Hrvatska
Imunolog o četvrtom valu epidemije: “Vjerujem da će završiti do Nove godine”
Imunolog Zlatko Trobonjača u Pressingu Ilije Jandrića na N1 televiziji govorio je o trenutnoj epidemiološkoj slici i procesu cijepljenja u Hrvatskoj.
Trobonjača je komentirao velik porast novozaraženih koronavirusom, navodeći da je zato odgovorna i zaraznija varijanta koronavirusa.
“Prvo treba izvući dolazak delta virusa. To je virus koji pripada SARS-CoV-2 virusu, ali je značajno je virulentniji u odnosu na prethodne sojeve. Druga stvar, puno brže se prenosi u odnosu na prethodne sojeve. Zbog toga izaziva teže kliničke slike, pa čak i u mlađim populacijama”, kazao je imunolog.
“Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv delte”
Govoreći o procijepljenosti, ističe da smo na samom dnu u EU, a naglasaio je da se virus tako proširio jer imamo velik bazen osoba koje nisu imune.
“Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv delta soja. Dakle, imamo nešto slabiju imunost u startu. Mi s protokom vremena očigledno gubimo imunost. Oni koji su preboljeli mogu se reinficirati, a oni koji su cijepljeni mogu se inficirati zbog gubitka imunosti, oboljeti simptomatski, pa čak i od težih oblika bolesti, a ponekad i umrijeti”, istaknuo je Trobonjača.
“Imali smo nekoliko valova epidemije, od kojih se svaki izazvan s drugom vrstom virusa. Prvo wuhanski, pa proljetos alfa ili britanski soj, a sada vidimo delta soj. Svi ti virusi su nešto drugačiji pa imunost koju razvijete protiv jednog virusa vas ne štiti protiv drugog”, pojasnio je.
“Covid potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana”
Ističe da se treba odati priznanje epidemiolozima i zdravstvenim službama jer obavljaju ogroman posao. Komentirao je i uvođenje covid potvrda.
“Covid potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana, imate snažan restriktivan učinak na društvo i normalno da se jedna takva mjera teško prihvaća u društvu. Tu bi sigurno trebala biti politika uključena ako ograničavate kretanje”, kazao je Trobonjača.
Smatra da bi ovaj četvrti val pandemije mogao biti gotov do Nove godine, a što će događati nakon toga, ovisi o tome hoće li se pojaviti novi soj.
“Što se tiče kretanja epidemije u narednom razdoblju, vjerujem da ovaj val neće toliko dugo trajati jer ga je izazvao delta virus koji je izrazito zarazan, možda 2 do 3 puta zarazniji od wuhanskog soja. Brzo će pronaći neimune ljude u populaciji i zaraziti. Nakon toga doći će do jenjavanja epidemije, odnosno četvrtog vala”, kazao je i dodao:
“Vjerujem da će se sve to skupa završiti negdje do Nove godine, a što će se dalje događati, ovisi o tome hoće li doći novi soj. Ako dođe, onda ćemo možda imati novi val, a ako ne, onda će doći do postupne endemizacije virusa.”
Koja je razlika između treće doze i booster doze?
Trobonjača je objasnio i razliku između booster i treće doze.
“Booster znači dodatno poticanje, a primjena treće doze je u cijepljenju onih koji su primili dvije doze. Booster doza označava i dodatno poticanje imunosti onih koji su preboljeli bolest”, pojasnio je.
Komentirajući rok valjanosti covid potvrda, Trobonjača ističe da bi one trebale vrijediti godinu dana i kod onih koji su preboljeli covid i kod onih koji su se cijepili.
Znanstvenik Pero Lučin je gostujući u Newsroomu kazao da bi trebalo cijepiti i djecu.
“Treba cijepiti djecu”
“Razmišljao sam kad je došla preporuka da se cijepe djeca treba li tu djecu cijepiti jer se primijetio jedan neželjeni učinak tog mRNA cjepiva, Pfiezerovog cjepiva, a to je razvoj miokarditisa i perikarditisa, upale srca i osrčja”, rekao je imunolog pa nastavio:
“Izraelci su izašli s podatkom da je to jedan slučaj na 6.000 primijenjenih doza, kasnije se na razini EU vidjelo da je to 1 na 15.000 slučajeva, Amerikanci govore 1 na 40.000. Vidjelo se da je to blaga upala srca koja prolazi kroz nekoliko dana bez nekakve terapije i hospitalizacije i teških posljedica.”
Kaže da je zbog toga kratko dvojio treba li djecu cijepiti, no uzimajući u obzir kakve posljedice može ostaviti covid, tvrdi “da bi ipak trebalo djecu cijepiti”.
Jedan od glavnih argumenata osoba koje se ne žele cijepiti jest da nije prošlo dovoljno vremena da bi se ispitale posljedice ovih cjepiva ili da su cjepiva prebrzo razvijena.
“Cjepivo je razvijano desetke godina prije. Liponanosomi se razvijaju već 30 godina koliko ja znam. Imali su razvijenu tehnmologiju i primijenili su je za razvoj ovog cjepiva. Ono što se dogodilo u kratkom vremenu i što može ljude zbunjivati jest kako je tako brzo klinički ispitano. Zato što su milijarde dolara uložene da bi se to cjepivo ispitalo što je moguće prije jer je ugroza čovječanstva bila prevelika. U razvoju lijeka najduže traju klinička ispitivanja jer su strahovito skupa. Ovdje nije bilo takvog čekanja jer se prikupila dovoljna količina novaca da se dođe do rezultata i cjepiva”, istaknuo je imunolog.
“Cjepiva štite od zaraze, ali pitanje je u kojem postotku”
Osvrnuo se i na izjavu člana Znanstvenog savjeta Gordana Lauca koji je kazao da “cjepiva ne štite od zaraze”.
“Ne možete reći da cjepiva ne štite od zaraze. Ona štite, ali pitanje je u kojem postotoku”, rekao je Trobonjača.
Neka istraživanja pokazuju da prirodni antivirusni lijekovi uspješno suzbijaju covid, poput slatkog pelina ili eukaliptola.
“Ne bih se pouzdao u takve prirodne lijekove. Da takvi prirodni lijekovi djeluju na viruse već bi davno bili primjenjivani ili bi ih farmaceutska industrija pokupila i od njih napravila takav pripravak koji bi onda liječio viruse. Ne postoje antivirusni antibiotici. Za liječenje virusnih infekcija postoje posebni lijekovi i to tako dizajnirani da štite ili uništavaju točno određeni virus”, objasnio je Trobonjača.
Počela je i sezona gripe, a imunolog je objasnio treba li se istovremeno cijepiti i protiv covida i protiv gripe.
“Ne bi bilo dobro da istovremeno jer svako cijepljenje izaziva jednu imunosnu reakciju. To bi značilo da bi između dva cjepiva trebalo razdvojiti nekih 15-20 dana. Prednost u ovom trneutku bih dao covid cjepivu”, istaknuo je Trobonjača.
“Neki imaju psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida”
Govoreći o posljedicama covida, Trobonjača ističe da pojedinci imaju i duševnih promjena. “Imaju neke kgonitivnih problema, nesanicu, razdražljivost i psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida.”
Imunolog je komentirao i epidemiološku situaciju u Europi. “One zemlje koje su najviše procijepljene imaju najmanje slučajeva epidemije – cijela zapadna Europa izuzevši Veliku Britaniju, dok istočna Europa koja je daleko manje cijepljenja, a to znači dvostruko manje, tu imate epidemiju koja bijesni. Što imate više cijepljenih, manja je epidemija”, naveo je Trobonjača.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet5 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše