Connect with us

Hrvatska

Capak: Nadamo se da je ovo vrhunac četvrtog vala i da će brojke padati

Objavljeno

-

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govorio je o velikom broju zaraženih u susjednoj Srbiji, ali i velikom skoku u Hrvatskoj, kao i trećoj dozi cjepiva. U Hrvatskoj nakon pet mjeseci imamo 2000 više zaraženih i 27 umrlih. Capak je kazao, ako ga se osobno pita, da je očekivao da brojka neće ići preko 2000.

“Ali ako pogledate tjedne prosjeke – mi smo u stagnaciji rasta. Prva tri dana ovog tjedna imamo manji broj slučajeva nego u prva tri dana prošlog tjedna. Pretpostavljam i nadamo se da je ovo vrhunac četvrtog vala i da će brojke padati”, kazao je.

Capak je kazao i da misli da je sada vrhuac četvrtog vala iako sad dolazi lošije vrijeme i sve to je, tvrdi Capak, jedna opasnost za daljnje širenje.

“Uvijek računamo da ipak imamo taj jedan postotak procijepljenih, preboljelih… Imamo stanovništvo koje se već naviklo na to, koje se koliko-toliko drži distance, ne idu u masovno okupljanje, zatvorene prostore, tako da računamo da bi to mogao biti taj vrhunac i da će kroz neko kratko vrijeme, u drugoj polovici desetog mjeseca, brojke početi padati”, kazao je Capak.

“Ako se virusu dopusti puno prostora, on se može širiti”
Komentirao je i situaciju u Srbiji koja u prosjeku ima više od 6500 zaraženih na dan.

“Usprkos razini procijepljenosti koja je vrlo slična našoj u Hrvatskoj, ako se dopusti virusu puno prostora da se širi, on se može širiti”, kazao je.

Capak je kazao i da su u Hrvatskoj moguće visoke brojke na zimu.

“Nadamo se da toga neće doći, jer ipak smo mi i na jednoj drugoj razini procijepljenosti i epidemioloških mjera i kvalitete držanja tih mjera”, kazao je.

Booster doza cjepiva
Komentirao je i preporuke za treću, booster dozu.

“Ova treća doza se po našim preporukama osam tjedana nakon završetka cijepljenja, dok je docjepljivane najmanje šest mjeseci nakon primarnog cijepljenja i to je osnovna razlika. Moramo dati neki drukčiji naziv da bi ljudi razlikovali što je treća, pa smo to drukčije i nazvali”, kazao je.

Capak je komentirao i hoće li cijepljenja biti organizirana u bolnicama, domovima za starije kao što smo imali prošle zime ili će ono biti na punktovima za masovno cijepljenje.

“Mi smo u našem dokumentu dali preporuku da se za stacionarne ustanove socijalne skrbi i za zdravstvene sustave organizira cijepljenje kako je to bilo i s primarnim cijepljenjem, dok za sve one ostale kategorije u konzultaciji s liječnikom mi dakako možemo i na punktovima organizirati cijepljenje”, kazao je Capak za RTL.

Produljenje covid potvrda nakon booster ili treće doze
Capak je kazao i da još nisu odredili datume kada će se krenuti s trećom dozom, ali da će do toga doći vrlo skoro.

Na pitanje može li netko sam doći na punkt i reći da živi s imunokompromitiranom osobom i da se želi cijepiti trećom dozom, Capak je odgovorio: “Direktan odgovor na vaše pitanje je da može. Mi uvijek imamo na cjepnim mjestima liječnike. Uz konzultaciju s liječnikom svatko se može doći cijepiti.”

Odgovorio je i produžuje li treća doza trajanje covid-potvrde.

“Nakon što je EMA odobrila uveli smo mogućnost da se osobe cijepe. Radi se na tome da se informatički pokrije ta priča i da se naprave poslovna pravila za izdavanje covid potvrda. Po nama, mi ćemo te covid potvrde nakon te booster ili treće doze produljiti za još godinu dana”, kazao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu