Connect with us

Hrvatska

Hrvatska je jedna od glavnih turističkih tema u stranim medijima

Objavljeno

-

Turistički dolazak u Hrvatsku jedna je od redovnih tema koje ovih dana obrađuju mediji njemačkog govornog područja.

Hrvatska je i dalje jedna od omiljenih turističkih destinacija za Nijemce i Austrijance, između ostaloga jer je dostupna kopnenim putem, što je prednost u odnosu na destinacije do kojih se u doba pandemije treba ići avionom. Stoga i nije iznenađujuće što Hrvatska u kontekstu turizma dobiva dosta prostora u stranim medijima, no istovremeno je to i izvrsna besplatna reklama.

Svi vodeći mediji njemačkog govornog područja objavljuju članke u kojima informiraju čitatelje u koje se članice Europske unije može putovati pod kojim pravilima, gdje su potrebni kakvi testovi za prelazak granice, u kojim zemljama će važiti covid-putovnice… Hrvatska je tu redovito navedena kao jedna od članica Europske unije koje ovog ljeta žele privući što više turista te je već otvorila granice za prelazak s testom. 

Uvjeti za putovanje u Hrvatsku

“Možete li i ovog ljeta bezbrižno otputovati u Hrvatsku? Ili jadranskom turizmu prijeti još jedna godina katastrofe zbog pandemije korone? Iako hrvatski domaćini čine sve kako bi zajamčili sigurnost turista, brojevi zaraženih će u konačnici odrediti razvoj sezone 2021. godine”, navodi u jednom prilogu televizija MDR.

Članke koji se bave time može se naći u minhenskom listu Süddeutsche Zeitung i švicarskom Neue Zürcher Zeitungu, a o tom pišu i Die Presse, Kleine Zeitung, Der Standard itd. 

Prema riječima glasnogovornice Njemačkog saveza turističkih agencija (DRV) Kerstin Heinen, rezervacije za ljetovanje nedavno su se znatno povećale, izvještava ARD. 

Nijemci žele u Španjolsku, Hrvatsku, Tursku…

“Pored odmora u vašoj zemlji i susjednim zemljama poput Austrije, Švicarske ili Italije, trenutno postoje i paket-aranžmani do klasičnih i popularnih odmorišnih destinacija poput Španjolske, Grčke, Portugala, Hrvatske i Turske. Pogotovo u nesigurnim vremenima, ljudi se oslanjaju na ciljana područja koja poznaju i gdje osjećaju da su u dobrim rukama”, rekla je glasnogovornica.

U mnogim člancima se navodi kako je Hrvatska nedavno maknuta s crvene liste nekih zemalja iz kojih inače dolazi veliki broj turista, što je također pozitivna vijest za hrvatski turistički sektor.

“Hrvatska dozvoljava ulazak turistima iz Europske unije i zemalja Schengena nakon prvog cijepljenja. Prema opuštenim propisima o ulasku, koji su na snazi ​​od 2. lipnja, u zemlju možete ući bez ikakvih ograničenja 22 dana nakon prve doze cjepiva, najavilo je Ministarstvo turizma. Do sada su samo oni koji su u potpunosti cijepljeni mogli ući bez testa ili karantene”, piše Der Standard.

Agroturizam kao šansa?

Naravno, neki članci tematiziraju stanje hrvatskog turizma, poput onoga na Deutsche Welle, u kojemu se analizira utjecaj pandemije na koncept masovnog turizma u Hrvatskoj.

“Navala fanova ‘Igre prijestolja’ na Dubrovnik, gdje je djelomično snimana poznata serija, pune plaže, gužva na otocima – to je bila Hrvatska prije korone. U pandemijskoj 2020. godini broj posjetitelja jako je opao. Masovni turizam i ovog ljeta ima loše karte u rukama. Ali u krizi postoje i prilike: za agroturizam”, smatra DW.

U svakom slučaju, zasad nema članaka ni kampanja protiv odlaska građana Njemačke, Austrije ili Švicarske na odmor u Hrvatsku. Prošle godine nije uvijek bilo tako – podsjetimo da se u Austriji vodila otvorena marketinška kampanja protiv hrvatskog turizma. Stoga se čini da je Hrvatska ove godine bolje pozicionirana u smislu pozitivne medijske reputacije u Europi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu