Hrvatska
NOVA ŠKOLSKA GODINA I EPIDEMIOLOŠKE MJERE Fuchs: “U slučaju zaraze, u izolaciju idu samo najbliži kontakti, a ne cijeli razred”
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada” da je slučaj iz Krapinskih Toplica vrlo tužna priča koja se prelama preko leđa djeteta zbog stava roditelj. Rekao je da ne može razumjeti te da malo tko može razumjeti da netko svoje dijete ne pušta u školu zbog maske koja se mora nositi na hodniku. Maska se mora nosti i smatra da ravnatelj postupa ispravno. Nada se da će se situacija riješiti i da će roditelji promijeniti stav.
– Pred školom je bio prosvjed nekoliko ljudi koji imaju određene fiksacije zbog maske. Možda mogu lakše razumjet nekoga tko se boji cijepljenja, ali ovo ne mogu razumjeti, rekao je.
Dodao je da je policija ispred škole, na neki način, neprimjetno, kako ne bi utjecala na ostalu djecu. Zaštitari su tamo zbog prosvjednika, od kojih neki čak ni nemaju djecu.
– Obrazovni proces se ne smije narušavati. Članak 11 Zakona o okupljanju i prosvjedovanju izrijekom kaže da se svako okupljanje i prosvjedovanje ne smije biti u i oko škole dok su djeca u njoj, naglasio je Fuchs.
U ovom konkretno slučaju sada socijalne službe moraju odraditi svoj dio posla, a nadam se da neće doći do zadnje mogućnosti, a to je oduzimanja djeteta roditeljima zbog neodgovornog ponašanja i zapostavljanja obrazovnog procesa, kazao je.
Nesuradnja sa socijalnim službama je kazneno djelo
– Postoje mehanizmi određeni zakonom koji određuju kako će se u tom slučaju dalje postupati. Kazao je Fuchs i dodao kako ne očekuje slične incidente u ostalim školama te da je njegovo ministarstvo razgovaralo s policijom koja je potom izdala upute policijskim postajama kako se ponašati i na što da obrate pažnju.
Nova školska godina i provedba epidemiološka mjera
– Imamo prošlogodišnje iskustvo gdje su se odgojno-obrazovne ustanove jako dobro nosile u okviru prošlogodišnje situacije. Još je jednom zahvaljujem ravnateljima i učiteljima na vrhunski odrađenoj školskoj godini i na njihovoj pomoći. Ove smo godine prilično “olabavili” mjere, a to možda iziskuje mao jednostavniji pristup, ali istovremeno smo imali i sastanak s epidemiolozima na kojem je zaključeno da u slučaju pojave zaraze u razredu, ne ide cijeli razredu u samoizolaciju već najbliži kontakti. Nije jednostavno odrediti najbliže kontakte jer se učenik više ili manje družio sa svima. Uskoro će se jasno i glasno reći da su najbliži kontakti ako dvoje sjede u klupi, oni pored njega, eventualno oni ispred, a ne cijeli razred, kazao je Fuchs.
Ugrožavanje obrazovnog procesa zbog samoizolacije
– Stavljanje djece u samoizolaciju je uvijek problem jer su istraživanja pokazala da se ona održava i na psiho-socijalno stanje djece. To je jedna od glavnih komponenti zašto su i one zemlje koje su imale tvrdi “lockdown”, olabavile mjere. Zahjevamo da roditelji djeci prije odlaska u školu mjere temperaturu i apeliramo na cijepljenje. Pristup je kombinacija procijepljenosti i epidemioloških mjera.
Procijepljenost zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama
– Nisam previše zadovoljan. Osnovne škole su na 57%, gimnazije na 60% što se tiče nastavnika, u visokoškolskim institucijama je preko 70%, a najbolja je procijepljenost u znanstvenim institucijama – preko 80%, rekao je Fuchs.
U kojem će se slučaju preći na “online” nastavu
– Nadam se da “online” nastavu nećemo primjenjivati u cijeloj državi. Ona je spremna. Oko 7.000 je snimljenih videolekcija za više razrede, a za male je spremna Škola na Trećem, napominje.
Cijepljenje zaposlenih u obrazovanju i znanosti
– Razgovarali smo o tome i stav je da je u RH cijepljenje dobrovoljno, a što se tiče obrazovnog procesa nastojat ću i dalje apelirati da se cijepljenjem štiti i sebe i druge. Za sada ne razmišljamo o COVID potvrdama, ali ako bi se pogoršavala situacija morat ćemo i o tome razmišljti, rekao je Fuchs.
O poplavi odlikaša
– Nije potrebno da netko problematizira znanje kada govorimo o četvorci. Poplava odlikaša nije samo specifikum Hrvatske. Nešto smo počeli raditi i trajat će to određeno vrijeme. Godine 2019. postignut je maksimum odlikaša. Prošle škol. godine smo bili na razini 2018. godine. Uvest ćemo probne nacionalne ispite gdje ćemo istestirati učenike 5. i 8. razreda iz nekoliko predmemeta kako bismo imali uvid u znanje učenika. Nacionalni ispiti u prvom redu služe sustavu kako bi se vidjelo poučava li se na način na koji treba i ocjenjuje li se na način na koji treba. Provest ćemo i probnu državnu maturu jer je došlo do promnjene kurikuluma. Sve drugo neće utjecati na ocjene učenika. Idemo na reformu obrazovanja u smislu prelaska na cjelodnevnu nastavu, što je predviđeno da se završi do 2030. godine. Da bi se to postiglo treba izgraditi nove škole, dječje vrtiće, dograditi one koji ne zadovoljavaju. Djeca su najmanje od 8 do 15 sati u školi i to će sigurno doprinostiti da se djeca realnije ocjenjuje. Mijenjamo i određene kriterije za upise u srednje škole gdje treba maknuti famu oko prosjeka 5,0 tj. ili 5,0 ili ništa, kazao je Fuchs.
Hrvatska
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u listopadu porasla za 229 milijuna eura
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju listopada ove godine dosegnula je 22.7 milijardi eura, što je za 228.7 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavljeno u utorak.
OMF-ovi su krajem listopada ukupno imali 2.321.855 članova, odnosno 4.410 članova ili 0.19 posto više u odnosu na rujan. U listopadu su OMF-ovi imali 6.864 nova člana, pri čemu ih je veliku većinu, 94.9 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).
Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u listopadu je prestalo članstvo za 2.454 osiguranika.
U listopadu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 133.1 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 48 milijuna eura ili 13.4 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.
Prema podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju listopada za A kategoriju iznosili su 0.9 posto, 0.7 posto za kategoriju B i 0.2 posto za kategoriju C. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 17 posto, u kategoriji B za 12.3 posto, a u kategoriji C za 5.5 posto. Nadalje, prinosi od početka godine iznosili su 11.3 posto za kategoriju A, 7.8 posto za kategoriju B i 2.8 posto za kategoriju C, a anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova 7.7 posto za Mirex A, 5.4 posto za Mirex B i 3.4 posto za Mirex C, naveli su iz Hanfe.
Inače, krajem listopada se u kategoriji B nalazilo 78 posto članova, u kategoriji A 17.8 posto, a u kategoriji C 4.2 posto ukupnog broja članova OMF-ova.
Obveznice su na kraju listopada i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13.8 milijardi eura i udjelom od 60.8 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0.3 postotna boda na mjesečnoj razini.
Istovremeno, za 0.1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5.2 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.
Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2.3 milijarde eura i udjelom od 10.2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).
Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 10.7 milijuna eura
Na kraju listopada u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 412.459 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 49.148 članova.
Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 10.2 milijuna eura, što je povećanje za 0.3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ukupne mjesečne isplate iz DMF-ova su iznosile 4.4 milijuna eura, što je za 3.1 posto više na mjesečnoj razini.
Neto imovina DMF-ova u listopadu je tako iznosila 1.4 milijarde eura, uz porast za 10.7 milijuna eura ili 0.8 posto na mjesečnoj razini.
I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 56.2 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25.6 posto te investicijski fondovi s 10.1 posto.
Dobit leasing društava veća za 8.9 posto
Između ostalih, Hanfa je objavila i podatke o leasing društvima, a ukupna aktiva njih 15 je na kraju trećeg tromjesečja iznosila 4.1 milijardu eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 18.9 posto. Istodobno je i ukupna dobit leasing društava uvećana na godišnjoj razini za 8.9 posto i iznosila je 54.2 milijuna eura.
U trećem tromjesečju 2024. poslovala je i 21 pravna osoba ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, odnosno šest investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima.
Na godišnjoj je razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva povećana za 26.1 posto, društva za upravljanje investicijskim fondovima za 12 posto, dok je kod kreditnih institucija zabilježen pad za 7.4 posto.
Ukupna imovina pod skrbništvom investicijskih društava iznosila je u rujnu 2024. godine milijardu eura, što je na tromjesečnoj razini rast za 0.8 posto, dok je imovina pod skrbništvom kreditnih institucija povećana za 1.7 posto i iznosi 20 milijardi eura.
Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 115 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u listopadu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila tri milijarde eura te je bila za 72.4 milijuna eura ili 2.4 posto veća nego prethodni mjesec.
Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju listopada iznosila je 196 milijuna eura, uz mjesečni rast od 8.9 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio devet posto, podaci su Hanfe.
Hrvatska
Inovativni zahvat u Osijeku: Liječnici spasili život pacijentu s rupturom aorte
Liječnici Kliničkog bolničkog centra Osijek izveli su inovativan i minimalno invazivan zahvat kojim su spasili život pacijentu koji je doživio rupturu torakoabdominalne aorte, ozbiljno stanje koje nosi visok rizik od smrti.
Pacijent, kojem je prethodno dijagnosticirana ruptura aorte, hitno je zatražio medicinsku pomoć zbog simptoma koji su ukazivali na ovo životno ugrožavajuće stanje. Ruptura aorte u tom dijelu tijela izaziva masivne unutarnje krvarenja, a bez brzog i učinkovitog liječenja može biti smrtonosna.
Uobičajeni tretman za ovakvo stanje u prošlosti uključivao je otvorenu kirurgiju koja zahtijeva složeniji oporavak i nosi brojne rizike. Međutim, liječnici su odlučili primijeniti moderniji, minimalno invazivan pristup, prenosi HRT.
“Radi se o tome da se naprave premoštenja krvnih žila na vratu kojima se opskrbljuje mozak krvlju, ruke i gornji dio tijela, a luk se zamijeni jednom protezom koja se plasira kroz ubod ili rez na arteriji u preponi”, pojasnio je Tomislav Ištvanić, pročelnik Zavoda za vaskularnu kirurgiju, KBC Osijek.
Ubrzan i oporavak
Korištenjem endovaskularne metode, tim je uspio implantirati stent-graft, medicinsko pomagalo koje je omogućilo stabilizaciju oštećene aorte bez potrebe za velikim kirurškim rezovima. Ovaj zahvat ne samo da smanjuje operativne rizike, nego i ubrzava oporavak pacijenta, koji je već u vrlo kratkom vremenu pokazao znakove oporavka. Voditelj tima, specijalist za vaskularnu kirurgiju, istaknuo je važnost stručnosti i timskog rada koji je omogućio uspješan ishod. “Ovakvi zahvati zahtijevaju visok stupanj stručnosti, ali također i veliku koordinaciju među liječnicima različitih specijalizacija, kako bi pacijent dobio najbolju moguću skrb,” rekao je.
Pacijent, koji je zaprimljen u vrlo kritičnom stanju, sada se uspješno oporavlja i očekuje se da će se potpuno oporaviti, vraćajući se normalnim svakodnevnim aktivnostima.
“Mi smo se u zadnjih četiri,pet godina koliko se bavimo endovaskularnom kirurgijom educirali po Poljskoj i učili od najjačih kolega, a drugo je naše, iskustvo”, kazao je Vedran Farkaš, Zavod za vaskularnu kirurgiju, KBC Osijek.
Hrvatska
Velika akcija USKOK-a i policije: U tijeku su uhićenja u pet županija!
USKOK provodi novu akciju. U tijeku su uhićenja u pet županija. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provode Služba kibernetičke sigurnosti Uprave kriminalističke policije i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, javlja USKOK.
Navedene radnje se u Hrvatskoj provode na području više policijskih uprava (splitsko-dalmatinske, zagrebačke, primorsko-goranske, požeško-slavonske i istarske) u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.
Dokazne radnje se osim u Hrvatskoj provode i u više drugih država u sklopu međunarodne koordinirane akcije.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
SUBOTA U KULTU: Izložba Priča o Marku Ostarčeviću (Thrift Playboy)
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Svečana sjednica Gradskog vijeća
-
magazin1 dan prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Otvoren je Advent u Zadru 2024.!