– Od oko 300 dnevnih intervencija, 5 posto bismo mogli pripisati vrućinama. Zbog povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su zbog različitih vrsta kolapsa ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine. Za HTV-ovu emisiju “Studio 4” govorio je i o zaštiti zdravlja kad su temperature visoke.

Hrvatsku je zahvatio toplinski val. Temperature diljem zemlje već danima prelaze 30 stupnjeva, a za sutra je najavljen vrhunac toplinskog vala.

– Dnevno Nastavni zavod za hitnu medicinu u Zagrebu ima oko 300 intervencija, a od toga se 5 posto pripisuje vrućinama, kaže Sinjeri.

– Zbog povišenih temperatura češće intervencije koje imamo su zbog različitih vrsta kolapsa ili nas nazovu kronični bolesnici kojima je pozlilo jer, unatoč terapiji koju uzimaju, imaju tegobe, rekao je Darko Sinjeri, specijalist hitne medicine.

Naglašava važnost ponašanja u skladu s visokim temperaturama.

– Jako je bitno ne izlaziti u najtopliji dio dana na otvoreno, između 11 i 17 sati. Ako izlazimo, treba se adekvatno odjenuti, preporuka je da to bude prozračna odjeća, od laganih materijala, uz pokrivalo za glavu i zaštitne sunčane naočale, kaže Sinjeri.

Upozorava da bi osobe, koje su zbog prirode posla primorane raditi na otvorenome, trebale prilagoditi svoje radno vrijeme tako da često uzimaju pauze i odmore se nakon svakih 30 do 45 minuta boravka na suncu, a moraju se i dovoljno hidratizirati.

Također, treba paziti na temperaturnu razliku između rashlađenih prostora i otvorenoga. Preporuka je da tijekom dana temperatura u prostoru u kojem se nalazimo ne bude iznad 32 stupnja, a noću ne iznad 24 stupnja.

– Ako se nalazimo u klimatiziranom prostoru, razlika između vanjskog i unutarnjeg, rashlađenog prostora ne bi trebala biti veća od 7 stupnjeva, prema preporuci stručnjaka, kaže Sinjeri.

Prije izlaska iz klimatiziranog prostora na otvoreno trebalo bi kratko pričekati kako bi se izbjegao temperaturni šok za organizam.

Na što pripaziti, kako pomoći sebi i drugima

Sinjeri kaže da posebnu pozornost treba posvetiti starijim osobama.

– Problem je kod starijih ljudi što oni često ne osjećaju žeđ. Na ovako visokim temperaturama svi se znojimo i gubimo mnogo tekućine, i stariji i mlađi. Ako direktno ne osjećamo žeđ, osjećat ćemo možda neke druge simptome, poput suhoće u ustima, otežanog govora, a dobar pokazatelj je i mokrenje, savjetuje Darko Sinjeri.

– Ako je mokraća koncentrirana, mokrimo vrlo malo, tamnije je boje i neugodnog mirisa, to je već jedan od pokazatelja da trebamo nadoknaditi tekućinu, dodaje.

Podsjeća kronične bolesnike da je iznimno važno uzimati propisanu terapiju. Savjetuje se da se lijekovi skladište na temperaturi od 25 stupnjeva, a ako je sobna temperatura viša, preporuka je da se drže u hladnjaku.

Recept za hidratizaciju

Sinjeri objašnjava da se, kada je riječ o nadoknađivanju tekućine, preporučuju izotonični napitci.

– Ako pijemo običnu vodu, ona je hipotonična, a kako znojenjem ne gubimo samo tekućinu, nego i minerale, poput natrija, kalija, klora i magnezija, moramo nadoknaditi i minerale, kaže.

– Postoje gotovi pripravci, koji se zovu izotonične otopine, i oni sadržavaju sve te minerale, a osim različitih pripravaka u ljekarnama, sličan pripravak može se napraviti i doma ako dodamo pola žličice soli, 3 do 4 žličice šećera uz malo limuna u litru vode i polako pijemo, kaže specijalist hitne medicine.Volume 0% 

Prehrana ljeti

– Trebalo bi jesti češće, ali manje i lako probavljive obroke, kaže Sinjeri.

Dodaje da bi se trebala pripremati hrana koja sadržava tekućinu te koja ne zahtijeva dugu termičku obradu kako bi se stambeni prostor što manje nepotrebno grijao.

Ljeti se preporučuje izbjegavati alkohol.

– Alkohol je hipertonična otopina, mnogi znaju o čemu govorim jer nakon pijanke sljedeći se dan osjeća žeđ. Alkohol na sebe navlači tekućinu, a naše stanice ostaju suhe, tako da on neće pomoći u nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, kaže Sinjeri.

Opasne temperature u automobilu

Upozorava se da djecu i kućne ljubimce ne smijemo ostavljati u parkiranom automobilu, čak ni na kratko.

– Problem je s djecom što je njihova termoregulacija drugačija nego kod odraslih. Djeca imaju relativno veliku površinu kože, ali nemaju toliko žlijezda znojnica, a jedni način kako se rashlađujemo je znojenjem. Ako se nalazimo u zatvorenom prostoru, a sunce i dalje sja, vrlo brzo ćemo doživjeti temperaturni šok, upozorava Darko Sinjeri.

Temperature više od naše tjelesne temperature dovode do kemijskih procesa u tijelu koji uzrokuju ireverzibilnu štetu, a ubrzo nakon toga slijedi prestanak rada srca i disanja.