ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA Dan škole Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar
Dan škole Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar proslavljen je na blagdan sv. Ivana Pavla II. u petak 22. listopada. Osobitost ovogodišnjeg obilježavanja Dana škole bio je pohod relikvije sv. Ivana Pavla II. toj školi koja baštini tradiciju najstarije odgojno – obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.
Relikvija zaštitnika i naslovnika škole koju je zadarskom nadbiskupu darovao kardinal Stanislav Dziwisz tijekom blagdana bila je na oltaru u školskoj kapeli sv. Josipa koju su od ranog jutra pohodili učenici u grupama, svih osam razrednih odjeljenja škole. Učenici su bili u osobnoj i zajedničkoj molitvi pred relikvijom, moleći Litanije sv. Ivana Pavla II. u zajedništvu s duhovnikom škole, don Tomislavom Dubinkom. Učenike je Dubinko na kraju molitve blagoslovio relikvijom. Zadnja grupa molitelja pred relikvijom bili su profesori i djelatnici škole. S njima je molitvu predmolio i relikvijom ih je blagoslovio mons. Josip Lenkić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije.
Prigodni program održan je u sportskoj dvorani škole gdje su učenici, njihovi roditelji, profesori i djelatnici škole pogledali i dokumentarni film o sv. Ivanu Pavlu II. koji je za svog pohoda Zadru 2003. g. na Forumu blagoslovio kamen temeljac njihove nove školske zgrade.
Prigodnu riječ uputio je dr. don Ante Sorić, ravnatelj Gimnazije. „Zahvaljujući nadbiskupu Želimiru Puljiću, ove godine proslavljamo Dan škole u posebnoj blizini našeg sveca zaštitnika. Učenici i djelatnici imali su prigodu moliti pred relikvijom sv. Ivana Pavla II. i prepoznati njegovu zagovorničku blizinu i zaštitu. Sveci Katoličke Crkve naši su zaštitnici na nebu, a njihovi životni putovi traže od nas da se poput njih zagledamo u Boga i onostranost“ rekao je dr. Sorić, istaknuvši da je papa Ivan Pavao II. bio „čovjek koji je zračio božanskom toplinom i u najtežim vremenima svoga pontifikata. Još nam odzvanjaju njegove riječi: Ne bojte se! Otvorite vrata Kristu!“.
U prošloj teškoj i izazovnoj školskoj godini, „u duhu našeg zaštitnika Ivana Pavla II., možemo prepoznati brojne svijetle primjere. To je zajedništvo djelatnika, učenika i roditelja koje se ostvarivalo na više načina, a prepoznatljivo je u ljudskoj i kršćanskoj brizi. Zasluge za to pripadaju djelatnicima škole koji su nesebično pronalazili načine da bi odgojno – obrazovni sustav mogao funkcionirati u takvim prilikama“ rekao je dr. Sorić, istaknuvši da su se profesori nesebično darivali kad su i iz svojih domova održavali nastavu u realnom vremenu. „Veći dio njih bio je na raspolaganju učenicima i za pripremu državne mature i za brojna druga pitanja, ne gledajući je li nastavni dan ili nedjelja“ rekao je dr. Sorić, istaknuvši da je klasična gimnazija poznata po brizi za učenike. I kolege su se međusobno pomagali u zamjenama, nazvali su bolesnoga i ponudili pomoć u poslovnom i privatnom smislu.
Od 191 učenika u Gimnaziji, njih 64 završilo je razred s odličnim uspjehom 2020. g. Na školskim natjecanjima sudjelovao je 71 učenik, na županijskim 32 a na državnom natjecanju sudjelovala su tri klasičara.
„Dok zazivamo pomoć Ivana Pavla II. u izazovima koji nas čekaju, nemojmo zaboraviti jedni drugima biti ono što jesmo – ljudi. Budimo jedni drugima prije svega ljudi! Biti čovjek temelj je svega. Sveci su bili prije svega ljudi. Nikada nisam vidio Ivana Pavla II., pa i u najtežim situacijama njegovog života, ljutog, negativnog, namrgođenog. Ljutnja i umor jesu sastavni dio našeg života i posla, ali nikad to ne smije opsjednuti nutrinu odgojitelja, profesora, djelatnika, radnika, svih koji služe kao primjer mladima“ rekao je dr. Sorić, istaknuvši da profesori mladima trebaju donositi kršćansku radost, a ne samo gledati koju će im ocjenu dati kako bis zadovoljili svoj posao.
„Učimo se svi od sv. pape Ivana Pavla II. čije je lice sjajilo božanskom dobrotom i onda kada je upozoravao, kritizirao, korio, odnosno, odgajao mlade ljude. Ne bojeći se novih izazova, slijedimo primjer Pape Svetoga koji čuva našu školu i dopustimo da njegov duh preko odgojitelja mladim ljudima bude putokaz do Boga“ potaknuo je dr. Sorić, rekavši da svjetovno geslo koje poziva na optimizam glasi Idemo dalje, a kršćansko geslo može glasiti jedino Idemo dalje s Bogom!
„Mladi naši učenici, iako vam Klasična gimnazija nudi vjerski odgoj, vi ste u svakom trenutku slobodni uzeti ponudu tisuću drugih odgojitelja i primjera. Pluralni svijet vam nudi brojne alternative. Ipak, izaberite siguran put, jedini put Istine i Života, ponudu sadašnju i vječnu, Isusa Krista, kome je život posvetio i naš zaštitnik, sv. Ivan Pavao II.“ poručio je ravnatelj Sorić gimnazijalcima.
Dr. Sorić zahvalio je školskoj pedagoginji s. Ani Lipovac „na nesebičnom darivanju vremena i trudu“ u tromjesečnom razdoblju 2020. g. kada je Sorić bio fizički odsutan. Zahvalio je i profesorici Mireli Zubčić na kratkom preuzimanju uloge vršiteljice dužnosti ravnatelja u lipnju 2021. godine.
Zahvalio je svim djelatnicima „koji neumornim radom, predanim duhom, kreativnošću i ljubavlju prema Gimnaziji, nose cjelokupni program i njene aktivnosti“. Zahvalio je učenicima i njihovim roditeljima koji su prošle školske godine imali strpljenja i razumijevanja za izvanredne prilike.
Na Danu škole gostovao je Tonći Maleš, ravnatelj Humanističke gimnazije u Zagrebu. Profesor je Grčkog i Latinskog jezika te je pojasnio zašto je važno učenje tih jezika i predmeta koji se naizgled čine beskorisni. Kao ljubitelj Afrike, prikazujući i fotografije za svoga boravka u Keniji, pokazao je u kako oskudnim uvjetima afrička djeca pohađaju nastavu.
Prof. Maleš podsjetio je da je još prije 70 godina bilo privlačno učiti klasične jezike, Latinski i Grčki jezik bili su atraktivna pozivnica za upis u škole gdje se uče ti jezici. Kakva se promjena dogodila u društvu, da većini mladeži to više nije poželjno za učiti?
„Smatram da je to zato jer je to teško, zahtjeva dugotrajan trud i napor da bi se shvatilo i beskorisno je. A mi živimo u svijetu koji hoće sve sad i odmah, koji hoće da sve bude lagano i korisno. No, ono što steknemo lagano, korisno i brzo, smatramo bezvrijednim i to brzo i odbacimo“ upozorio je Maleš, ilustriravši to primjerom kako brzo mijenjamo uporabu tehnoloških sredstava, novih mobitela, a svi nam nude iste potrebne funkcije.
„Nema znanja koje se stječe brzo i lagano. Vrijedno je učiti ono što je teško i što se naizgled čini beskorisno. Jer ono ostavlja duboki trag u duši, srcu i na obrazu čovjeka i zove se mudrost“.
Pritom je citirao književnika Marka Twaina: „Nemojte dopustiti da vaše školovanje stane na put vašem obrazovanju“. Jer, rekao je prof. Maleš, u korijenu riječi školovanje je škola, „a obrazovanje ima veze s obrazom“ i potiče ljudski, duhovni i intelektualni rast čovjeka.
„Kraj ovog svijeta će doći kad iskoristimo sve tehnološke mogućnosti i sve mogućnosti ljudske pameti, a istovremeno u potpunosti zaboravimo ljudsku i Božju mudrost. Oni koji uče prividno beskorisne, teške, sporije savladive stvari, predmete, npr. klasične jezike, čuvari su mudrosti, gotovo čuvari svijeta od propasti“ poručio je prof. Maleš.
Prof. Maleš posredovao je kupovinu 10 000 pari cipela u zadnjih pet godina za kenijsku djecu koju je pohodio. U njihovim školama nema podova, struje, vode, dvorane su zapravo prostori na otvorenom, na livadama i prašnjavom putu, ali djeca se marljivo obrazuju i u krajnje oskudnim uvjetima. U dolini, u krateru vulkana nema ničega, ali djeluje 10 osnovnih i pet srednjih škola. „Krasi ih beskrajna radost i jako su zahvalni. Afrika je bogata životom, no tamošnje veliko siromaštvo ne možemo niti zamisliti. Nikad nisam vidio toliko bijede i ljepote u jednome“ rekao je prof. Maleš, istaknuvši da ga je jedna kolegica upitala: Može li biti ljepote u bijedi? „Najtužniji prizor je raspeti goli čovjek, Isus Krist na križu. A taj prikaz najveće patnje i bijede ujedno je i najuzvišeniji izraz ljubavi“ odgovorio je na to pitanje prof. Maleš.
Prof. Maleš je autor udžbenika, suradnik u kurikularnoj reformi, profesor savjetnik, dobročinitelj u Franjevačkoj misiji Mali dom u Keniji, kreator i suradnik u nizu odgojno – obrazovnih procesa u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je državne nagrade Ivan Filipović 2016. g. a 2020. g. dobio je godišnju nagradu za najbolje prosvjetne djelatnike.
Ines Grbić
Izvor: Zadarska nadbiskupija/Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!