Hrvatska
ISTRAŽIVANJE/TAJNI KUPCI Bosna i Hercegovina vodi u kvaliteti usluge u regiji, Hrvatska je ove godine na drugom mjestu
U vremenskom periodu od 15. lipnja. do 15. srpnja 2021., dok se još uvijek polako prilagođavamo „novom normalnom“, Heraklea je već trinaesti put za redom u suradnji s agencijama za tajnu kupnju iz regije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija.), provela istraživanje kvalitete usluge mjereći osnovne elemente kvalitetne usluge. U posjetima su se mjerili sljedeći elementi kvalitete usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda te zahvala na posjetu, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.
Tajni kupci posjetili su ukupno 800 prodajnih mjesta iz različitih djelatnosti: autosaloni, banke, benzinske postaje, maloprodaja, supermarketi, prodajna mjesta telekomunikacijskih tvrtki, turističko-ugostiteljski objekti, objekti uslužnih djelatnosti.
U ovogodišnjem istraživanju Hrvatska se, s prošlogodišnjeg trećeg, popela na drugo mjesto (76,48%) i ostvarila poboljšanje od 1,36 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. S najboljom uslugom u regiji i ove se godine istaknula Bosna i Hercegovina ostvarivši rezultat od 77,46%, iako je zabilježila pad od 9,19 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. S najviše područja za unapređenje ove se godine istaknula Makedonija ostvarivši rezultat od 68,51% te je zabilježila najveći pad u odnosu na prethodnu godinu (82,47%) uspoređujući rezultate po državama, odnosno za 13,96 postotnih bodova.
Već nekoliko godina za redom, kategorija Poznavanje proizvoda ističe se kao najbolja u ovom istraživanju pa se tako i ove godine ostvarivši rezultat od 93,22%. S druge se strane, isto tako niz godina za redom, kategorija Nuđenje dodatnog proizvoda ističe s najviše područja za unapređenje. Ove je godine ostvarila rezultat od samo 35,54% te je zabilježila pad od 3,93 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. U Hrvatskoj je situacija ista kao i u regiji, u kategoriji Poznavanja proizvoda (92,13%) ostvarili smo najbolji rezultat, a najviše područja za unapređenje imali smo u kategoriji Nuđenje dodatnog proizvoda (40,88%).
Ove je godine Hrvatska zauzela drugo mjesto s rezultatom od 76,48%.
Bosna i Hercegovina je ostvarila najbolji rezultat, odnosno 77,46%, iako je odnosu na prethodnu godinu zabilježila pad od 9,19 postotnih bodova. Na trećem mjestu je ove godine Slovenija s rezultatom od 75,84% i porastom od 1,32 postotna boda u odnosu na 2020. godinu. Hrvatska je zajedno s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom iznad ovogodišnjeg prosjeka koji iznosi 73,03%.
Na četvrtom je mjestu s rezultatom od 72,26% Crna Gora, iako je zabilježila najveći porast u odnosu na prethodnu godinu i to za 9,26 postotnih bodova. Srbija je kao i prošle godine s rezultatom od 69,27% na petom mjestu te je ostvarila porast od 0,01 postotni bod. S najvećim padom u odnosu na 2020. godinu od čak 13,96 postotnih bodova, Makedonija se ove godine s rezultatom od 68,51% istaknula s najviše područja za unapređenje.
Kategorija Poznavanje proizvoda je, kao i prethodnih godina, ostvarila najbolji ukupni rezultat
od 93,22%, iako bilježi pad od 2,04 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. S
najboljim se rezultatom u ovoj kategoriji istaknula Crna Gora (97,96%), koja je zabilježila i
najveći porast u ovoj kategoriji u odnosu na 2020. godinu, za čak 15,96 postotnih bodova.
Makedonija s rezultatom od 87,76% u ovoj kategoriji zabilježila najviše područja za unapređenje.
Kategorija Pozdrav je i ove godine na drugom mjestu, s rezultatom od 83,61% i s padom od 3,93 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. U kategoriji pozdrava, Bosna i Hercegovina je s rezultatom od 91,07% na prvom mjestu, dok se s najviše područja za unapređenje istaknula
Crna Gora s rezultatom od 75,79%, iako je ostvarila najveći porast u ovoj kategoriji, za 3,79
postotnih bodova.
Kategorija Zahvala na posjetu je zabilježila najveći pad u odnosu na prethodnu godinu, za 10,14 postotnih bodova, a ostvarila je ukupan rezultat od 67,83%. Slovenija se ove godine vratila na vodeću poziciju u ovoj kategoriji ostvarivši najbolji rezultat (94,00%) i najveći porast (4,0 postotnih bodova). Na začelju ljestvice ove se godine smjestila Makedonija s rezultatom od 51,52%.
U kategoriji Utvrđivanja potreba/želja kupaca ostvaren je rezultat od 74,71% i najveći porast
u odnosu na prethodnu godinu, i to za 7,04 postotnih bodova. S najboljim se rezultatom u ovoj
kategoriji, istaknula se Crna Gora koja je ostvarila rezultat od 81,63%, dok se s najviše područja
za unapređenje istaknula Hrvatska koja je ostvarila rezultat od 67,39%, iako je zabilježila porast u odnosu na 2020. godinu, za 1,39 postotnih bodova.
Kao i prethodnih godina, najlošije rangirana kategorija je Nuđenje dodatnog proizvoda, koja je ostvarila rezultat od samo 35,54% te je zabilježila pad u odnosu na prethodnu godinu za 3,93
postotnih bodova. Na prvom mjestu u ovoj kategoriji i s rezultatom od 42,86% istaknula se Crna Gora te je ujedno zabilježila i najveći porast u ovoj kategoriji a koji iznosi 18,86 postotnih
bodova. S najviše područja za unapređenje i ove je godine imala Srbija, budući da je ostvarila
rezultat od svega 30,58%, iako je zabilježila porast u odnosu na prethodnu godinu za 6,98
postotnih bodova.
Prvorangirana Bosna i Hercegovina ostvarila je vodeću poziciju u kategoriji Pozdrav (91,07%).
Crna Gora je, iako tek na četvrtom mjestu u ovogodišnjem istraživanju, vodeću poziciju je ostvarila u čak tri kategorije: Utvrđivanje želja/potreba kupca, Poznavanje proizvoda te Nuđenje dodatnih proizvoda, ali je imala najviše područja za unapređenje u kategoriji Pozdrava (75,79%).
Slovenija je ostvarila najbolji rezultat u kategoriji Zahvale na posjetu (94,00%).
Promatrajući rezultate po djelatnostima, možemo zaključiti da su se i ove godine najviše istaknuli autosaloni s rezultatom od 91,67%, iako bilježe porast kvalitete usluge za 5,55 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Supermarketi su se, već niz godina za redom, istaknuli kao djelatnost s najviše područja za unapređenje, a ove su godine ostvarili rezultat od 55,11% te pad u kvaliteti usluge u odnosu na prethodnu godinu, za 2,55 postotnih bodova.
Pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je kod svih djelatnosti, a najveći na benzinskim postajama, za čak 13,46 postotnih poena, odnosno prošlogodišnji rezultat od 85,07% je ove godine pao na 71,61%.
Hrvatska je u ovogodišnjem istraživanju zauzela drugo mjesto s rezultatom od 76,48% i ostvarila porast od 1,36 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na trećem mjestu.
Poredak po kategorijama je isti kao i prošle godine. Najbolji rezultat ostvarili smo u kategoriji Poznavanja proizvoda (92,13%), a najviše područja za unapređenje imali smo u kategoriji Nuđenja dodatnog proizvoda (40,88%). Kao i prošle godine, kategorija Pozdrava je s rezultatom od 86,73% bila na drugom mjestu, na trećem mjestu kategorija Zahvala (84,00%), a kategorija Utvrđivanje želja/potreba kupaca se s rezultatom od 67,39% smjestila na predzadnjem, četvrtom mjestu.
Uspoređujući ovogodišnje rezultate koje je ostvarila Hrvatska s rezultatima iz prošle godine, možemo primijetiti da je pad zabilježen u tri kategorije. Najveći pad, za 2,08 postotnih bodova zabilježen je u najbolje ocijenjenoj kategoriji, Poznavanje proizvoda.
Najveći je porast u odnosu na prošlu godinu zabilježila kategorija koje se istaknula s najviše područja za unapređenje, Nuđenje dodatnog proizvoda, i to za 5,98 postotnih bodova.
“S obzirom na činjenicu da istraživanja pokazuju da se 75% kupaca vraća upravo zbog prodajnog osoblja i njihovog odnosa prema kupcima, iznimno je važno kontinuirano se posvetiti poboljšanju kvalitete usluge koja je i dalje iznimno važna bez obzira na to što se nalazimo u ovom izazovnom razdoblju. Kvalitetna usluga, koja u stvari podrazumijeva osnovne elemente koje svi očekujemo dolaskom na neko prodajno mjesto i koje mjerimo u ovom istraživanju (pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalu na posjetu), predstavlja dodatnu vrijednost za kupca i značajno utječe na cjelokupno zadovoljstvo kupnje jer zadovoljan kupac je i lojalan kupac”, stoji u objavi agencije Heraklea.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!