Connect with us

Hrvatska

NOVA ŠKOLSKA GODINA I EPIDEMIOLOŠKE MJERE Fuchs: “U slučaju zaraze, u izolaciju idu samo najbliži kontakti, a ne cijeli razred”

Objavljeno

-

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada” da je slučaj iz Krapinskih Toplica vrlo tužna priča koja se prelama preko leđa djeteta zbog stava roditelj. Rekao je da ne može razumjeti te da malo tko može razumjeti da netko svoje dijete ne pušta u školu zbog maske koja se mora nositi na hodniku. Maska se mora nosti i smatra da ravnatelj postupa ispravno. Nada se da će se situacija riješiti i da će roditelji promijeniti stav.

– Pred školom je bio prosvjed nekoliko ljudi koji imaju određene fiksacije zbog maske. Možda mogu lakše razumjet nekoga tko se boji cijepljenja, ali ovo ne mogu razumjeti, rekao je.

Dodao je da je policija ispred škole, na neki način, neprimjetno, kako ne bi utjecala na ostalu djecu. Zaštitari su tamo zbog prosvjednika, od kojih neki čak ni nemaju djecu.

– Obrazovni proces se ne smije narušavati. Članak 11 Zakona o okupljanju i prosvjedovanju izrijekom kaže da se svako okupljanje i prosvjedovanje ne smije biti u i oko škole dok su djeca u njoj, naglasio je Fuchs. 

 U ovom konkretno slučaju sada socijalne službe moraju odraditi svoj dio posla, a nadam se da neće doći do zadnje mogućnosti, a to je oduzimanja djeteta roditeljima zbog neodgovornog ponašanja i  zapostavljanja obrazovnog procesa, kazao je.    

Nesuradnja sa socijalnim službama je kazneno djelo

– Postoje mehanizmi određeni zakonom koji određuju kako će se u tom slučaju dalje postupati. Kazao je Fuchs i dodao kako ne očekuje slične incidente u ostalim školama te da je njegovo ministarstvo razgovaralo s policijom koja je potom izdala upute policijskim postajama kako se ponašati i na što da obrate pažnju.

Nova školska godina i provedba epidemiološka mjera

– Imamo prošlogodišnje iskustvo gdje su se odgojno-obrazovne ustanove jako dobro nosile u okviru prošlogodišnje situacije. Još je jednom zahvaljujem ravnateljima i učiteljima na vrhunski odrađenoj školskoj godini i na njihovoj pomoći. Ove smo godine prilično “olabavili” mjere, a to možda iziskuje mao jednostavniji pristup, ali istovremeno smo imali i sastanak s epidemiolozima na kojem je zaključeno da u slučaju pojave zaraze u razredu, ne ide cijeli razredu u samoizolaciju već najbliži kontakti. Nije jednostavno odrediti najbliže kontakte jer se učenik više ili manje družio sa svima. Uskoro će se jasno i glasno reći da su najbliži kontakti ako dvoje sjede u klupi, oni pored njega, eventualno oni ispred, a ne cijeli razred, kazao je Fuchs. 

Ugrožavanje obrazovnog procesa zbog samoizolacije

– Stavljanje djece u samoizolaciju je uvijek problem jer su istraživanja pokazala da se ona održava i na psiho-socijalno stanje djece. To je jedna od glavnih komponenti zašto su i one zemlje koje su imale tvrdi “lockdown”, olabavile mjere. Zahjevamo da roditelji djeci prije odlaska u školu mjere temperaturu i apeliramo na cijepljenje. Pristup je kombinacija procijepljenosti i epidemioloških mjera.

Procijepljenost zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama

– Nisam previše zadovoljan. Osnovne škole su na 57%, gimnazije na 60% što se tiče nastavnika, u visokoškolskim institucijama je preko 70%, a najbolja je procijepljenost u znanstvenim institucijama –  preko 80%, rekao je Fuchs.  

U kojem će se slučaju preći na “online” nastavu

– Nadam se da “online” nastavu nećemo primjenjivati u cijeloj državi. Ona je spremna. Oko 7.000 je snimljenih videolekcija za više razrede, a za male je spremna Škola na Trećem, napominje.  

Cijepljenje zaposlenih u obrazovanju i znanosti

– Razgovarali smo o tome i stav je da je u RH cijepljenje dobrovoljno, a što se tiče obrazovnog procesa nastojat ću i dalje apelirati da se cijepljenjem štiti i sebe i druge. Za sada ne razmišljamo o COVID potvrdama, ali ako bi se pogoršavala situacija morat ćemo i o tome razmišljti, rekao je Fuchs. 

O poplavi odlikaša

– Nije potrebno da netko problematizira znanje kada govorimo o četvorci. Poplava odlikaša nije samo specifikum Hrvatske. Nešto smo počeli raditi i trajat će to određeno vrijeme. Godine 2019. postignut je maksimum odlikaša. Prošle škol. godine smo bili na razini 2018. godine. Uvest ćemo probne nacionalne ispite gdje ćemo istestirati učenike 5. i 8. razreda iz nekoliko predmemeta kako bismo imali uvid u znanje učenika. Nacionalni ispiti u prvom redu služe sustavu kako bi se vidjelo poučava li se na način na koji treba i ocjenjuje li se na način na koji treba. Provest ćemo i probnu državnu maturu jer je došlo do promnjene kurikuluma. Sve drugo neće utjecati na ocjene učenika. Idemo na reformu obrazovanja u smislu prelaska na cjelodnevnu nastavu, što je predviđeno da se završi do 2030. godine. Da bi se to postiglo treba izgraditi nove škole, dječje vrtiće, dograditi one koji ne zadovoljavaju. Djeca su najmanje od 8 do 15 sati u školi i to će sigurno doprinostiti da se djeca realnije ocjenjuje. Mijenjamo i određene kriterije za upise u srednje škole gdje treba maknuti famu oko prosjeka 5,0 tj. ili 5,0 ili ništa, kazao je Fuchs.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Medvjed napao muškarca na Plitvicama: Završio u bolnici

Objavljeno

-

By

Pexels

U petak navečer na području Plitvičkih jezera dogodio napad medvjeda na čovjeka. Incident se dogodio oko 22:30.

Ravnateljica OB Gospić Sandra Ćubelić rekla je za Lika online kako je u bolnicu zaprimljen pacijent s ozljedama koje se tretiraju kao lakše tjelesne ozljede, a slučaj su potvrdili i iz Policijske uprave ličko-senjske.

Medvjed je na području Čuljić Krčevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera napao muškarca rođenog 1960. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

Objavljeno

-

By

Na hrvatskom tržištu nekretnina u 2023. godini ostvareno je 116.961 kupoprodaja, što je u odnosu na 2022. blagi rast od 0,2 posto, dok je istovremeno ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla za 6,2 posto, na 9,1 milijardu eura, pokazala je analiza Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Prema podacima iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina RH u 2023. godini”, koju EIZ izrađuje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vrijednost prodanih nekretnina od 9,1 milijardu eura predstavlja 12 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja imaju stanovi, 39,2 posto. Slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,9 posto te obiteljske kuće s 18,4 posto.

Za razliku od 2022. godine kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove i apartmane, lani je najveći dio kupoprodaja otpao na poljoprivredna zemljišta, kojih je ostvareno 32.240, čime su činile 27,6 posto ukupnog broja kupoprodaja hrvatskog tržišta nekretnina.

Zatim slijede stanovi i apartmani s 25.932 kupoprodaja ili 22,2 posto ukupnog broja, pa građevinska zemljišta, s 23.728 transakcija, te obiteljske kuće, kojih je lani kupljeno odnosno prodano 14.285, navodi se u EIZ-ovoj publikaciji, već sedmoj po redu u kojoj se analizira hrvatsko tržište nekretnina.

Usporedbe radi, u 2022. je zabilježen međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 12,9 posto, a u 2021. godini rast na godišnjoj razini za 30 posto.

Zagreb prednjači prema broju ostvarenih transakcija

Očekivano, Grad Zagreb prednjači prema broju lani ostvarenih transakcija, njih 14.901, a slijede urbana središta u priobalju – Zadar s 2.326 kupoprodaja, Split s 2.313 i Rijeka s 1.478 kupoprodaja, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvajaju Osijek s 2.027 i Karlovac s 1.232 kupoprodaje.

Većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Koprivnice, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Zadra, Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, Slavonskog Broda i Dubrovnika.

Zanimljivo je, primjećuju iz EIZ-a, da se u toj grupi, pored većih gradova, nalaze i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke, grada Solina u blizini Splita te grada Dugog Sela u blizini Zagreba.

“Naime, uslijed naglog rasta cijena nekretnina povećala se potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina”, pojašnjavaju.

Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji.

Najskuplji stanovi u Balama, Puntu, Omišlju i Rovinju

Veliki utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi općina Bale u Istri, 4.264 eura, pa općina Punat na otoku Krku, 3.427 eura, zatim Omišalj s 3.149 eura, Rovinj s 3.120 eura i Malinska-Dubašnica s 3.017 eura.

Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po metru kvadratnom.

Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po četvornom metru od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 lokalne jedinice u kojima se medijalna cijena stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po metru kvadratnom.

Pored Zagreba i Samobora, koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 jedinica u ovom cjenovnom rasponu obuhvaća 31 priobalnu i osam otočnih jedinica.

Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova i apartmana po kvadratu zabilježene u Kostreni, 2.443 eura, Preku, 2.414 eura, Primoštenu, 2.412 eura te Podstrani, 2.401 euro, a najniže u općini Vrsi, 2.007 eura, te gradu Malom Lošinju, 2.010 eura. U 85 lokalnih jedinica medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po kvadratu, a i u ovom cjenovnom razredu većina jedinica, njih 54, smješteno je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje.

S druge strane, medijalne cijene stanova i apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po metru kvadratnom zabilježene su u 28 jedinica lokalne samouprave, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova i apartmana do 500 eura po kvadratu zabilježene su u svega pet jedinica – općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, općinama Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Deset jedinica s cijenom kvadrata građevinskog zemljišta za euro i manje

Obiteljske kuće znatno su skuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na kontinentalne, a s najvišim medijalnim cijenama izdvaja se Cres s 2.172 eura po kvadratu.

S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća do 200 eura po metru kvadratnom zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 165, od kojih je većina smještena u kontinentalnim i ruralnim dijelovima zemlje.

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split, s 286 eura po metru kvadratnom, te Fažana, s 247 eura. Druga krajnost, s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od euro po kvadratu i manje, su jedinice Čeminac, Draž, Donji Miholjac i Ernestinovo u Osječko-baranjskoj županiji, zatim Bednja, Donji Martijanec i Maruševec u Varaždinskoj, Čazma u Bjelovarsko-bilogorskoj, Selnica u Međimurskoj te Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a najviša medijalna cijena, od 38 eura po metru kvadratnom, zabilježena je također u Fažani. Iza te istarske općine, s medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 29 eura po kvadratu slijedi Baška Voda, pa Solin i Seget, s po 28 eura po četvornom metru.

Ukupno 221 jedinica zabilježila je medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta od jednog do pet eura po kvadratnom metru, dok su u 174 jedinice medijalne cijene prodanih zemljišta iznosile manje od eura po kvadratu.

Naposljetku, najnižu medijalnu cijenu od 0,1 eura po kvadratnom metru zabilježilo je šest kontinentalnih jedinica: Đulovac, Davor, Stara Gradiška, Okučani, Preseka i Nova Kapela.

U Dubrovniku rekordna medijalna cijena kvadrata poslovnog prostora

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora zabilježene su u priobalnim jedinicama i oko Zagreba.

U Dubrovniku je tako u 2023. godini ostvarena rekordna medijalna cijena poslovnog prostora od 3.067 eura po kvadratu, dok su u Splitu i Zadru zabilježene medijalne cijene od 2.003 i 1.957 eura po četvornom metru.

U svega 26 lokalnih jedinica zabilježeno je deset ili više kupoprodaja poslovnih prostora, a riječ je isključivo o administrativnim županijskim centrima ili većim urbanim sredinama, napominje se u publikaciji.

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost “indeksa priuštivosti” veću od 30, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 jadranskih jedinica – Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar.

U Vukovaru najpriuštiviji stanovi

S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je “indeks priuštivosti” iznosio 2, te zatim u Strahonincu, Đurđevcu, Brdovcu, Vrbovskom, Čabru, Pakracu, Belom Manastiru, Bistri, Kninu, Đurđenovcu i Dardi.

Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno, a s vrijednošću indeksa 17,1 Grad Zagreb je na 86. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadratnih metara stana.

Kada je riječ o najmu, najviša medijalna mjesečna cijena najma stana/apartmana u eurima po metru kvadratnom lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, 10,1 euro, Splitu, 10 eura, te Dubrovniku, 9,7 eura, a najniža u Vinkovcima, 4,5 eura, navodi se u publikaciji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U vojarni u Požegi iznenada preminuo vojnik

Objavljeno

-

By

Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.

Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.

Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.

Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu