Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“LOVIT ĆU ZALASKE…” U Privlaci izložba fotografija Ivane Kurta

Objavljeno

-

TZO Privlaka organizira izložbu fotografija i zapisa pod nazivom „Lovit ću zalaske…Izolirani mi, ti i ja i najljepši zalasci sunca“, autorice Ivane Kurta, nastalih u  razdoblju izolacije i socijalne distance, od ožujka do svibnja 2020. Otvorenje izložbe je 02.07.2021. u 20 sati na Rtu Artić, najzapadnije kopnene točke Dalmacije, mjesto s kojeg se pruža najljepši zalazak sunca. Izložbu fotografija od 03.07.-08.07.2021. možete pogledati od 19 do 22h.

Strah od nepoznatog, osobni emotivni gubitak, bili su dovoljni da izazovu „bunt“ , tjerajući autoricu da negdje ,u sebi, u svojim bližnjima, prirodi, potraži optimizam, bez obzira na sve.  Inspiraciju za prozni i poetski tekst, Ivana pronalazi uprirodnim ljepotama Privlake gdje provodi vrijeme samoizolacije i distance, u svojoj obitelji, u  stihovima Pabla Nerude i naposljetku, u svojoj osobnosti. Najbolje o tome govori Elvira Katić, prof.  u recenziji spomenutih zapisa.

Ljubav je inače spiritus movens Ivaninih zapisa, ljubav svevremenska, pokretačka, životna, ljubav i njih dvoje („mi, ti i ja“), metaforičko sunce u svom izlaženju, zenitu, smiraju…“(„Iz zagrljaja tišine“, Elvira Katić,prof. 29.07.2020.)

Izložba nudi dvadesetak proznih i poetskih tekstova, isto toliko fotografija zalazaka sunca. Njihova namjera nije samo pružanje utjehe autorici u teškim vremenima. Ponekad je izazivaju, suprotstavljaju joj se ili pak tjeraju da pronađe snagu u sebi, prihvati sebe i promjene koje se događaju. Jer promjene su jedino sigurno što možemo očekivati u životu. Izmjenjuju se dan i noć, sunce izlazi i zalazi, neki ljudi zauvijek odlaze iz našeg života, neki novi dolaze…i baš to. To je najvjernija slika života. Tu smo. Život se sastoji od trenutaka i trebamo ga živjeti, bez obzira na sve. 

„Zalasci sunca atraktivan su prirodni fenomen. Uvijek jedinstveni, isti a drugačiji,dopadljivi…, vuku na lijepo, ali nešto je u njima patetično, dramatično, alarmantno…veličanstveni dnevni sprovod. Današnji dan je završio…..No, novi se dan rađa i novo se sunce budi… „Na zalasku sunca-budni smo, a u zoru spavamo!“, rekao je Max Dalin. Zar ne bi trebalo biti obrnuto? To je ono što sam iščitala iz tekstova Ivane Kurta kojima garnira svoje fotografije zalazaka sunca. Njezina je izložba oku i uhu mala svečanost.“(„Iz zagrljaja tišine „ Elvira Katić, prof. 29.07.2020.).

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Pripremite se na još niže temperature, u četvrtak i snijeg. Idući tjedan jugo i kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas u sjevernim krajevima i u Gorskoj Hrvatskoj pretežno oblačno. Na moru te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije sunčano, od sredine dana uz postupni porast naoblake. Prema večeri raste vjerojatnost za mjestimice slabu oborinu, uglavnom na jugu zemlje kišu, a u Lici i Gorskom kotaru i snijeg. Vjetar većinom slab. Na Jadranu umjerena bura, podno Velebita i jaka s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka od 3 do 7, na Jadranu od 13 do 18 °C.

U četvrtak veći dio dana oblačno. Lokalno može pasti slaba kiša, uglavnom na krajnjem jugu, a u višem gorju moguća je susnježica i snijeg. Popodne smanjenje naoblake sa zapada, no na moru sunčanih razdoblja može biti i ranije. Vjetar do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, a na jugu ujutro prolazno i jugo. Najniža temperatura zraka od -1 do 4, na Jadranu većinom između 5 i 10 °C. Najviša dnevna od 3 do 7, na moru od 11 do 16 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, lokalno može pasti slaba kiša ili rosulja, uglavnom u prvom dijelu četvrtka kad je u višem gorju moguća i slaba susnježica ili snijeg. U subotu sunčanije, ali ujutro ponegdje može biti magle. Na Jadranu u četvrtak promjenjivo oblačno, uglavnom na krajnjem jugu mjestimice kiša. Potom od petka pretežno sunčano. Vjetar u kopnenim krajevima većinom slab. Uz obalu će puhati umjerena do jaka, osobito podno Velebita na udare i olujna bura. U subotu slabljenje bure, a prema otvorenom moru zapuhat će do umjeren sjeverozapadnjak. Dnevna temperatura zraka u blagom porastu, u subotu u unutrašnjosti hladnije jutro.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE NEDJELJE: U Benkovcu duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje

Objavljeno

-

By

Duhovni susret za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u nedjelju, 17. studenog, u župi Rođenja BDM u Benkovcu.

Susret počinje u 15 sati duhovnim nagovorom kojeg će održati o. Jozo Milanović, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.

U 16 sati je euharistijsko klanjanje, a u 17 sati misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM u Benkovcu.

Misu u 23,30 sati za hodočasnike koji će pješice ići od Benkovca do Škabrnje, u benkovačkoj župnoj crkvi predvodi don Duje Kurtović. Nakon mise je noćni hod sudionika prema Škabrnji, gdje će sudjelovati na obilježavanju 33. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.

Događaj organizira Povjerenstvo za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, obitelji branitelja i žrtava Domovinskog rata Zadarske nadbiskupije.

***

Na 33. godišnjicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu, u ponedjeljak, 18. studenog, misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji u 11 sati predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.

Nakon mise je polazak sudionika u koloni sjećanja ‘Korak po korak’ od crkve do groblja sv. Luke, gdje će kod spomen obilježja stradalih i središnjeg križa izaslanstva položiti cvijeće i svijeće, a svećenik će izmoliti molitvu odrješenja za pokojne.

Komemorativni program u sjećanju na žrtve Škabrnje počinje u 9,45 sati na lokaciji Ambar na ulazu u mjesto Škabrnja, na početku Ulice 18. studenog 1991., gdje se i dogodio zločin nad nedužnim civilima 1991. godine.

U 10,15 sati, od Ambara kreće Kolona sjećanja sudionika, hodnja do Spomen – obilježja masovne grobnice kod OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji. Tu će zajednički vijenac u ime svih Izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KOLJNOF 2024. / Zadrani Pablo i Tomislav Marijan Bilosnić na Međunarodnim književnim susretima u Mađarskoj

Objavljeno

-

By

U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.

Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant,  (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).

Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.

Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu,  pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.

U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar.  Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.

Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.

Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.

U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u  Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.

Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.

Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i  nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i  dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).  

U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.

Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška  Grubić Babra.

Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.

Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof  gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od  Petrova sela do Šoprona.  

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu