Connect with us

Hrvatska

Primorac: “Osobe koje su bile u kontaktu s oboljelima imaju razvijen stanični imunitet”

Objavljeno

4 godine prije

-

Broj zaraženih raste iz dana u dan, čeka li nas četvrti val, što znanost kaže koliko na oboljenja utječe stanični imunitet i može li se preko njih doći do lijeka protiv koronavirusa saznali smo u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” od prof.dr. Dragana Primorca.

– Nije jednostavno ni mikroorganizmu, njih je oko 100 tisuća do milijun dnevno koji nas pokušavaju napasti, a rijetko pobijede. Mi imamo našu mukozu, sluznicu, glikoproteine, oni imitiraju da su receptori našeg organizma i prevarom se na njih vežu virusu i onda ih mi izbacimo, pojasnio je.

– Mi od početka pandemija imamo jedno pitanje, za osobu koja je preboljela ili je cijepljena, koliko traje imunitet? Što predstavlja ako mi nakon dva-tri mjeseca nemamo antitijela? Kada virus Sars-Cov-2 uđe u organizam, nekoliko je način na koje se mi protiv njega borimo. Prvo, u početku B limfociti koji dolaze ih koštane srži mogu ga direktno napasti i krenuti u proizvodnju protutijela. Kada virus uđe u stanicu imamo jedan drugi mehanizam koji djeluje putem makrofaga ili dendrijskih stanica koje ga progutaju, raskomadaju i predoče T limfocitima. Oni imaju golemu ulogu, luče puno bioaktivnih molekula koje stimuliraju cijeli imunosni sustav. Citotoksičnim stanicama ne treba puno pomoći, one odmah napadaju virus i unište ga. 

Primorac je pojasnio što se događa kod ponovnog kontakta s virusom.

– Ako je naš organizam sposoban, a uglavnom jest, on se sjeti što je bilo iz ranijeg vremenskog perioda, aktivira se taj stanični imunitet i mi bivamo zaštićeni. Puno je publikacija pokazala da jednom kada padne razina protutijela ne znači da vi niste zaštićeni, a s druge strane znači da bez staničnog imuniteta ne možete biti dugotrajno zaštićeni, rekao je.

Upitan garantira li nam cijepljenje taj stanični imunitet, Primorac je pojasnio:

– Osobe koje su preboljele imaju stanični imunitet i zaštićene su. Prema nekim radovima, a mi to znamo oko starijeg brata Sars-Cov-2 iz 2003., i godinama. To će donijeti do promjene paradigme formiranja stavova odgovornih kako se postaviti prema osobama koje su preboljele i koje su cijepljene. Snažan stanični imunitet postoji i kod jednih i kod drugih. Vremenski period što se tiče Sars-Cov-2 nije jasan, malo je vremena prošlo, i zbog toga znanost ima veliku snagu. Mi pratimo što se događa unutar populacije i na temelj toga ćemo donositi zaključke.

Tek prije nekoliko dana u Hrvatskoj je uvedeno testiranje staničnog imuniteta.

– Test je vrlo jednostavan. Imate krv pacijenta koji je prebolio ili je cijepljen, stimulirate dodavanjem proteina šiljka i gledate kako će reagirati ako ima postojeće memorijske stanice unutar proizvodnje interferona i vi ga mjerite kao takvoga, rekao je.

– Nature Communication i neki drugi radovi su pokazali da osobe koje su bili u kontaktu s inficiranima, imaju razvijen stanični imunitet. To je podatak koji je dosad bio nepoznat. Nisu bili pozitivni ni na prisustvo protutijela ni antigenskog brzog teksta. Kod puno ljudi, koji su imali dilemu zašto jedino oni u obitelji nisu dobili bolest, oni tumače da je jedan od glavnih razloga stanični imunitet, rekao je profesor Primorac.

Govorio je o liječenju mezenhimalnim stanicama.

– Mezenhimalne matične stanice su stanice koje imaju veliki potencijal dati bilo koje tkivo, ali kad ih koristite “in vivo” model je jednak, jedanput kad one dođu na mjesto gdje je upala, one promjene svoj oblik ponašanja i počnu lučiti bioaktivne faktore. One sprečavaju smrt stanica koje su u okruženju, promijene upalnu okolinu u neupalnu, djeluju imunomodulatorno, počnu proizvoditi nove krvne žile. Imaju jedan nevjerojatan efekt, a to ima jedan prirodni antibiotik, kojeg zovemo LL37. 

– Kad dobijete infekciju sa Sars-Cov-2 prostor između alveole i kapilare je vrlo problematičan, organizam se nastoji obraniti, počne lučiti brojne molekule citokine, krvne žile postaju propusne i vi nemate mogućnost razmjene kisika. Zbog toga se nama događa ulazak u stanje akutnog respiratornog distres sindroma. Ove stanice zakoče taj proces, počnu remodulirati upalu, neutraliziraju je, omoguće regeneraciju i imaju antimikrobni učinak, rekao je Primorac dodajući da mezenhimalne stanice imaju svi.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Objavljeno

9 sati prije

-

4. travnja 2025.

By

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.

Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.

Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.

Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.

Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:

– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.

– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.

– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.

Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.

Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.

Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.

1. studenog (subota) – Svi sveti

18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina

6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada

30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Objavljeno

2 dana prije

-

3. travnja 2025.

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.

Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.

Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.

Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.

Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.

Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.

Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Objavljeno

2 dana prije

-

2. travnja 2025.

By

Pixabay

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.

Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.

Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.

Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.

Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.

Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu