Hrvatska
ECDC objavio novu koronakartu: Veći dio Hrvatske u zelenom, obala narančasta

Europski centar za kontrolu bolesti ažurirao je svoju korona-kartu.
Hrvatska obala je i dalje u narančastoj zoni, a promjena je i da je Grad Zagreb prešao iz zelene u narančastu.
Epidemiološka karta ECDC-a za Europu objavljuje se svaki tjedan na temelju 14-dnevne incidencije i udjela pozitivnih testova u ukupnom broju testiranih. Karta ECDC-a je savjetodavna, ali se neke države članice oslanjaju na nju prilikom uvođenja epidemioloških restrikcija po povratku u zemlju.
U Zagrebu danas 92 nova slučaja zaraze
U Zagrebu su u protekla 24 sata zabilježena 92 nova slučaja zaraze koronavirusom, izvijestio je Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. U Zagrebu je trenutno 359 aktivnih slučajeva, a 32 osobe su ozdravile od jučer. U protekla 24 sata u “Štamparu” je obrađeno 227 uzoraka, od kojih je 40 bilo pozitivno.
Djelatnici Službe za epidemiologiju uspješno su kontaktirali 74 novooboljele osobe, a mjera samoizolacije izrečena je za 26 osoba. Kod 24 oboljele osobe moguća je izloženost u drugim županijama – Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj. Devet je osoba doputovalo iz drugih zemalja. Iz Mađarske (1), Makedonije (3), Bosne i Hercegovine (3), Srbije (1) te iz Brazila (1). Kod jedne je osobe moguća izloženost tijekom sportskog događanja.
U domovima za starije i nemoćne osobe i drugim ustanovama socijalne skrbi na području grada Zagreba u protekla 24 sata novooboljela su tri korisnika te jedan zdravstveni djelatnik. U Karanteni Grada Zagreba nalaze se dvije osobe.
Tijekom jučerašnjeg dana, na cjepnom punktu Velesajam, cijepljene su 662 osobe. Na javni poziv odazvale su se 372 osobe.
Situacija u Europi sve ozbiljnija
Španjolska je cijela u tamnocrvenoj boji. Dijelovi Francuske sada su postali crveni, a ostala je samo jedna francuska regija u narančastom. Italija također mijenja boju regija nagore. I dio Slovenije je iz zelene prešao u narančastu boju.
U Italiji je samo jedna regija ostala u zelenom, dok su ostale ili u narančastom ili u crvenom. Grčka je većinom u crvenoj zoni, dok je jug zemlje u tamnocrvenoj.
Epidemiološki pokazatelji za Hrvatsku na dan 1. kolovoza 2021.
- Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 27.8/100.000
- Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 52.9/100.000
- Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100.000 stanovnika: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska
- Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100.000 stanovnika: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska
- Ukupan broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 41.049 -13.6% u odnosu na prošli tjedan
- Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 2.8%
- Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 2.305.717 – 15.8%
- Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 0.3/100.000
- Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 18
- Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika: 2.021.4/1.000.000
Danas imamo 333 nova slučaja
U posljednja 24 sata zabilježena su 333 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1552.
Među njima su 192 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 19 pacijenata. Preminule su 3 osobe.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 366.049 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 8278 preminulo. Ukupno se oporavilo 356.219 osoba, od toga 176 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 4568 osoba.
Broj novozaraženih po županijama prema stranici Koronavirus.hr: Grad Zagreb (92), Splitsko-dalmatinska (69), Zagrebačka (34), Šibensko-kninska (33), Zadarska (28), Dubrovačko-neretvanska (12), Primorsko-goranska (11), Istarska (10), Ličko-senjska (7), Osječko-baranjska (7), Brodsko-posavska (6), Bjelovarsko-bilogorska (5), Varaždinska (5), Međimurska (4), Koprivničko-križevačka (3), Sisačko-moslavačka (3), Karlovačka (2), Krapinsko-zagorska (1), Vukovarsko-srijemska (1), Požeško-slavonska (0) i Virovitičko-podravska (0).
Hrvatska
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Hrvatska
Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin3 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…