ono što kamera u predmetno vrijeme – nije zabilježila, ovdje ćemo završiti s (bezobraznim) Pupić Bakračevima.
Idemo na trećeg.
3. Enio Meštrović
O njemu su sve potrebno rekli domaći politički analitičari, nazivajući ga “cirkusantom” u “shizofrenim predizbornim igrama“.
O tome koliko se Meštrović pogubio u novim prilikama zapravo najbolje svjedoči činjenica da niti sam više ne razabire u kojoj je ulozi, a u kojoj bi trebao biti.
Od proglašenja rezultata izbora, svaku političku odgovornost za osvojene mandate prebacuje na lik Ričarda, pa proizlazi da su njegovi mandati nevažeći jer je njihov nositelj – nepostojeć? Da ne govorimo da imaginarni Ričard niti nije bio kandidat na izborima, već Enio Meštrović. Potpuno neartikulirano, dakle. Umjesto performansa, teška (i loša!) improvizacija.
Meštrović se zapravo potpuno izgubio u situaciji za koju ga nikako nisu pripremile godine i godine političkih debakala koje su prethodile. Je li u Gradsko vijeće ušao Enio Meštrović, Ričard ili Konj, nije ni njemu samome najjasnije. Moglo bi biti da je Ričard sve što Enio Meštrović ima za ponuditi i da ta priča s time završava. Danas ili najkasnije za mjesec dana, nema bitne razlike.
Vratimo se na početak i na Puhovskog koji kaže da je svaka koalicija neprincipijelna. Posebno ova naša, hipotetska. Evo i zašto.
Žuvela je za večeras najavio oporbeni roštilj kao neki seljački uvod u wannabe oporbenu koaliciju što je termin samo njemu jasan. Što mislite, kojom idejom vođeni ovi tipovi mogu sjesti za isti stol i dijeliti ćevape? Ideološkom ili foteljaškom? Ostavljamo čitateljima da sami zaključe.
Koliko ste prevareni?
Da je Žuvela u svibnju nalijepio plakate sa svojim tvorcem Stankom (a što smo već gledali), ili Pupić sa suprugom Katom i njezinim Stipom, koliko bi vjerodostojno izgledali i koliko glasova dobili u konačnici?
IVICA ŽUVELA – pravi zadarski politički dinosaurus
Još nešto o čemu se malo priča. Rezultati glasovanja u gradu Zadru, u prvom krugu izbora za zadarskog župana.
Ovo je jedini relevantni pokazatelj volje birača grada Zadra, odnosno jedini pravi rezultat istinskog zadarskog političkog dinosaurusa, Ivice Žuvele:
I uopće nije loš, računamo li s koliko je uznapredovalom demencijom u zadarskih birača računao 2021. godine.
O brodolomu zadarskog SDP-a koji je platio cijenu amaterizma vrha stranke uhvaćenog u akciji očitavanja brojila za struju za račun bivšeg šefa Novoselovića, te beskrupuloznih karijerista iz Akcije mladih koju samo u Zadru mogu predstavljati redom ljudi u četrdesetima i pedesetima, već smo sve ranije rekli.
Dobar im tek večeras. Evo nekoliko tema za razgovor…
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše